DRŽAVA SKUPO PLAĆA SPISKOVE ZA SAMOIZOLACIJU: Odšteta veća zbog kašnjenja

U najmanje 500 slučajeva odšteta nije isplaćena u zakonskom roku zbog čega su angažovani javni izvršitelji i značajno uvećani troškovi. Ministarstvo tvrdi da nije dobijalo urednu dokumentaciju, u instituciji Zaštitnika kažu da sve šalju na vrijeme

Pored više od milion eura odštete isplaćene u slučajevima onih koji su se na početku pandemije koronavirusa našli na spiskovima za samoizolaciju, kašnjenje Ministarstva finansija sa isplatama koštalo je još oko 100.000 eura.

Ukoliko se nastavi sa praksom kašnjenja, suma bi mogla narasti za više stotina hiljada eura.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) izvršio je početkom avgusta u kancelariji Zaštitnika imovinskih i pravnih interesa uvid u najmanje 500 slučajeva u kojima se kasnilo sa isplatom. To čini najmanje polovinu do tada zaključenih poravnanja između države i građana. J

edan od punomoćnika kazao je da je u slučajevima svih svojih klijenata bio primoran da angažuje javnog izvršitelja jer država nije poštovala propisani rok od 15 dana. Isto iskustvo imaju i pojedini drugi punomoćnici.

Iz Ministarstva su za CIN-CG kazali da troškovi koji pripadaju javnim izvršiteljima i ostalim naknadama “iznose od pet do osam odsto” od isplaćenih 1,2 miliona eura.

”U vezi sa najvećim brojem rješenja, Ministarstvu nije pravovremeno prosljeđivana uredno pripremljena dokumentacija... Nije dostavljena uredna dokumentacija, jer izreka presude nije sadržala broj transakcionih računa fizičkih lica, banku na koju treba da se uputi transakcija isplate, kao ni podatke o rokovima izvršenja plaćanja po ovom osnovu”, kazali su iz resora finansija o razlozima za kašnjenje.

Centar za alternativno rješavanje sporova je institucija pred kojom se u ovim slučajevima postizalo poravanje. Osobama koje su u tom periodu bile u samoizolaciji dogovoreno je da se isplaćuje 300 eura odštete zbog povrede prava ličnosti i na ime advokatskih troškova, iznos zavisno od broja procesnih radnji, najčešće 200 eura, pojasnili su za CIN-CG iz Centra. Jedan od uslova bilo je da se odšteta isplati u roku od 15 dana od dana potvrđivanja poravnanja pred sudom.

Iz Centra bi zatim obavijestili instituciju Zaštitnika da je sud potvrdio odluku, koja bi potom bila proslijeđena Ministarstvu finansija na plaćanje. Zaštitnica imovinskih i pravnih interesa Bojana Ćirović kazala je za CIN-CG da je ta institucija “uredno dostavljala svako poravnanje sa svim nephodnim podacima kao sto su matični brojevi i brojevi žiro-računa, istoga dana kada je bilo zaključeno”.

”Dok je ista situacija bila i sa presudama na osnovu priznanja, dok je takođe Ministarstvo imalo sasvim doboljno vremena (najmanje 15 dana, a u nekim slučajevima do 30) da zatraži nedostajuće podatke, što ni u jednom slučaju nije učinjeno. Dakle, od strane zaštitnika je Ministarstvu dostavljena isprava podobna za izvršenje koja je jasno legitimisala povjerioca obaveze, a ukoliko su u resoru smatrali da su potrebni još neki podaci, imalo je sasvim dovoljno vremena da se obrati zaštitniku za dostavlanje, odnosno pribavljanje podataka. Niti jedno takvo obraćanje nismo dobili od Ministarstva”, navodi ona.

Napominje da je cilj zaključka Vlade bio da se naprave što manji troškovi i da svakako postoji odgovornost eventualno o tome zašto nije postupano po tim njihovim poravnanjima.

”Ako smo mi postupali kako treba, i ispoštovali zaključak, treba i ostali organi na isti način da postupaju”, kazala je ona, dodajući da oni nemaju uvid kako i na koji način postupa Ministarstvo finansija.

Ova kašnjenja počela su još u vrijeme mandata Milojka Spajića, koji je do kraja aprila bio na mjestu ministra finansija.

Spajić nije odgovorio na pitanja koja su upućena na adresu političkog pokreta “Evropa sad”, čiji je predsjednik. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kazao je za CIN-CG da smo “na ovaj način došli u situaciju da troškove pogrešnih odluka iz prošlosti danas plaćamo mnogo skuplje”. ”Što naravno nije dobro za budžet Crne Gore, ali sa druge strane šalje i veoma lošu sliku o tome na koji način se donosioci odluka odnose prema novcu građana”, ocijenio je Mulešković.  

Ustavni presudio, nigdje lične odgovornosti

Samo nekoliko dana nakon što su u Crnoj Gori registrovani prvi slučajevi korone, Vlada Duška Markovića je 21. marta 2020. godine odlučila da na svojoj internet stranici počne sa postavljanjem imena osoba koje su u tom peridu bile u samoizolaciji.

Vlada je to uradila na osnovu mišljenja Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka. Prema zapisniku sa sjednice održane u subotu u popodnevnim časovima, jedina tačka dnevnog reda bilo je donošenje mišljenja, a na koji je to tijelo iste večeri pozitivno odgovorilo.

Ova odluka doprinijela je stigmatizaciji osoba za koje se smatralo da su mogle biti u dodiru s virusom. Pandemiju koronavirusa, takođe, prati ogromna količina lažnih i obmanjujućih informacija, među njima su one o samom porijeklu virusa, preko načna liječenja do vakcinacije...

Ustavni sud je u julu iste godine na inicijativu nevladine organizacije Građanska alijansa (GA) ukinuo odluku, koja će biti uvod u prvu presudu u ovom slučaju a potom i rješenje Vlade da se postigne poravnanje sa 2.720 građana i isplati im se po 300 eura.

Ujedinjene nacije su dostavile vlastima dopis i u četiri stava izrazile zabrinutost za nivo kršenja ljudskih prava, odnosno prava na privatnost.

Na pitanje ko bi trebalo da odgovara za nastalo kršenje ljudskih prava, ali i veliku finansijsku štetu, zamjenica direktora GA Amina Murić kazala je za CIN-CG da bi trebalo da je “snose kreatori politika i ambijenta u društvu u kojem ne postoji individualna odgovornost, bez obzira na funkciju i položaj u sistemu državne uprave”.

”Upravo neodgovoran odnos, ne samo u ovom, već i u brojnim drugim primjerima, pokazuje da će građani plaćati tuđe propuste dokle god se ne uspostavi individualna odgovornost. Svakako, konkretno odgovorne moramo tražiti među redovima onih koji su donijeli ovu odluku, a to je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), koje je bez pravnog osnova donijelo pomenutu odluku, kao i Agencija koja je dala saglasnost na istu”, kazala je ona.

Skupština Crne Gore je krajem prošle godine smijenila potpisnike spornog mišljenja, predsjednika i člana Savjeta Agencije Sretena Radonjića i Bojana Obrenovića.

Na pitanje da li osjeća odgovornost za nastalu povredu prava i finansijsku štetu, Radonjić je za CIN-CG kazao da mišljenje tog tijela “nije nikakav obavezujući pravni akti, a bez obzira na to uvijek bi zaštitu zdravlja ljudi stavio ispred zaštite podataka o ličnosti, a sve u skladu sa međunarodnim standardima”.

”U tom smislu upućujem vas na konvencije Savjeta Evrope (108 i 108 plus), gdje je tačno precizirano kada zaštita zdravlja ljudi ima prioritet u odnosu na lične podatke. Nacionalno koordinaciono tijelo je obavijestilo Agenciju da blaže mjere, kao sto su saopštenja i javna upozorenja, nijesu dali rezultate. Agencija nije raspolagala ličnim podacima, niti ih objavljivala, pa samim tim i nema odgovornosti, kako je to i zakonom propisano”, kazao je Radonjić, ističući da pred sudom vodi postupak zbog odluke da bude smijenjen.

Obrenović nije odgovarao na broj poznat redakciji. On je, prema našim informacijama, poslije smjene tražio od skupštinskih organa da mu se isplaćuje jednogodišnja funkcionerska naknada.

