PLANOVI POVEZIVANJA DVIJE OBALE BOKOKOTORSKOG ZALIVA I OPSTANAK NA LISTI SVJETSKE BAŠTINE: Verige bi ugrozile status Kotora, upitan i prelaz preko Luštice

Stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da se oko projekta premoštavanja preko Luštice mora voditi računa jer se nalazi u zaštićenoj zoni. Iz Ministarstva kapitalnih investicija saopštili da odluku još nisu donijeli, a predsjednici bokeških opština poručuju da ne žele da ugroze UNESCO status

Ukoliko bi se odlučili za gradnju mosta Verige, Kotor bi mogao postati četvrti grad izbrisan sa Liste svjetske baštine UNESCO, upozorili su u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara.
I predsjednici bokeških opština ističu da je očuvanje ovog statusa za Boku od najveće važnosti.
Liverpul je sredinom ove godine postao treći grad koji izbrisan sa Liste UNESCO. Kotor se na Listi nalazi od 1979. godine, ali već dugi niz godinama "koketira" sa mogućnošu da bude skinut, kako zbog nekontrolisane gradnje, tako i zbog planova o mostu Verige kojim bi bile spojene dvije obale.

Vlada Zdravka Krivokapića zvanično nije odustala od mosta čiju je izgradnju još 1999. godine promovisao tadašnji ministar saobraćaja u Vladi Filipa Vujanovića, Jusuf Kalamperović.
"Gradnjom mosta preko Veriga prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora bi izgubilo ili ozbiljno ugrozilo status na Listi svjetske baštine UNESCO-a. Vlasti bi trebalo da sačeka sa bilo kojim projektom prije nego što se uradi ozbiljna integralna studija saobraćaja za cijelu Boku Kotorsku i nađu adekvatna saobraćajna rješenja za ovaj prostor koji je prepoznat kao kulturni pejzaž od izuzetne univerzalne vrijednosti za cijelo čovječanstvo", kazala je za CIN-CG inžinjerka arhitekture i predstavnica NVO Expeditio Aleksandra Kapetanović.
Državno preduzeće "Monteput" krajem prošlog mjeseca odbilo je da Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) dostavi dio dokumentacije koji se tiče gradnje ovog mosta, poručujući da se radi o službenoj tajni i autorskom djelu...
Komitet za Svjetsku baštinu UNESCO-a 2005. prvi put pominje problematiku vezanu za Verige, a 2007. zahtijeva od Crne Gore da pozove misiju Međunarodnog savjeta za spomenike i lokalitete (ICOMOS) kako bi ispitala održivost predloženog projekta i uticaj na kulturne i pejzažne vrijednosti zaštićenog područja. Na osnovu preporuka misije, dvije godine kasnije Univerzitet Ahen uradio je Studiju o vizuelnom uticaju planiranog mosta. U Studiji se, između ostalog, navodi da bi bilo "nedvosmisleno najbolje rješenje da se odustane od planirane izgradnje mosta i njegovih prilaznih puteva".
Kroz odluke Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO još 2012. godine je, prema riječima arhitektice Kapetanović, veoma jasno istaknuto da je potrebno da se preispita ideja mosta na Verigama kako bi se istražili alternativni načini povezivanja zaliva, kao što su tunel, bolje trajektne usluge, obilazni put i slično i nađu odgovarajuća rješenja u dogovoru s Centrom za svjetsku baštinu i savjetodavnim tijelima.
"Ovi zahtjevi Komiteta za svjetsku baštinu su i dalje mjerodavni, jer do sada nije urađena ozbiljna integralna studija saobraćaja za Boku Kotorsku koja bi našla adekvatna saobraćajna rješenja za ovaj izuzetno kompleksan i osjetljiv kulturni pejzaž", kazala je Kapetanović za CIN-CG.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) za CIN-CG kazali su da se na samom području Veriga nalazi jedno kulturno dobro - crkva Gospe od Anđela. Ovo kulturno dobro u Lepetanima se pod zaštitom države nalazi od kraja 1976. godine. UZKD je 2013. dala saglasnost za rekonstrukciju crkve Gospe od Anđela, koja je u međuvremenu urađena.
Tivatska arhitektica, koja je dugo bila i urbanistkinja u Opštini Tivat Marija Nikolić navodi da planirani most presijeca najvažniju vizuelnu osu zaliva.
"Osnovni problem je upravo presijecanje te ose i promjena vizure iz Tivatskog zaliva i Veriga na prilazu zaštićenom području, promjena vizure na Perast", pojasnila je Nikolić u razgovoru za CIN-CG.

