Poslanici danas opet o zakonu o tužilaštvu: Smjene moguće nakon ljeta

Novi vršilac dužnosti VDT-a biće izabran na prvoj sjednici budućeg savjeta, a prema nezvaničnim saznanjima CIN CG, to bi mogao biti neko od advokata. Stanković još na poslu, a ni smjena Katnića nije na vidiku

Iako je vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković prije dva dana stekao uslov za penziju, on će ostati tu još neko vrijeme. Parlament će se, u međuvremenu, danas ponovo izjašnjavati o reformama u tužilaštvu, nakon što je predsjednik države Milo Đukanović, krajem prošle sedmice, parlamentu vratio izglasani zakon, tvrdeći da je neustavan.

“Tužilački savjet će …kao i u svim prethodnim slučajevima državnih tužilaca koji su ispunili uslove za starosnu penziju, odluku donijeti u zakonom predviđenom roku”, istovjetan je odgovor koji je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) stigao iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Tužilačkog savjeta (TS).

U članu 105 Zakona o državnom tužilaštvu piše da TS, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja koje dobija od sjednice Vrhovnog tužilaštva, treba da konstatuje prestanak funkcije.

Nekoliko pravnih stručnjaka, međutim, nezvanično je reklo za CIN-CG da Stanković sticanjem uslova za penziju više nema legitimitet da obavlja tu funkciju, te da je TS morao da konstatuje prestanak funkcije odmah i izabere novog vršioca dužnosti. I Zakon o radu izričito predviđa da radni odnos prestaje kada neko navrši 67 godina života

Odabir novog Tužilačkog savjeta, prema rokovima koji su određeni Ustavom i zakonom, čije se ponovno usvajanje očekuje danas, moguć je tek krajem ljeta.

To, objektivno, znači i da u skoro vrijeme, uprkos najavama iz parlamentarne većine,  na dnevni red neće doći ni eventualno odlučivanje o Glavnom specijalnom  tužiocu Milivoju Katniću. U junu prošle godine, TS mu je jednoglasno potvrdio drugi mandat. On bi mogao u redovnu penziju za dvije godine, a prema predloženim zakonskim rješenjima novi vršilac dužnosti VDT,  tri člana Savjeta, ili ministar pravde imaju mogućnost da pokrenu postupak za njegovu smjenu zbog nestručnog ili nesavjesnog obavljanja funkcije, težeg prekršaja kojim je nanijeta značajna šteta po tužilaštvo, ili ako je osuđen.

Novi zakon odmah briše tri imena TS

Prema odredbama budućeg zakona, od sadašnja četiri ugledna pravnika u Savjetu, njih troje svakako ne bi mogli više obavljati tu funkciju, jer su povezani sa bivšim članovima izvršne vlasti, ili su bili tužioci u posljednjih osam godina (Aneta Spaić, Milan Filipović, Ranka Čarapić).

Ne nazire se ni početak dijaloga oko izbora novog Vrhovnog državnog tužioca (VDT), iako se na tome insistira sa evropskih adresa.

Bojkot sada opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) dodatno je zakomplikovao situaciju, s obzirom da je za skoro sve ključne pozicije u pravosuđu potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina u Parlamentu, pa i za izbor VDT-a.

Novi vršilac dužnosti VDT-a biće izabran na prvoj sjednici novog Savjeta, a prema nezvaničnim saznanjima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), to bi mogao biti neko od advokata.

Nakon dva mišljenja Venecijanske komisije na izmjene tužilačkih zakona u Crnoj Gori ono što ostaje kao sporno je da ne bi trebalo prekidati mandate sadašnjim članovima TS-a, do isteka mandata, već, kako predlaže VK isključiti one koji ne ispunjavaju uslove predviđene izmjenama.

Mandat sadašnjim članovima TS-a ističe 22.januara sljedeće godine.

Parlamentarna većina, međutim, insistira da TS mora biti u potpunosti promijenjen odmah po stupanju zakona na snagu, a potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je predložio da im se da finansijska nadoknada za tih nekoliko mjeseci na koliko im je prekinut mandat.

