ZANEMARLJIV BROJ PRAVOSNAŽNIH PRESUDA: Samo dvojica ljekara odležala kaznu zbog korupcije

Uprkos istraživanjima da je korupcija u Crnoj Gori najrasprostranjenija u zdravstvu, samo dva ljekara do sada su osuđena i odslužila zatvorske kazne zbog primanja mita.

Ortoped Nenad Vukčević osuđen je pravosnažno na kaznu zatvora zbog primanja mita u iznosu od 500 eura od porodice pokojnog Emila Šahmanovića 2009. godine. Njegov kolega, radiolog Andrija Mikulić takođe je osuđen pravosnažno da je u nekoliko navrata primio ili tražio mito za preglede - od 50 do 200 eura.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio je iz Sekretarijata Sudskog savjeta podatke da su dvojica ljekara odslužili zatvorske kazne.

U odgovorima piše da je Vukčević osuđen prvostepenom presudom na zatvor u trajanju od pet mjeseci, da je Apelacioni sud preinačio kaznu na tri mjeseca zatvora, a zatim Vrhovni sud na dva mjeseca. On je, piše, kaznu zatvora odslužio u periodu od 14. oktobra do 14. decembra 2011. godine.

Mikulić je za primanje mita osuđen na kaznu zatvora od 10 mjeseci, ali je odslužio manje.

Iz Sekretarijata sudskog savjeta navode da je rješenjem o amnestiji od 5. septembra 2013. godine Mikuliću kazna umanjena za 25 odsto, odnosno dva mjeseca i 15 dana.

“Mikulić je bio u pritvoru od 11. februara do 17. oktobra 2011. godine, što mu je oduzeto od ukupne kazne”, piše u odgovoru.

Dvojica ljekara, i nakon što su odslužili kazne za korupciju, i dalje obavljaju tu djelatnost. Vukčević kao ortoped radi u privatnoj poliklinici “Medical Centar”, dok Mikulić i dalje radi u Kliničkom centru.

U vrijeme kada su ljekari osuđeni za korupciju, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti bilo je propisano da nadležna komora rješenjem može trajno da oduzme licencu za rad ako je zdravstveni radnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog teškog krivičnog djela protiv zdravlja ljudi ili krivičnog djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

Privremeno oduzimanje licence za rad predviđeno je ako zdravstveni radnik prekrši kodeks zdravstvene etike. Kodeksom ljekarske etike predviđeno je da ljekar ne smije bolesnike iskorišćavati „niti emotivno, niti tjelesno, niti materijalno" .

Pred Ljekarskom komorom pokrenut je postupak za utvrđivanje mjera povodom pravosnažnosti presuda protiv Mikulića i Vukčevića prije više od tri godine. Tužilac Ljekarske komore pokrenuo je postupak protiv njih, ali je nepoznato šta je odlučio Sud časti.

Bivši predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić medijima je ranije rekao da se takvi postupci vode godinama, pojasnivši da je Komora u obavezi da nakon pravnosnažnosti presude protiv ljekara izrekne sankcije. Jedna od kazni je, kako je Jočić ranije objašnjavao, privremeno ili trajno oduzimanje licenci.

Jočić nije odgovorio na pitanja kako su završeni postupci protiv osuđenih ljekara, dok predsjednica Suda Komore Marina Ratković nije odgovarala na pozive.

Prema nezvaničnim saznanjima iz Ljekarske komore, Vukčević je kao kaznu dobio teži ukor objavljivanjem u Biltenu te insitucije.

Prema presudi, prvi ljekar u Crnoj Gori osuđen za korupciju Vukčević osuđen je da je 16. aprila 2009. godine na Klinici za ortopediju i traumatologiju od porodice pacijenta Šahmanović zahtijevao poklon. Prema optužnom predlogu, Vukčević je 16. i 17. aprila 2009. godine u Podgorici, specijalista ortopedije u KC Crne Gore, zahtijevao i primio poklon i to poslije operacije vratne kičme kod pacijenta, sada pokojnog Emila Šahmanovića.

On je Harisu, Enisu i Elviru Šahmanoviću rekao: “Operacija je bila uspješna, ni u Americi da je rađeno ne bi bilo bolje, ja sam vas ispoštovao, nadam se da ćete i vi mene ispoštovati. Nazvaćete me sjutra oko 10 sati da se nađemo da pijemo kafu”.

Narednog dana kada su se sastali, Haris Šahmanović je dr Vukčeviću predao 500 eura, dok se ljekar nalazio u svom vozilu, navodi se u optužnom predlogu. Zbog tog slučaja korupcije ostavku je podnio tadašnji direktor ortopedske klinike Žarko Dašić, uz obrazloženje da to čini iz moralnih i ličnih razloga.

S druge strane, Mikulić je osuđen po optužnici Specijalnog tužilaštva na zatvorsku kaznu jer je od pacijenata uzimao od 50 eura do 200 eura u zamjenu za preglede magnetnom rezonancom. U sudskom postupku na istu kaznu zatvora osuđen je policajac iz Nikšića Blagoje Janjušević, zbog posredovanju u primanju mita, dok je direktor Poliklinike Filipović Mladen Filipović osuđen na uslovnu kaznu zbog davanja mita.

Koturović uzimao novac, ali nije primio mito

Oftalmolog Zoran Koturović još jedan je ljekar koji je osuđen zbog uzimanje novca pacijentima. Međutim, njega nijesu teretili za korupciju, već za zloupotrebu položaja.

Kažnjen je uslovno, jer je, kako piše u presudi, od tri pacijentkinje uzeo po 205 eura za navodnu nabavku određenih sočiva. Ta sočiva su postojala u zalihama na tadašnjem Odjeljenju za očne bolesti na Cetinju, koje je djelovalo u okviru Kliničkog centra. Po pravnosnažnoj presudi od 19. aprila 2013. godine, Koturović je nakon toga dao nalog medicinskoj sestri da pacijentkinjama da lažne račune, kao da su ugrađena sočiva iz zaliha, a radi naplate od Fonda zdravstva u novčanoj vrijednosti od po 35,70 eura.

Koturović je prije dvije godine napustio Klinički centar i nastavio sa radom u svojoj privatnoj očnoj bolnici “Oftalens”, a nije poznato da je Ljekarska komora ikada dovela u pitanje njegovu licencu.
Oko 32.000 građana dalo mito zdravstvenim radnicima

Iz istraživanja koje je sprovela organizacija Transparensi internešenal (TI), koje je objavljeno u januaru, može se zaključiti da je više od 76.500 odraslih građana dalo mito, od kojih većina, oko 32.000 zdravstvenim radnicima.

Da je korupcija u Crnoj Gori među najznačajnijim problemima i prisutna u zdravstvu, obrazovanju i drugim granama vlasti, uključujući i sudstvo i policiju, ocijenjeno je i u  posljednjem Izvještaju o ljudskim pravima, koji je sačinio američki Stejt dipartment.

Prema posljednjem istraživanju Centra za monitoring (CEMI) 42,3 odsto građana smatra da je korupcija u zdravstvu i dalje prisutna u velikoj mjeri.

Istraživanje te organizacije je pokazalo da je 3,9 odsto anketiranih građana jednom ili više puta tokom 2015. godine dalo mito zdravstvenih radnicima. U najvećem broju neformalno plaćanje bilo je prema hirurzima, zatim ginekolozima i izabranim doktorima. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1.090 punoljetnih građana od 15. decembra  2015. do 15. januara 2016. godine u 18 crnogorskih opština.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU