SVE MANJE OTPORA PLANIRANOM OTVARANJU RUDNIKA OLOVA I CINKA: Dok dozvole stignu, obećanja pljušte

Investitor najavljuje modernu tehnologiju za skladištenje otpada umjesto jalovišta, nova radna mjesta i milionske prihode opštini i državi. Za sada nema ni jedne analize procjene uticaja na životnu sredinu dostupne javnosti

Iz stare jame rudnika olova i cinka, na sedmom kilometaru od Mojkovca, izliva se voda po čijoj boji potok kojim dalje teče nosi naziv Žuta prla. On se uliva u rijeku Rudnicu, a ona u Taru. Žuta prla i Rudnica smatraju se "mrtvim" rijekama. U njima nema ribe.

Put do bivšeg rudnika Brskovo koji je radio od 1976. do 1991. godine je u veoma lošem stanju, a cijela oblast je obrasla šibljem. Jalovište rudnika, koje se nalazilo na samom ulazu u grad i predstavljalo jednu od najopasnijih crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, uz zakletvu "nikad više", poslije višegodišnjih radova pretvoreno je prije 10 godina u travnjak, a sada se na njemu dograđuju tereni za rekreaciju.

Vijest o skorom ponovnom otvaranju rudnika i pokretanju proizvodnje prvobitno je uzbunila stanovništvo na čelu s lokalnim vlastima i obnovila strah da će grad opet biti velika bolnica i priroda iznova žrtvovana. A onda, polako, dolazi do preokreta.

Iako još nema ni jedne zakonom predviđene analize dostupne javnosti, pogotovo one o uticaju na životnu sredinu, kao ni urbanističkih dozvola, početni protesti građana i otpori lokalne vlasti posljednjih dana su ustuknuli pred obećanjima švajcarske kompanije "Tara resorces" da će primijeniti najnoviju ekološki prihvatljivu tehnologiju, uložiti milione eura i zaposliti stotine radnika koji već dugo bezuspješno pohode biro-rada, dok nestrpljiviji iseljavaju.

Jedan od najglasnijih protivnika otvaranja rudnika bio je predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić, koji je prije samo nekoliko mjeseci novinaru Centra za istraživačko novinarstvo Crne Giore (CIN-CG) kazao da dotadašnji rad kompanije "navlači sumnju u čistotu namjera i jasnost planova". U međuvremenu je korigovao svoj stav, tvrdeći kako je suština da je investitor promijenio kompletnu strategiju projekta i odstupio od planova formiranja novog jalovišta.

"Zahvaljujući pritisku koji smo vršili na sve relevantne institucije da se uključe i ne dozvole ponovnu devastaciju ovog prostora, uspjeli smo da eliminišemo trajno namjeru izgradnje novog jalovišta, da zona Nacionalnog parka Biogradska gora ostane sačuvana za novu valorizaciju za koju je nominovana, da prostor na kojem se gradi Ski-centar u Mojkovcu bude konkurentan svojom ponudom ne samo na crnogorskom tržištu", kazao je Mišnić za CIN-CG.

Tehnologija koju najavljuju investitori, koje u Crnoj Gori predstavlja firma "Brskovo mine", kako su rekli za CIN-CG, isključuje formiranje klasičnog jalovišta i predviđa takozvano integrisano odlagalište rudarskog otpada (IWMF). Takva su, kažu, planirana u dolinama ispod površinskih kopova, s ukupnom zapreminom od 100 miliona kubika, biće u zbijenom, čvrstom obliku, seizmički, geotehnički i ekološki stabilna.

Ova odlagališta biće građena jedno po jedno i njihova visina će dostizati između 20 i 50 metara godišnje. Obnova nižih nivoa integrisanog odlagališta rudarskog otpada će početi kroz 12 mjeseci od pokretanja rudarskih operacija. Zato će, navode iz kompanije, značajan dio obnove već biti u toku kada površinsko rudarenje bude završeno.