Nije, međutim, samo most problem. Most je ističe Nikolić, samo jedan od objekata saobraćajnice koja bi prolazila iznad Tivta. Saobraćajnica bi iznad Tivta, na padini brda Vrmac, tvrdi ona, proizvela snažan vizuelni uticaj na kulturni pejzaž koji ima veliku vidljivost, bilo kako da se dolazi u Boku - brodom, avionom ili autom.
"Crnogorska obala je stjenovita i strma i od Budve prema jugu, pa treba razmotriti koji bi uticaj na pejzaž proizvela saobraćajnica i tim dijelom trase. Nije poznato da li je pitanje mosta i sobraćajnice sagledano upoređujući različite aspekte, to jest koji će problem riješiti naspram onih koje će proizvesti - uticaj na pejzaž, uticaj na baštinu, uticaj na svakodnevni život građana. Jer, projekat dijeli prostor na onaj sa jedne i sa druge strane saobraćajnice... Nije nebitna ni potencijalna cijena izgradnje na terenu koji je ovakve morfologije i geologije", istakla je Nikolić.
Odluka o povezivanju dviju strana Boke još nije donijeta, kazali su za CIN-CG predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), u čijem portfoliju je i oblast saobraćaja.
"Još uvijek nismo dobili dovoljno materijala i studija na osnovu kojih bismo dali predlog Vladi za konačnu opciju. Most Verige je bio predmet više studija kao i premošćavanje podmorskim tunelom od Luštice ka Herceg Novom. Još uvijek intenzivno prikupljamo mišljenja stručnih lica iz više oblasti, kao i konačnu finansijsku elaboraciju projekta", naveli su iz resora ministra Mladena Bojanića.
Ministarstvo će, ističu u odgovoru, poštovati stav struke i podržati realizaciju varijante projekta koja ispunjava sve propisane nacionalne i međunarodne uslove i standarde.
Most se pominje i u Strategiji razvoja saobraćaja za period 2019-2035. godinu, koju je usvojila Vlada Duška Markovića, u kojoj, između ostalog, piše da se nije u punoj mjeri vodilo računa o "posebnostima kulturno-istorijskog područja Kotora, koje upravo u zoni Veriga ima prepoznatu jednu od najznačajnijih vizurnih osa pri ulasku ili izlasku iz zone najstrože zaštite, tj. zone koja je upisana na listu svjetske baštine kao izuzetno vrijedno kulturno dobro".
Procijenjeni uticaji različitih segmenata Strategije na parametre životne sredine ocijenjeni tako što se ocjene A, B ili C smatraju prihvatljivim. Ocjene D i E su, međutim, neprihvatljive. Baš te, neprihvatljive ocjene D i E, u Strategiji su date za uticaj koji bi most Verige imao na kulturnu baštinu predjela.
"Najveći uticaj očekuju se na kulturno-istorijsku baštinu opštine Kotor, posebno imajući u vidu da se na teritoriji Crne Gore najveći broj spomenika kulture nalazi u opštini Kotor (31 odsto)", navodi se u dokumentu.
Uticaj na pejzaž takođe nosi neprihvatljivu ocjenu D. "Najznačajniji uticaj Strategije očekuje se na pejzažnu jedinicu/predio Bokokotorskog zaliva usljed planirane izgradnje mosta Verige", navodi se u dokumentu.
Na pitanje da li bi gradnja mosta Verige uticala na status Kotora, koordinatorka Nacionalne kancelarije za saradnju sa UNESCO Milica Nikolić uputila nas je na Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta. Iz resora ministarke Vesne Bratić, međutim, nisu odgovorili na pitanja CIN-CG.
Ministarka Bratić je prošlog mjeseca učestvovala na 41. Generalnoj konferenciji UNESCO u Parizu. Tada je kazala da je "članstvo u UNESCO jedan od strateških prioriteta naše spoljne politike", zahvalila se organizaciji na podršci prethodnih godina, "s ciljem značajnog poboljšanja očuvanja prirodne, kulturne i istorijske oblasti Kotora".
Ona je u februaru, nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem, poručila da je očuvanje statusa Kotora na Listi UNESCO i kulturne baštine, prioritet i za gradske i za državne vlasti.
Jokić, takođe, nije odgovorio na pitanja CIN-CG o mostu Verige.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je za CIN-CG da će taj grad podržati samo ono rješenje koje je prihvatljivo za UNESCO, navodeći da je izgradnja mosta na Verigama "osporena od strane UNESCO-a", ali i da je od "neupitnog značaja za cijelu Boku i Crnu Goru sačuvati status Kotora kao grada na Listi svjetske kulturne baštine".
"U glavnu putnu infrastrukturu u Boki se nije ozbiljnije ulagalo od izgradnje Jadranske magistrale šezdesetih godina, zbog čega svake godine imamo saobraćajne čepove, višesatna čekanja koja blokiraju funkcionisanje cijelog jednog regiona, nezadovoljne građane i turiste", rekao je prvi čovjek Novog.
Upravo iz tog razloga iz Herceg Novog se zalažu za spajanje dviju obala zaliva na potezu između Zelenike i Kumbora ka Luštici, gdje su moguće obje opcije - izgradnja tunela ili mosta, istakao je Katić. On je kazao i da je visok stepen saglasnosti među predsjednicima opština Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva da je baš to optimalno i održivo rješenje za spajanje dviju obala zaliva. Prvi čovjek Herceg Novog poručuje i da bi to rješenje trebalo da bude i državni priortet.
I iz tivatskog Sekretarijata za uređenje prostora za CIN-CG kazali su da je stav te Opštine da je umjesto Veriga potrebno pronalaženje alternativnog rješenja, "imajući u vidu negativne efekte koje bi most proizveo narušavajući integritet i vizuelni identitet kulturnog pejzaža Boke Kotorske". Iz Sekretarijata navode i da se u izradi prostorno-planskih dokumenata, kojima se predviđa detaljnije razmatranje alternativnog rješenja saobraćajne veze koja bi vodila preko Luštice.
"Pojačanom investicijskom aktivnošću na poluostrvu Luštica pojavila se potreba direktne putne veze između Herceg Novog i poluostrva Luštica", navodi za CIN-CG predsjednik tivatske Opštine Željko Komnenović.
Zajednička ideja je, pojašnjava on, da se razmotri izgradnja podmorskog tunela između predjela Zelenika u Herceg Novom i predjela Špiljice na poluostrvu Luštica. Na oba kraja tunel bi se preko kružnih tokova spajao sa budućim i postojećim putevima.
Iz tivatskog Sekretarijata poručuju da bi se finansijska sredstva za izgradnju navedenih puteva i podvodnog tunela obezbijedila iz kapitanog budžeta Vlade Crne Gore ili povoljnim kreditnim aranžmanom.