Novo, u ranije usvojenom dokumentu, je da sada i neprofitne NVO mogu predlagati člana TS-a iz reda uglednih pravnika (Udruženje pravnika, tužilaca, sudija...), a konkurs je odvojen od onog u kome preostala četiri pravnika predlaže Odbor za pravosuđe, upravu i politički sistem. Sve ih bira Skupština u Parlamentu prostom većinom.

Takođe VDT i SDT su obavezani da dostavljaju izvještaje na zahtjev Skupštine, osim ako se ne radi o pojedinačnim slučajevima koji su u toku, te da moraju doći u parlament na zahtjev nadležnih odbora, osim u slučaju „opravdanih razloga“.

Osim toga, u zakon je unijeto i da se prekidaju svi započeti postupci imenovanja, pa je tako potvrđeno pisanje CIN CG-a da će biti poništen i sadašnji konkurs za izbor VDT-a, ali i konkursi kojim se biraju šefovi ostalih tužilaštava.

Predviđeno je da u TS, koji kontroliše rad tužilaštva, bude više uglednih pravnika, nego tužilaca, te da jednog od njih predlažu nevladine organizacije.

Nijedan član TS-a ne smije biti srodnik ili supružnik nekoga iz izvršne ili zakonodavne vlasti, predsjednika države, član ili funkcioner partije u posljednjih pet godina, ali ni bivši tužilac u posljednjih osam godina.

Novina je i da vršilac dužnosti VDT-a može biti i neko van tužilačke organizacije, a da na toj funkciji može biti najduže godinu dana.

U propisu o kojem se poslanici ponovo izjašnjavaju piše da kandidati za tužioce u TS-u moraju biti predloženi u roku od mjesec dana od stupanja zakona na snagu, a da zatim četiri tužioca u Savjetu moraju biti izabrani u roku od 15 dana. Njih bira Konferencija državnih tužilaca.

Ugledni pravnici se, prema Zakonu, predlažu u roku od mjesec dana od objavljivanja poziva, koji se daje u roku od osam dana od stupanja Zakona na snagu.

Tužilački savjet na prvoj sjednici bira vršioca dužnosti VDT, a disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika u roku od 15 dana od tada.

Zakon se u Službenom listu objavljuje najkasnije deset dana od dostavljanja, a stupa na snagu nakon osam dana od objavljivanja.

Pavličić: Kvalitet i struktura novog Savjeta najvažniji

Prve prave rezultate izmjena u tužilaštvu možemo vidjeti tek po izboru novog sastava Tužilačkog savjeta, koji bi trebalo da bude proglašen poslije ljeta, rekala je za CIN-CG zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i ekspert Evropske komisije za efikasnost pravosuđa Valentina Pavličić.

Ona ocjenjuje da će kvalitet i struktura novog TS-a biti važniji za uspješnost procesa, od samih zakonskih rješenja.

“Zaista se nadam da će se sve bojazni u vezi sa mogućom politizacijom, pokazati kao neopravdane, odnosno da će Skupština birati samo one članove koji su svojim dosadašnjim profesionalnim ponašanjem pokazali da mogu biti garancija nezavisnosti, samostalnosti, objektivnost i stručnosti u radu”, navela je ona, dodajući da bi tužioci trebalo da izaberu one koji će imati proaktivnu, a ne pasivnu ulogu u razvoju tužilačke organizacije.

Pavličić ocjenjuje opravdanim kritike na račun pojedinih članova Tužilačkog savjeta koji imaju bliske porodične veze sa određenim licima koja su uključena u politiku, ili su i sami bili dio nje.

“Postojanje ovih okolnosti ne dovodi u pitanje  stručnost  pojedinaca na koje se odnosi, ali svakako baca sjenku na njihov izbor”, naglašava sagovornica CIN-CG.

Ona nema dilemu da se može naći dovoljan broj kompetentnog kadra, koji će biti izabrani u propisanom roku. Pavličić pojašnjava da izmjene sadrže mehanizme, kojim se u bitnom umanjuje rizik politizacije u odnosu na prvobitno rješenje.

“To su odredbe kojim se ograničava mogućnost izbora za člana Tužilačkog savjeta onih lica koja mogu biti u sukobu interesa zbog političkih veza, kao i odredbe kojima se propisuje da će jedan član Tužilačkog savjeta biti predstavnik nevladinih organizacija”, navodi ona.