"Dno Integrisanog odlagališta rudarskog otpada biće obloženo nepropustljivim slojem kako voda ne bi tekla ispod njega. Drenažni sistem će, takođe, biti postavljen kako bi se zaštitilo IWMF, zemljište ispod njega, kao i podzemna voda. Kišnica i sva voda prikupljena u drenažnom sistemu, biće sakupljena i tretirana u postrojenju za tretman vode", navode iz "Brskovo mine".

U odgovorima na pitanja CIN-CG, oni nisu precizirali kojim će tačno materijalom obložiti odlagališta i obezbijediti nepropusnost. Iz kompanije ističu da će sva postrojenja biti dizajnirana u skladu s najbolje dostupnim tehnikama u skladu s EU i svim lokalnim zakonima i propisima. Tehnički detalji u vezi s postrojenjima, kažu, biće prezentovani kroz procjenu uticaja na životnu sredinu, kao dio procesa za dobijanje dozvola, koji uključuje i javne rasprave.

Više stručnjaka iz oblasti rudarstva iz Crne Gore i Srbije nije pristalo da komentariše za CIN-CG ove podatke, ocjenjujući ih nedovoljnim da bi dali svoje stručno mišljenje.

Kako se u ministarstvima čita - ekologija

Predsjednik Opštine kazao je da su od državnog sekretara Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) Danila Mrdaka dobili uvjeravanja da će se pri izdavanju urbanističko tehničkih uslova voditi računa o zadovoljavanju svih kriterijuma koje nalažu najbolje prakse. Na pitanje CIN-CG, o tome da li su dobili usmena ili pismena uvjeravanja, Mišnić je kazao da "u ovom slučaju usmena obećanja ne znače ništa".

"Mi nećemo sjedjeti skrštenih ruku i posmatrati, bavićemo se i te kako svakim korakom koji budu preduzimali, a krajem godine očekujemo i javne rasprave koje se tiču strateške procjene uticaja na životnu sredinu", kazao je on.

Komentarišući nedavnu čestitku premijera Zdravka Krivokapića povodom Dana Opštine Mojkovac u kojoj je naveo da "vraćanjem starog sjaja rudniku Brskovo, a uz obavezu poštovanja visokih ekoloških standarda, doprinijeće se i zapošljavanju i ekonomskom napretku grada", Mišnić je kazao da investitor dobija obavezu da s ovakvim projektom "ne postoje kompromisi što se tiče ekologije, da u ovaj projekat moraju ući ozbiljno i da su namjere jasno definisane i rezultati moraju biti vidljivi iz dana u dan".

Državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) Marko Perunović, na drugoj strani, kaže: "…Zahtijevajmo sve što treba od partnera, a ako će on sve to, i još više, da uradi, nemojmo beskonačno da se pozivamo na ekologiju, bez osnova".

Perunović nije odgovorio na molbu novinara da pojasni ovaj stav, posebno imajući u vidu ne samo što je Crna Gora Ustavom definisana kao ekološka država, nego i činjenicu da su predstavnici UNESCO utvrdili da je Tara devastirana na trasi auto-puta, a voda koja ide iz rudnika sliva se u tu rijeku, kao i da je jalovište imalo uticaj ne samo na životnu sredinu nego i na zdravlje ljudi.

Gradonačelnik je CIN-CG kazao da se u Mojkovcu "prije pandemije koronavirusa desila pandemija bivšeg jalovišta rudnika olova i cinka, koja je stvorila ogroman broj teških respiratornih oboljenja kod naših sugrađana".

Predstavnik Udruženja Prijatelji Mojkovca Petar Stanišić je rekao da su "rudnik i jalovište bili, mogu slobodno da kažem, atomska bomba koja je pogodila Mojkovac i koja je odnijela toliko žrtava".

Na osnovnu trenutnih planova "Brskovo mine", izgradnja rudnika će trajati dvije godine, a na osnovu istraženih resursa, predviđa se da će njegova eksploatacija trajati 12 do 15 godina.