Na pitanja o odgovornosti nisu odgovorili ni tadašnji predsjednik i potpredsjednik Vlade Duško Marković i Milutin Simović koji je bio predsjednik NKT-a.

Gostujući ranije u emisiji “Načisto” na TV Vijesti, bivši premijer kazao je da je ponosan na sve što je uradila vlada koju je predvodio kada je u pitanju suočavanje sa pandemijom, ali i da mu je žao zbog povreda prava u ovom slučaju.

”Ali, vjerujte, to je manja cijena od ove koju plaćamo danas kada samo za 7 dana umre stotinu ljudi... Danas je u Crnoj Gori važniji jedan život nego bilo koja druga slabost koja se može pojaviti, nedostatak u odbrani tog života”, kazao je, između ostalog, tada Marković.

Jedini koji je bio protiv davanja saglasnosti u martu 2020. godine je član Savjeta Muhamed Gjokaj, koji nije bio na spornoj sjednici. Gjokaj je tada poručivao da je mišljenje “pravno neodrživo i neutemeljeno” i da će rezultirati velikim brojem tužbi.

Kada je u pitanju odgovornost, on smatra da su dva člana Savjeta zbog spornog mišljenja trebalo da podnesu ostavke, a odgovorne osobe u NKT-u da budu razriješene.

Odluka Vlade da se isplati po 300 eura svim licima čija si imena objavljena dok su bili u samoizolaciji je, prema njegovom mišljenju, mala i trebalo bi da bude višestruko veća u odnosu na stepen ugroženosti zbog kršenja zakona o zaštiti podataka o ličnosti od strane države.

”Razumijem ekonomsku situaciju u kojoj se trenutno Crna Gora nalazi, ali da se ovo desilo u bilo kojoj zemlju Evropske unije, gdje je na snazi Opšta uredba o zaštit podataka o ličnosti (GDPR), naknada bi bila od više stotina hijada eura ili miliona. GDPR propisuje kaznu za povredu prava na privatnost fizičkih lica i do 20 miliona ili četiri odsto od ukupnog bruto prihoda pravnog lica, u zavisnosti od toga šta je veće”, pojasnio je on.

Dodao je da je samo za 2020. godinu u EU zbog povrede prava na privatnost u skladu sa odredbama GDPR bilo isplaćeno 270 miliona eura. Francuska je izrekla jednu kaznu kompaniji Gugl u visini od 50 miliona eura, dok je, na primjer, Italija izrekla kazni po GDPR u iznosu od 70 miliona eura.

Na pitanje o angažovanju javnih izvšitelja, Gjokaj je kazao da je očekivano da “advokati koriste prliku kada je država neodgovorna, na osnovu čega ostvaruju dobar prihod”.  

Slučajevi morali preko izvršitelja

Zbog toga je Vlada krajem decembra dala saglasnost za zaključenje poravnanja u postupcima za naknadu nematerijalne štete osobama sa spiskova. Iz Vlade je tada saopšteno da je instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa odobreno da zaključi poravnanje sa 2.720 lica.

U predlogu za davanje saglasnosti za zaključenje poravanja, a koji je dostupan na internet stranici Vlade, Zaštitnik je poručio da je potrebno da se nađe način da se u slučaju zaključenja sudskih poravnanja dobrovoljno postupi po njima i isplate novčana sredstva “iz razloga što bi se u slučaju dobrovoljne isplate iznosa koja bi bila određena sudskim poravnanjem izbjegli troškovi postupka izvršenja”.

U dopisu se navodi da bi na poravanje sa 2.720 osoba u iznosu od po 300 eura otišlo 816.000 eura, da se pored toga obračunavaju sudski troškovi a u “slučaju prinudnog izvršenja, koje po svakom predmetu iznosi oko 200 eura, dobija se cifra od 544.000 eura”.

Ukazano je da prethodno navedene sume mogu da variraju, ali ne u nekom drastičnom iznosu, pri čemu će zaštitnik insistirati da se u svakom predmetu obavezno i u poravnanja unosi žiro-račun tužioca, eventalno punomoćnika, da bi se u roku od 15 dana od zaključenja poravnanja isplaćivao iznos i na taj način spriječilo prinudno izvršenje.

Jedan punomoćnik kazao je za CIN-CG da dogovoreni rok nije poštovan nijednom.

