REFORMA JAVNE UPRAVE (11) - NOVIM ODREDBAMA ZAKONA DODATNO USKRAĆENO PRAVO JAVNOSTI DA ZNA: Podaci pod ključem, Agencija čuva leđa

Nevladine organizacije ukazuju na apsurd, da se pozivanjem na nova zakonska ograničenja odbijaju i stari zahtjevi, a član savjeta Agencije Radenko Lacmanović  upozorava da podaci mogu biti proglašeni poreskom i poslovnom tajnom na neograničeno vrijeme

Ponovo sve može biti skriveno od javnosti.

To je posljedica prošlogodišnjih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZoSPI), na osnovu kojih državni organi, podatke koji se traže od njih, sve češće označavaju poslovnom ili poreskom tajnom i to na neodređeno vrijeme. U stopu ih prati i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kada odlučuje po žalbama.

Sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) tvrde da se Agencija, odlučujući po žalbama kao drugostepeni organ, poziva na nove odredbe čak i u starim slučajevima započetim prije maja 2017. godine kada je zakon izmijenjen.

Koordinator pravnog programa u MANS-u, Vuk Janković to ilustruje slučajem koji je ova NVO pokrenula još 2014. godine, tražeći od Poreske uprave zapisnike o izvršenim kontrolama "Montenegro Tabaco Company" doo Podgorica.

“U odgovoru, Poreska uprava je ograničila pristup podacima ne pozivajući se na odredbe ZoSPI, već samo na Zakon o poreskoj administraciji. Podnijeli smo žalbu Agenciji, krajem marta 2014. godine, a ona je tek u januru ove godine, nakon isteka svih mogućih zakonskih rokova, donijela odluku i pozvala se na novu odredbu zakonja, koja u momentu podnošenja zahtjeva, odnosno žalbe, nije ni postojala”, objašnjava Janković.

Na taj način, prema njegovim riječima, Agencija je počinila grube povrede, jer posljednje izmjene predviđaju da će se postupci, započeti prije početka ovih promjena, okončati po ranijem zakonu.

“MANS se nakon toga žalio Upravnom sudu, koji je, odlučujući po tužbi, takođe odbio naše navode, zanemarujući činjenicu da je Agencija bila u obavezi donijeti odluku u skladu sa odredbama ranije verzije ZoSPI. Ovaku odluku suda smatramo krajnje skandaloznom, iz razloga što sud među prvima treba da garantuje zaštitu od ovako grubog kršenja zakona. Nezadovoljni ovakvom odlukom, sredinom marta 2018. godine podnijeli smo Zahtjev za vanredno preispitivanje presude Vrhovnom sudu Crne Gore, te postupak još traje”, istakao je Janković.

On kaže da je toj nevladinoj organizaciji (NVO) ograničen pristup brojnim informacijama uz pozivanje na novu odredbu zakona. Među njima su i podaci o svim žiro i deviznim računima političkih partija, carinske deklaracije koje je Uprava carina izdala firmi Uniprom, ili ko je oslobođen plaćanja carine na građevinski materijal, opremu i postrojenja za izgradnju autoputa.

Da su prošlogodišnje izmjene ZoSPI bile korak unazad, za CIN-CG tvrdi i član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović.

“Posebno je problematično što su izmjene koje su izazvale najviše “bure” u javnosti predložene I usvojene preko noći, pa čak i bez znanja Vlade, bar je tako saopšteno iz Ministarstva kulture”, rekao je Lacmanović.

On je, tvrdi, ukazivao na spornu odredbu koja se odnosi na poresku i poslovnu tajnu:

“Da apsurd bude veći, predlagači nijesu dopunili član 15, koji se odnosi na rokove u slučaju razloga za ograničenje pristupa informaciji, ili njenom dijelu. Tako je ostalo da poslovna i poreska tajna nemaju rok za isticanje razloga za ograničenje pristupa informacijama, te da ga Agencija teško može preispitivati. Ukazivao sam i da se članom 1 u značajnoj mjeri ograničava pravo javnosti da zna I da ga treba dopuniti”, istakao je Lacmanović. Tom odredbom definisano je da se ZoSPI ne primjenjuje na informacije za koje postoji obaveza čuvanja tajne.

Član Savjeta Agencije odgovorio je da je tačno da se prvostepeni organi prilikom ograničavanja pristupa informaciji ili njenom dijelu često pozivaju upravo na poslovnu i poresku tajnu.