Vršilac dužnosti VDT, prema njenoj ocjeni, trebalo bi da bude neko iz tužilaštva ili eventualno bivši tužilac, ko dobro poznaje funkcionisanje tog sistema.

“Vanredno stanje koje imamo u cjelokupnom pravosuđu već neko vrijeme, nije dobro za reputaciju države kandidata za EU”, istakla je Pavličić.

Kvalitet svakog zakona, prema njenim riječima, najbolje se vidi u primjeni, a rizik zloupotreba uvijek postoji i kod najsavršenijih propisa.

“Ja se nadam da u ovom društvenom trenutku niko i ne pomišlja na to. Upravo zbog toga, vjerujem da ćemo prave efekte ovih izmjena vidjeti u mjesecima koji su ispred nas, odnosno kada novi Tužilački savjet bude proglašen i kada započnu reforme koje su zaista potrebne i opravdane”, navela je ona.

Venecijanska komisija i dalje na raspolaganju

Sekretarka Venecijanske komisije Simona Granata Meghini je za CIN CG rekla da to tijelo nije imalo priliku da ispita konačnu verziju zakona, niti je traženo novo mišljenje o usvojenom tekstu, pa ne mogu da kažu da li su njihove preporuke u potpunosti poštovane. Obaviješteni su, kaže, da su izvršene neke dodatne izmjene u konačnoj verziji.

“Treba naglasiti da preporuke Komisije odražavaju evropske standarde i najbolje prakse, te ih stoga, po pravilu, slijede vlasti, iako nemaju obavezujuću snagu. Venecijanska komisija je i dalje na raspolaganju vlastima Crne Gore o ovom pitanju”, ističe Granata Meghini.

U drugom mišljenju VK-a objavljenom dva dana prije usvajanja izmjena u Skupštini, sredinom maja, ističe se da su neke važne preporuke prihvaćene, između ostalog, odustajanje od ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva.

Dodaje se da ostaje rizik od politizacije TS-a, da bi v.d. trebalo da bude neko iz tužilaštva, ali da ne isključuju mogućnost da bi neko stručan van tužilaštva mogao da dovede do bržeg dijaloga oko izbora VDT.

Što se tiče mišljenja „venecijanaca“, Pavličić ocjenjuje da je zaista sporan ostao samo prestanak mandata svim sadašnjim članovima TS-a.

Ona pojašnjava da VK predlaže da mandat prestane samo onima koji ne ispunjavaju nove uslove Zakona.

“Na koji način bi se ovo normativno regulisalo, ostaje pitanje, ali moram primijetiti da naša normativna tradicija poznaje sličnu situaciju, kada je stupanjem na snagu novog Zakona o Ustavnom sudu 2008. godine, prestao mandat prije vremena tadašnjem predsjedniku i sudijama Ustavnog suda Crne Gore”, istakla je ona.

Kada je riječ o riziku od politizacije rada TS-a i izbor v.d. Vrhovnog državnog tužioca, ona ocjenjuje da su u Mišljenju iznijeti određeni argumenti koji mogu ići u prilog, ali i kontra predloženih izmjena.

Rješenje da v.d. može biti neko van tužilaštva jeste prilično diskutabilno, dodaje, ali ga VK nije okarakterisala kao negativno.

“Venecijanska komisija je istakla da je v.d. stanje vanredna okolnost, koja podrazumijeva privremeno rješenje prije izbora rukovodioca u punom mandatu, te da izbor vršioca dužnosti VDT-a treba tako i tretirati”, istakla je Pavličić.

S druge strane, naglašava ona, upravo VK ističe da ova odredba može proizvesti „osvježenja“ u radu tužilačke organizacije, dovođenjem motivisanih pojedinaca sa strane.

“Konačno, Venecijanska komisija je ponovila značaj otvaranja dijaloga između političkih aktera u cilju postizanja saglasnosti o izboru VDT kao jedine i najbolje opcije koja bi imala puni legitimitet”, podsjetila je zastupnica Crne Gore pred Strazburom.

Mišljenja VK-a su, kaže Pavličić, od posebnog značaja za države kandidate za članstvo u EU: “Praksa je pokazala da saradnju država kandidata sa Venecijanskom komisijom Evropska komisija posebno uzima u obzir prilikom donošenja strateških odluka u odnosu na predmetnu državu, a naročito onih koje se odnose na pružanje ekonomske pomoći i napredak u pristupnim pregovorima sa EU”.