”Nijednom nisu u zakonskom roku sami uplatili ni po sudskim poravnanjima, kao ni po ovim zaključenim pred Centrom. Iz razgovora s kolegama sam čuo da je tako i sa njima”, kazao je on.

U Centru je do kraja avgusta bilo postignuto više od 1.000 poravnanja, a na čekanju je bilo još nepunih 335.

Zakonski rok je postavljen na 15 dana, a iz rješenja se vidi da bi punomoćnici čekali od nekoliko dana do nekoliko nedjelja prije nego što bi se obratili javnim izvršiteljima.

Iz Ministarstva su istakli i da je potrebno upoznati građane o tome da se isplate iz javnih tokova novca mogu izvršavati uz uredno dostavljenu i cjelovitu dokumentaciju, dok apeluju da se sudske presude dostavljaju uz potrebne podatke na osnovu kojih se može vršiti isplata sa glavnog računa državnog trezora.  

Obećali domaćinsko upravljanje, ali se ono ne primjenjuje

Mada ističe da razumije zbog čega je Vlada u tom trenutku donijela ovu odluku, ekonomski analitičar Mirza Mulešković navodi da je odluka zbog brzopletosti ili neznanja izazvala velike probleme u stvarnosti, jer nije bila usklađena sa drugim zakonskim normama.

Moglo se očekivati, prema njegovim riječim, nakon svih najava izvršne vlasti, da se greške koje su ranije načinjene tokom pandemije ne ponove, odnosno da izbjegnemo dodatna plaćanja i troškove.

”Ovo se očekivalo upravo iz razloga najave domaćinskog upravljanja javnim finansijama i brigom o svakom potršenom euru iz budžeta, jer se nalazimo u delikatnoj situaciji. Ovakvim ponašanjem se ne primjenjuje ova praksa”, kazao je on za CIN-CG.

Nakon toga, situacija koju imamo u posljednjem periodu sa kašnjenjem isplate sredstava u zakonskom roku, dodatno otežava i problematizuje kompletnu situaciju.

Mulešković je mišljenja da kašnjenje u isplatama sredstava može da se objasni samo kroz tri aspekta: nedostatka sredstava za isplatu, tromosti adinistracije prilikom isplata i nedostatka adekvatne baze svih dugovanja države po hitnosti kako bi se izbjegle ove situacije.

”Pošto u javnosti posljednjih nekoliko mjeseci čujemo da se domaćinski odnosimo prema svim troškovima, ovo predstavlja veliki problem, i ovakve prakse se moraju prekinuti kako bi se racionalizovala bespotrebna javna potrošnja. Jer upravo ovaj novac je mogao biti uložen u određene razvojne projekte ili je mogao biti usmjeren za socijalna davanja ugroženim kategorijama, koje su posebno pogođene inflacijom i krizom koja se osjeća”, kazao je on, dodavši da se nada da u sistemu javnih finansija postoji kontrola i baza prema kojoj se shodno hitnosti isplaćuju ovakve stvari.  

Građani pokušavali da se naplate više puta

Zaštitnica Bojana Ćirović kazala je i da je bilo više pokušaja zloupotreba, od kojih su neke završile i pred tužilaštvom. ”Bilo je da advokat krene da zastupa stranku, a stranka da i drugom advokatu i punomoćje.

Bilo je da su se čak i naplatili. Mi smo pokrenuli postupke da se to vrati kao neosnovano bogaćenje. Čak je podnesena i jedna krivična prijava u Bijelom Polju za takvu situaciju protiv jednog advokata, ali smo poslije saznali da nije do advokata, nego da je jednostavno stranka dala punomoćje dvojici advokata, gdje je sa jednim poravnanje zaključeno a nije krenuo u izvršenje kad je čuo da je ovaj drugi izvršio već. Tako da se ide u postupke poništaja toga. Bilo je toga. Negdje neznanjem, negdje je možda i namjera postojala. Ali, neka cijeni tužilaštvo. Mi smo to sve s naše strane proslijedili gdje treba”, kazala je ona.

Dodala je da su tome doprinijeli i kroz primjenu kompjuterskog sistema koji koriste, odnosno unošenja podataka o slučajevima.

Miloš RUDOVIĆ