“U više navrata na sjednicama Savjeta sam ukazao da to može biti razlog za neudovoljavanje zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ali da ne mora biti tako. Naime, svih šest tačaka stava 1 člana 14, može da bude jedan od razloga, ali nikako ne znači da mora. Zbog toga mi u Savjetu kao drugostepenom organu ne bismo uvijek morali uvažiti odluku organa vlasti koji je zahtjev odbio pozivajući se prije svega na tačku 6. Mi smo valjda i zbog toga organ koji preispituje prvostepena rješenja, a to znači da možemo imati drugačiji stav od prvostepenog organa”, kazao je Lacmanović.

On ocjenjuje da bi praksa Savjeta trebalo da bude korišćenje mogućnosti iz člana 40 zakona  i traženje informacije od državnih organa, kako bi procijenili zašto je određeni dokument ili ugovor proglašen poslovnom, odnosno poreskom tajnom.

Lacmanović, međutim, priznaje da je praksa Savjeta Agencije da u svim slučajevima prihvata prvostepena rješenja, kojima se zahtjev za slobodan pristup informacijama odbija. Njemu nijesu poznati slučajevi, kao što je MANS-ov, da je Agencija odbila žalbe na rješenja, koja su državni organi donijeli prije maja prošle godine, a da je razlog bio poslovna ili poreska tajna. Rekao je da bi to značilo da je napravljen propust.

U posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore piše da je prošle godine upućeno  5.577 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, a da traženi podaci nijesu dostavljeni u 1.951. predmetu.

Agencija za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama primila je 1.086 pritužbi, od kojih je potvrdila 356. Većinom se radilo o žalbama zbog “ćutanja administracije”. U izvještaju piše da zabrinjava to što je je najviše slučajeva u kojima javne ustanove nijesu odgovorile na zahtjeve.

U dokumentu se navodi da je Upravni sud presudio u 12 predmeta protiv odluke javne institucije da ne dopusti pristup informacijama, ali da sudske odluke nijesu učinkovito sprovedene.

Prema izvještaju, javne ustanove trebalo bi hitno da poboljšaju sprovođenje Zakona i da se pridržavaju pristupa zahtjeva za informacijama, posebno gdje postoji rizik od korupcije.
Preduzeća tiho sklonjena van domašaja javnosti

Istraživačica javnih politika u Institutu alternative (IA), Milena Milošević, tvrdi da su izmjene ZoSPI, utvrđene ne samo bez javne rasprave, već i mimo strateškog okvira, koji navodno teži većoj otvorenosti javne uprave.

“Paradoksalno je, medjutim, što ni Vlada ni Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama ne prate efekte rješenja koja su “provučena” u Skupštini”, ocijenila je Miloševićeva.

Ona je kazala da paralelno u Srbiji teče šira akciju civilnog društva protiv izuzimanja preduzeća sa državnim udjelom u vlasništvu iz domena tamošnjeg zakona. Istakla je da je u Crnoj Gori veliki dio poslovanja takozvanih javnih preduzeća tiho sklonjen van domašaja javnosti, uvođenjem poreske I poslovne tajne.

“Ako ovo sagledamo u kontekstu izmjene Zakona o državnoj upravi, kojim su organi oslobođeni obaveze da sprovode javne rasprave o pitanjima budžeta, umjesto osnaživanja gradjana na djelu je njihovo “razoružavanje”. Osnovno načelo demokratije je vladavina za narod, ali ako narod nema mehanizme da preispita efikasnost vlasti kroz potrošnju javnog novca, onda se nameće pitanje za koga se vlada u Crnoj Gori: za građane ili za one koji imaju interes da svoje “poslovanje” sakriju od javnosti”, zaključila je Milošević.

U nacrtu izvještaja IA “Ka boljoj upravi”, u koji je CIN-CG imao uvid, piše da su negativni efekti spornih odredaba ZoSPI već osjećaju kroz odbijanje pristupa informacijama koje se odnose na upravljanje javnim dugom i na poreske obaveze crnogorskih opština.

Takođe, u izvještaju se navodi da se IA suočio već i sa negativnim efektima odbijanja pristupa informacijama, uz obrazloženje da je riječ o poreskoj tajni.

Tako je toj NVO odbijen uvid u kopije izvještaja o sprovođenju plana Poreske uprave za upravljanje dugom i jačanjem mjera naplate za period 2017-2021. godine i informacije o ispunjavanju obaveza 16 opština iz ugovora o reprogramu poreskog duga, pod izgovorom da je riječ o poreskim tajnama.

Ovakvim tumačenjem, smatraju u IA,  organi uprave koji su prvenstveno u službi građana izjednačavaju se sa privatnim kompanijama, a javnost ostaje uskraćena za podatke koji su vrlo važni za procjenu njihove efikasnosti.

Ana KOMATINA

Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo, a podržavaju Evropska unija i Balkanski fond za demokratiju (BTD), projekat Njemačkog Maršalovog fonda SAD (GMF). Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Balkanskog fonda za demokratiju (BTD).