Tokom rudarskih operacija, iz kompanije su kazali da njihova metalurška ispitivanja, studije i rudarska tehnička dokumentacija potvrđuju da će godišnje biti iskopano oko 3,6 miliona tona rude i proizvedeno oko 45.000 tona cinka, oko 13.000 tona olova i oko 3.000 tona bakra u koncentratima. Računaju i na milion unci srebra godišnje, kroz koncentrate bakra i olova. To je, zapravo, oko 31 tona srebra čija je trenutna berzanska cijena 21 euro za uncu.

"Na godišnjem nivou, koncentrati olova i bakra sadrže milion unci ekonomski isplativog srebra. Ni u jednom koncentratu nema ekonomski isplativog zlata, a istraživanjem nijesu utvrđena područja na kojima bi se zlato moglo eksploatisati uz ekonomsku isplativost", navodi se u njihovom odgovoru.

Iz kompanije najavljuju da će na projektu biti zaposleno gotovo 700 radnika tokom izgradnje, dok će stalnu radnu snagu tokom rudarskih radova činiti oko 450 zaposlenih.

Prema godišnjem izvještaju Zavoda za zapošljavanje, u Mojkovcu je na kraju prošle godine na birou bilo prijavljeno 877 stanovnika. To je za oko 37 odsto više nego na kraju 2019. godine, kada ih je bilo prijavljeno 637.

Posao, novac i Tara

Mladi Mojkovčani s kojima je razgovarao novinar CIN-CG, a koji su insistirali da ostanu anonimni, kazali su da podržavaju otvaranje rudnika, jer je to, po njima, gotovo jedini način da njihova generacija ostane u gradu. "Ovdje je veoma teško naći stabilan posao", kazao je jedan od njih.

Da imaju ubjedljivu podršku građana uvjereni su i u kompaniji. Pored očekivane građevinske investicije od oko 150 miliona eura, projektovana isplata na ime državnih poreza je oko 10 miliona eura godišnje. Očekivana koncesiona naknada je u prosjeku 3,5 miliona eura godišnje, od čega 70 odsto pripada Mojkovcu.

Perunović je kazao da je on s nekoliko kolega iz MEPPU-a predložio Vladi da podrži ovaj projekat i da su ove brojke samo neke od razloga za to.

"Svi ljudi koji žele zdrav razvoj i Mojkovca i čitavog sjevera Crne Gore su istog stanovištva - da podržavaju ovakav projekat", kazao je on za CIN-CG, navodeći u korist svog stava i dokumenta koja je imao na uvid - koncesioni ugovor, idejni projekat, analitiku same kompanije...

Na pitanje CIN-CG, o tome da li bi, imajući u vidu obećane investicije, ali i ekološke posljedice, podržala projekat rudnika, i pomoćnica ministra kapitalnih investicija za oblast rudarstva Vera Keljanović kazala je da će ga preporučiti "kao jedan od najpozitivnijih i najperspektivnijih".

Iako je odnedavno na funkciji, Keljanović je kazala da je imala vremena da se upozna s njim.

"Projekat će biti izveden po najvećim ekološkim standardima, a, takođe, sanacija postojećih crnih ekoloških tačaka na samoj lokaciji, biće obuhvaćena projektom", kazala je Keljanović za CIN-CG.

Oprezniji odgovor dalo je ranije MEPPU, iz kojeg su poručili da "samo ako ova ideja može biti realizovana bez ikakvog uticaja na rijeku Taru, možemo da razmišljamo na ovu temu". "Sve drugo bi bilo nedopustivo", navodi se u odgovoru resora Ratka Mitrovića za CIN-CG.

Za Ministarstvo je prihvatljivo "jedino ako se primijeni tehnologija i organizacija čitavog područja rudnika koja garantuje da ne može doći ni do kakvog zagađenja rijeke Tare i okolnih ekosistema".