Na posljednjim novskim izborima ideju pomorskog tunela pominjali su kandidati za odbornike koalicije "Crno na bijelo", a tamošnje vlasti predvođene DPS-om su 2015. promovisale isti projekat, ističući da bi izgradnja koštala oko 100 miliona eura.
Ne treba žuriti ni sa tunelom, upozoravaju iz nevladine organizacije Expeditio, navodeći da okolina Herceg Novog i poluostrvo Luštica predstavljaju dio zaštićene okoline (ili buffer zone) Prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora.
Dok područje Kotora obuhvata unutrašnji Kotorsko-Risanski zaliv, zaštićena okolina (buffer zona) obuhvata cijeli Bokokotorski zaliv i njegovo zaleđe, uključujući Tivatski i Hercegnovski zaliv, padine Orjena i poluostrvo Lušticu, što se može vidjeti i na sajtu UNESCO.
Predstavnica Expedicio Aleksandra Kapetanović naglašava da UNESCO jasno ističe da i "bafer zona" predstavlja područje koje okružuje zaštićeno dobro, a "koje ima komplementarna zakonska i/ili običajna ograničenja koja se postavljaju vezano za njegovo korišćenje i razvoj kako bi se dao dodatni sloj zaštite dobra".
Imajući u vidu da je područje Kotora zaštićeno kao nepokretno kulturno dobro od međunarodnog značaja, u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara je navedeno da je zaštićena okolina "prostor oko nepokretnog kulturnog dobra koji je od neposrednog značaja za njegovo postojanje, zaštitu, korišćenje, izgled, očuvanje i istraživanje, kao i za njegov istorijski kontekst, tradicionalni ambijent i vizuelnu dostupnost", napominje Kapetanović. Takođe u istom Zakonu je navedeno i da "zaštitu, kao i kulturno dobro, ima i zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra".
Stručnjaci stoga upozoravaju da bi izgradnja mosta ili tunela preko Luštice, kao velika infrastrukturna intervencija, imala veliki uticaj na kulturni pejzaž Boke, koja je sa prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora i njegovom zaštićenom okolinom prepoznata kao svjetska baština.
Umjesto projekata koji bi mogli da ugroze Boku, nedovoljno se radi na drugim održivim vidovima transporta. Tako Crna Gora gotovo uopšte ne koristi mogućnosti koje more pruža u povezivanju primorskih opština. Nema redovnih brodskih linija između gradova i naselja, kojima bi se značajno mogao rasteretiti drumski saobraćaj. Trajekt Kamenari - Lepetani i taksi brodovi ne mogu nadomjestiti potrebe, pogotovu tokom sezone.

Za gradnju bili zainteresovani Azerbejdžanci, Kinezi...