Drugo mišljenje “venecijanaca”, ističe ona,  svakako je mnogo bolje od prethodnog i ne može se okarakterisati kao negativno.

“Jasno je da je posljednje mišljenje Venecijanske komisije prožeto idejom da se mora obezbijediti što manja politizacija upravljačkih tijela tužilačke organizacije”, istakla je ona.

U Rezoluciji Evropskog Parlamenta o Crnoj Gori, koja je usvojena prošle sedmice, ponavlja se važnost ubrzanja primjene akcionih planova za poglavlja 23 i 24 i drugih strateških dokumenata koji se odnose na vladavinu prava, “kroz efikasan međustranački dijalog usmjeren na osiguravanje potrebne kvalifikovane većine za ključne pravosudne funkcije”.

Poslanici EP pozivaju crnogorske kolege i Vladu da ključne zakone, uključujući ovaj, donose u skladu sa evropskim standardima i mišljenjem VK.

“Nezavisno funkcionisanje i integritet Specijalnog tužilaštva ključan je za napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava”, naglašava se u Rezoluciji.

Ističe se i da Crna Gora mora postići napredak u reformama vladavine prava, kroz unapređivanje, a ne poništavanje pravosudne reforme i ponavlja se da kao rezultat  provedenih reformi Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme koji osiguravaju sudsku i tužilačku nezavisnost i odgovornost.

Ozbiljno su zabrinuti zbog ograničenog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a posebno ističu potrebne rezultate u oduzimanju imovine stečene kriminalom, krivičnog gonjenja i presuda u slučajevima visoke korupcije.

Tužioci moraju uvidjeti svoje slabosti

Zašto dosadašnji rezultati tužilaštva koje pretenduje da bude dio evropskog pravnog sistema, nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu, moraju se zapitati i sami tužioci, naglašava Pavličić.

Dugogodišnja sutkinja krivičarka u crnogorskom pravosuđu uvjerena je da ima dosta kvalitetnih, stručnih i hrabrih tužilaca, koji svoj posao obavljaju časno i profesionalno, te misli da zaslužuju podršku cijelog društva u toj borbi.

Međutim, dodaje, nije prihvatljivo da se ne konstatuju slabosti koje postoje u tuzilačkoj organizaciji, ili da se one ignorišu.

Ako imamo prilično nezadovoljavajuće ocjene Evropske komisije i drugih međunarodnih organizacija, kao i presude Evropskog suda protiv Crne Gore u kojima su razmatrana pitanja djelotvornosti tuzilačke istrage, dodaje Pavličić, a sa druge strane imamo Tužilački savjet koji šalje poruku kako sistem funkcioniše besprekorno, “moramo se zapitati kakvi su to kriterijumi koji se koriste za ocjenjivanje i da li je u radu postojećeg Tužilačkog savjeta postojao korporativizam, kako je to definisala Venecijanska komisija”.

Đukanović: Samostalnost tužilaštva dovedena u pitanje

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, u obrazloženju odluke da vrati Zakon Skupštini, naglašava, pozivajući se na mišljenje VK, da se predloženim izmjenama dovodi u pitanje očuvanje samostalnosti tužilaštva.

On kaže da se u mišljenju VK ističe da bi prestanak mandata svim sadašnjim članovima TS-a predstavljalo ozbiljno kršenje nezavisnosti TS-a, te da u tom tijelu nijesu uvjereni da bi predloženi zakon spriječio rizik od politizacije Savjeta.

Đukanović podsjeća da je i u novom mišljenju VK ponovljeno da izbor članova iz reda uglednih pravnika u Parlamentu prostom većinom “nije pogodan za političku neutralnost ili barem pluralizam”.

On problematizuje i izbor vd na šest mjeseci, sa produženjem mandata za još šest mjeseci, navodeći da je VK ponovila kritiku i na to rješenje, uz upozorenje da bi time mogao biti obesmišljen izbor VDT-a u parlamentu, kako nalaže Ustav.

Đukanović je po Ustavu dužan da proglasi ponovo izglasani zakon u roku od sedam dana od usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku.

Maja BORIČIĆ