Dio Tare je narušen gradnjom autoputa Bar - Boljare, na dionici Smokovac - Mateševo. Prilikom obilaska dionice, glavni zaključak misije UNESCO bio je da su izgradnja mostova preko, kao i eksploatacija i odlaganje šljunka i pijeska, ozbiljno devastirali korito rijeke unutar područja zaštićenog programom "Čovjek i biosfera".

Zaštita Tare pominje se i u izvještajima Evropske komisije i Evropskog parlamenta.

"Ono što ćemo zahtijevati jeste da se planiraju najsavremenije tehnologije koje će svakako značajno podići ulaganja investitora, ali to je dio priče o kojem treba oni da brinu, a ne mi. Naša obaveza je da učinimo sve kako bismo maksimalno očuvali životnu sredinu i obezbijedili zdrave uslove za život Mojkovčana. Smatramo da je pravo na zdravu životnu sredinu ispred svih drugih prava i da jedino tako možemo graditi bolje i prosperitetnije društvo", kazali su iz Ministarstva na pitanja CIN-CG od tome da li su dobili uvjeravanja da će životna sredina biti zaštićena, kao i zdravlje građana, imajući u vidu prethodna iskustva s jalovištem i njegovim efektima.

Predstavnik kompanije "Brskovo mine" koji je zadužen za životnu sredinu Petar Marković kazao je na sastanku s novinarom CIN-CG da sadašnje stanje Tare "nije ni katastrofalno, ali nije ni dobro".

"Postoje različiti izvori potencijalnog zagađenja Tare. I uzvodno i nizvodno. Mi se tu sad suočavamo s nekoliko potencijalnih problema koji utiču na zagađenje - izgradnja auto-puta, mojkovačka deponija na obali Tare, radovi na Ski-centru Žarski, odnosno gradnja puta koja je takođe devastirala Bjelovičku rijeku", kazao je on.

Uticaj na postojeće rijeke je posljedica bivših rudarskih operacija, insistiraju iz "Brskova mine".

"Šteta nanesena ovim vodama je kumulativna posljedica rudarenja do 1991. godine, a izazvana je kombinacijom spajanja podzemne vode koja se izlivala iz starih podzemnih radova i kišnice koja je dolazila u kontakt s istorijskim rudarskim otpadom odloženim na površini zemlje. UNDP je ovu situaciju prepoznao 2008. godine", kazali su iz kompanije.

Voda koja teče kroz ostatke starih rudarskih operacija i željezničkih tunela takođe će, kažu, "biti uhvaćena" i korišćena u postrojenju ili tretirana i ispuštana, pa će projekat unaprijediti kvalitet vode koja se i sada uliva u Taru.

"Sva voda iz projekta biće tretirana u postrojenjima za prečišćavanje vode, kako bi se osiguralo da samo čista teče iz projektnog područja", obećali su iz kompanije.

Dozvole neće tako brzo

Tema ponovnog pokretanja rudnika aktuelizovana je poslije sastanka predstavnika kompanije u prvoj polovini marta s premijerom Zdravkom Krivokapićem i ministrima kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem, finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem, ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandrom Stijovićem i ekologije Ratkom Mitrovićem.

Vlada je na sjednici 15. jula zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da aneksom ugovora o koncesiji produži rok za izradu rudarske tehničke dokumentacije i pribavljanje odobrenja, dozvola i saglasnosti "zbog nepostojanja pretpostavki za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova".

U saopštenju sa sjednice Vlade se dodaje da je to uradila "imajući u vidu dosadašnje rezultate geoloških istraživanja, kao i predstavljeni projekat 'Rudnik Brskovo' kojim je, između ostalog, projektovano: tri miliona eura koncesione naknade godišnje, oko 330 zaposlenih i 2,3 miliona eura poreza na dobit".