O prelasku preko Boke govori se decenijama, ali na projekat mosta preko Veriga nisu svi gledali blagonaklono, uključujući i bivšu gradonačelnicu Kotora Mariju Maju Ćatovića, koja se zalagala za povezivanje između dvije obale podvodnim tunelom. Protiv mosta bilo je i više profesora kotorskog Pomorskog fakulteta.
Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković je u martu 2017. godine informisao Vladu da je studijom opravdanosti dokazano da je varijanta tunela preko Veriga “višestruko nepovoljnija sa prostorno-urbanističko, tehničko ekonomskog, saobraćajno tehničkog, ekološkog, funkcionalnog i bezbjednosnog aspekta”.
Za gradnju mosta bilo je zainteresovano više investitora. Kada je 2015. godine krenula u gradnju prioritetne dionice auto-puta Bar - Boljare, delegacija kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) je prilikom susreta sa više ministara u Vladi Mila Đukanovića izrazila zainteresovanost za gradnju mosta Verige.
Ova mogućnost pominjala se i na sastancima sa predstavnicima Vlade Duška Markovića.
Iz CRBC nisu željeli da odgovore na pitanja CIN-CG o tome kada su posljednji put sa predstavnicima vlasti razgovarali o ovom pitanju.
Azerbejdžanska ambasada ponudila je Vladi Crne Gore 2016. godine da kompanije iz te zemlje grade Verige i obilaznicu oko Tivta za 175 miliona eura, što bi prema predlogu Azerbejdžanaca naša država finansirala kreditom koji bi zvanični Baku dao po kamati od tri odsto, sa rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od pet godina. Bilo je planirano da nosilac kredita bude državno preduzeće “Monteput”, a u slučaju da on ne može da servisira obaveze, onda bi kredit vratila Vlada. Na čelu tima koji je pregovarao sa Azerbejdžancima bio je tadašnji minister saobraćaja Ivan Brajović. Među članovima tima bio je i njegov nasljednik na toj poziciji - Nurković.
Ambasada Azerbejdžana nije odgovorila CIN-CG-u da li su i dalje zainteresovani za taj posao.
CIN-CG je prije godinu objavio da su ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i njegov tast krajnji vlasnici kompanije “Azmonts investments”, koja u Kumboru gradi luksuzni kompleks Portonovi. Portonovi je u blizini projekta kojim se planira saobraćajno povezivanje sa Lušticom.
Sa premijerom Markovićem o gradnji mosta na Verigama su početkom 2018. godine govorili i predstavnici belgijske kompanije “Besiks”.
”Besiks” grupa je u Crnoj Gori prisutna od 2013. godine, izvođač su i suinvestitor “Luštica Bay” i suvlasnici tamošnjeg hotela “Chedy”.
Prije više od 15 godina za ovaj projekat bile su zainteresovane i izraelske, i hrvatske kompanije.

KANA: Ima hitnijih saobraćajnih problema

Grupa arhitekata okupljenih oko organizacije “Ko ako ne arhitekt” (KANA) smatra da je trajno regulisanje saobraćaja preko Bokokotorskog zaliva neophodno, ali da bi pitanje povezivanja dviju obala trebalo da bude rezultat “konsenzusa svih relevantnih struka, usklađeno sa uslovima zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa”.
I most i tunel su dobra rješenja ukoliko se, ističu iz KANA, izgrade na način koji ne šteti baštini.
”Naravno, govorimo o mostu zadovoljavajućih estetskih kvaliteta, koji ne bi bio samo tehničko saobraćajno rješenje, već bi izgledom bio u skladu sa ljepotom zaliva. Budući da je to prilično diskutabilno, podmorski tunel je sigurno rješenje koje vizuelno ne bi smetalo zalivu, ali postavlja se pitanje njegove izvodljivosti i ekonomske opravdanosti”, navode iz KANA u odgovoru za CIN-CG.
Naglašavaju da je neophodno prvo uraditi studije, kako ekonomske i tehničke, tako i studije uticaja na životnu sredinu, a sva potencijalna rješenja razmotriti sa organima UNESCO-a, pa tek onda izabrati konačni projekat.
”Već sada se može krenuti u proceduru koja zahtijeva dosta vremena, ali mi imamo i drugih većih i hitnijih saobraćajnih problema od prelaska zaliva, kao što su bolja povezanost svih primorskih gradova, regulisanje pješačkog saobraćaja, ulaganje u javni prevoz i druge održive vidove transporta. Kolaps koji se ljeti stvara u saobraćaju i problemi koji time nastaju su već ogromni i nedopustivi i značajno umanjuju i kvalitet života na našem primorju i kvalitet ovog dijela Crne Gore kao turističke destinacije”, poručuju iz ove grupe arhitekata.

Miloš RUDOVIĆ