U šestom aneksu, gdje se kao potpisnici navode Bojanić i direktor firme Ričard Bofi, ističe se, između ostalog, da je u aktima Ministarstva ekologije ukazano da ne postoje pretpostavke za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU), što u krajnjem onemogućava koncesionaru ulazak u fazu eksploatacije, ali i da je u februaru obavijestilo koncesionara da proces pripreme i usvajanja planskog dokumenta s Izvještajem o strateškoj procjeni uticaja na životnu stredinu podrazumijeva određeni vremenski period, koji na osnovu dosadašnjeg iskustva ne može biti kraći od 18 - 20 mjeseci.

Zakonom o rudarstvu, propisano je da se rudarski radovi izvode u skladu s tehničkom dokumentacijom koju naročito čine dugoročni programi eksploatacije mineralnih sirovina, rudarski projekti, godišnji planovi izvođenja radova, rudarski planovi i karte, geološka dokumentacija i dokumentacija o praćenju uticaja na životnu sredinu.

Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu će biti završen kad budu imali gotov rudarski projekat, a nadaju se da će to biti do kraja godine.

"Elaborat je dio procesa izdavanja dozvola za projekt. Vlada treba da izda UTU koji su ujedno uslov za finalizaciju Elaborata i projektne dokumentacije. Sve dok nemamo UTU-ove, ne možemo dovršiti dokumente i ući u postupak izdavanja dozvola", objasnio je Marković za CIN-CG.

Pribavljanje dokumentacije je, kako kažu iz kompanije, vrlo složen postupak i dio je početne faze Ugovora o koncesiji za "izradu rudarskih tehničkih dokumenata, što će biti osnova za odobrenje eksploatacijske dozvole".

Tehnička dokumentacija sadrži detaljnu inženjersku dokumentaciju za svaki korak procesa.

Mišnić je za CIN-CG kazao da je investitor već u zoni kašnjena s ispunjavanjem obaveza. I on podsjeća da je Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata obavezna izrada detaljnog prostorng plana i za koncesiona područja, što se u ovom slučaju "još nije desilo".

Na njegove ranije sumnje u "čistotu namjera i jasnost planova", direktor "Brskvo mine" kaže da ne planiraju da prodaju rudnik kada dobiju dozvolu. On je za CIN-CG rekao da će rudu najvjerovatnije izvoziti u Evropu i Kinu preko posrednika. Ekološkoj slici koja se nudi Mojkovčanima, on je dodao i to da će koncentrate vjerovatno auto-putem dopremati električnim kamionima do Luke Bar. Ta opcija nije konačna, jer će, kaže, razgovarati i s predstavnicima željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori.

"Nakon prerade rude, proizvodimo koncentrate cinka, olova i bakra, koji sadrže metal kako je opisano u prethodnom odgovoru. Ti koncentrati se izvoze topionicama koje ih prerađuju dalje u fizički metal. Kompanija je u komercijalnim pregovorima s topionicama u Evropi i svijetu u vezi s prodajom koncentrata", navodi se u odgovoru.

Osim stanja rijeka, "Brskovo mine" je radilo procjenu osnovnog stanja životne sredine, koja se odnosi i na poljoprivredno zemljište, vazduh, biodiverzitet, buku. Marković je kazao, između ostalog, da su na svim lokacijama imali hemijski sadržaj zemljišta koji odstupa od graničnih vrijednosti, da nema znatnih prekoračenja kvaliteta vazduha, ali da u toj oblasti ne postoji nijedna vrsta koja je rijetka ili ugrožena na ovom području.

Kompanija samo za Brskovo

Rudnik Brskovo jedini je projekat kompanije "Tara resorces", u čijem se vlasništvu nalazi "Brskovo mine".

"Menadžment kompanije Tara Resources ima značajno iskustvo u finansiranju, izgradnji i rukovođenju rudnicima u skladu s najboljim svjetskim praksama, a iz prethodnog iskustva rada u brojnim globalnim rudarskim i metalurškim kompanijama", navodi se u odgovoru kompanije na pitanja o tome kako namjeravaju da finansiraju ovaj projekat.

Direktor Ričard Bofi je diplomirani inženjer rudarstva s tri decenije iskustva, a do sada je bio izvršni direktor i rudnika bakra u Bocvani i zlata u Turskoj.

Ovlašćeni zastupnici "Brskova" su Milijanka Maraš i Štefan Peške.

Peške, kako se navodi na sajtu kompanije, ima 15 godina iskustva u finansijama i akvizicijama i spajanjima.

Maraš je upisana u Centralni registar privrednih subjekata kao ovlašćeni zastupnik više firmi, među kojima je i "Lamir", čiji je direktor i vlasnik Miloš Bošnjaković.

Bošnjakovićevo ime pominje se uz više kompanija koje se u regionu bave ispitivanjem u oblasti rudarstva. On je bio predstavnik kompanije "Balamara Resourcers Limited", kojoj je u fokusu bio upravo rudnik Brskovo. BRL je bio osnivač "Nort mininga", koji je dobio od Vlade 2010. godine ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju rude. Uz odobrenje Vlade, koncesionar je promijenio naziv i od sredine 2019. godine registrovan je kao "Brskovo Mine".

Vlada je na sjednici 4. maja 2018. godine dala saglasnost da se vlasnički udio nad koncesionarom "North Mining" prenese na "Fusion Fund I AG" iz Švajcarske. Bofi i Peške su dio Fusiona, a izvršni direktor je Kris Džejms.

"Fusion Fund I AG" kasnije je promijenio ime u "Tara Resources AG", a koncesionar u "Brskovo mine".

"Informacija o procjeni opravdanosti zahtjeva koncesionara doo "North Mining" - Podgorica za prenos vlasničkog udjela nad ovim privrednim društvom sadržala je podatke o iskustvu Fusion Capitala u oblasti rudarstva u zemljama kao što su Sjeverna Makedonija, Australija, Kanada, kao i projektima u Zapadnoj Evropi, kao i državama Južne i Srednje Amerike", kazali su za CIN-CG iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Na prostoru i groblja iz Mojkovačke bitke

Govoreći o posljedicama aktiviranja rudnika, predsjednik Opštine Rajko Mišnić napominje da je, na primjer, obližnji Nacionalni park "Biogradska Gora" kandidovan kod UNESCO-a za zaštitu kompletnog prostora zbog izuzetnog bogatstva bukovih šuma, a da se iznad lokaliteta rudnika radi na otvaranju Skijaškog centra "Žarski", u koji je država do sada uložila 30 miliona eura.

Poslanik DPS-a Duško Marković obišao je više puta rodni Mojkovac u vrijeme dok je bio premijer. On nije odgovorio CIN-CG na pitanja da prokomentariše plan rada rudnika, posebno imajući u vidu njegovo isticanje značaja sanacije ranijeg jalovišta i pretvaranje u sportsko-rekreativnu zonu.

Vlade predvođene DPS-om bile su te koje su odobrile ugovor o koncesiji, ali i potpisivanje svih osim posljednjeg aneksa.

Iz "Brskovo mine" ističu da se na prostoru predviđenom projektom nalazi više arheoloških nalazišta, a da će oni finansirati rad arheologa na otkopavanju Šaške crkve u Doganjici.

U tom dijelu se nalaze i groblja iz Mojkovačke bitke.

"Na projektnom području imamo tri ovakva spomenika. Oni su nažalost rasuti, pa je naša ideja i predlog koji dajemo studijom o kulturnom nasljeđu da izmještanjem dobijemo memorijalni kompleks koji bi bio dostupniji posjetiocima, a nama bi omogućio da neometano radimo rudarske aktivnosti", pojasnio je Marković.

Tokom 13. i 14. vijeka jedan od najrazvijenijih i najznačajnijih rudarskih centara bio je srednjovjekovni grad Brskovo, današnji Mojkovac. Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore od 2017. godine vrši istraživanja na ostacima drevnog Brskova, grada u kojem je kralj Uroš Nemanjić (1242-1276) iskovao prvi novac tadašnje države.

Miloš RUDOVIĆ