OPASNOSTI ZBOG RADA NA OTVORENOM TOKOM VISOKIH TEMPERATURA: Spas je u hladu, ko može

 Izloženost suncu glavni je uzrok najsmrtonosnijeg oblika raka kože, malignog melanoma. Najčešći tip ove bolesti najlakše je izbjeći – 90 odsto svih smrtnih slučajeva moglo se preduprijediti da je izlaganje suncu bilo kontrolisano. Pravilnik je donesen prije tri godine, ali odredbe o inspekcijskom nadzoru stupile su na snagu tek krajem jula, a u avgustu nijedan poslodavac nije kažnjen

Hiljade radnika u Crnoj Gori i prethodnih vrelih mjeseci radeći na otvorenom, nastojalo je da sebi i svojim porodicama obezbijedi pristojan život, nerijetko po cijenu zdravlja. Račun kroz profesionalna oboljenja, obično, stiže kasno, a statistika to uglavnom prećuti.

Koliko zaposlenih u Crnoj Gori oboli od karcinoma kože zbog pretjeranog izlaganja suncu tokom obavljanja radnih obaveza, nije poznato, jer niko o tome ne vodi statistiku. U Crnoj Gori ne postoji institut medicine rada koji bi se time bavio, niti postoji registar profesionalnih oboljenja. Ovaj institut trebalo je da bude osnovan prije dvije godine. Iz Ministarstva zdravlja Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Vijestima već dva mjeseca ne odgovaraju na pitanje o tome zašto se to nije desilo i kada bi institut mogao da proradi.

U znatno manje osunčanoj Velikoj Britaniji, na primjer, prema podacima njihovog instituta zaštite na radu, godišnje umre 60 zaposlenih od posljedica karcinoma kože izazvanog pretjeranim izlaganjem zračenju sunca tokom rada. Svake godine se otkrije oko hiljadu i po novih slučajeva te bolesti kod radnika.

Udruženje zaštite i zdravlja na radu Crne Gore već dvije godine učestvuje u kampanji Instituta za zaštitu i zdravlje na radu iz Velike Britanije (IOSH) pod nazivom „No Time To Lose” (Nema vremena za gubljenje), koja, između ostalog, upozorava na štetnost solarnog zračenja. Đina Janković iz crnogorskog udruženja kaže da su u saradnji sa kolegama iz Britanije pripremili i preveli brošure o opasnostima izlaganja suncu i distribuirali ih jednom broju gradilišta u Crnoj Gori.

„Poslovi na kojima su zaposleni najviše izloženi solarnom zračenju, osim građevinarstva, su i poljoprivreda, brodska i pomorska industrija, telekomunikacije, kontrola saobraćaja, željeznica i sve ostale vrste poslova koje se obavljaju na otvorenom. Izloženost suncu glavni je uzrok najsmrtonosnijeg oblika raka kože, malignog melanoma. Najčešći tip ove bolesti u svijetu, takođe, najlakše je izbjeći – 90 odsto svih smrtnih slučajeva moglo bi se spriječiti ukoliko bi izlaganje suncu bilo kontrolisano“, kazala je Janković.

Prema najnovijim istraživanjima koje je britanski IOSH sproveo o izloženosti suncu na radnom mjestu u toj državi, zabilježen je porast broja oboljelih od malignog melanoma, a većina pogođenih su muškarci, mlađi od 65 godina.

„Iz profesionalne perspektive, teško je imati tačne podatke o broju ljudi izloženih sunčevom zračenju na radnom mjestu u Crnoj Gori. Budući da se u Crnoj Gori radovi na otvorenom obavljaju pri veoma visokim temperaturama, kada je UV indeks veoma visok, neophodno je podizanje svijesti o problemima sunčevog zračenja kroz predavanja i treninge. Osim poslodavaca, neophodno je i da zaposleni bolje razumiju neophodnost izbjegavanja ili smanjivanja izloženosti direktnoj sunčevoj svjetlosti i preuzmu odgovornost za svoje zdravlje“, navela je Janković.

Ona je kazala da je neophodno da poslodavac izvrši raspodjelu radnih zadataka među zaposlenima, kako bi mogao omogućiti da svi radnici u ekipi provedu neko vrijeme u hladu, kao i da im obezbijede pauze u zatvorenom prostoru ili tamo gdje nema sunca.

„Neophodno je, osim toga, da zaposleni imaju adekvatnu radnu odjeću, kape širokog oboda koje zaklanjaju lice, uši i vrat, a u nekim slučajevima i naočare za sunce sa UV zaštitom. Neophodno bi bilo i da ljekari medicine rada, prilikom redovnih i periodičnih pregleda, provjere da li zaposleni pate od fotosenzitivnosti, gdje oči i koža postaju neuobičajeno osjetljivi na UV zračenje. Fotosenzitivnost bi trebalo redovno kontrolisati, jer može biti uzrokovana nizom supstanci, uključujući i neke industrijske hemikalije, biljke i ljekove“, kazala je Janković.

Iz Inspekcije za zaštitu na radu upozoravaju da zaposleni izloženi dužem radu na visokim ljetnjim temperaturama i zračenju sunca mogu da dožive sunčanicu. Simptomi se razvijaju postepeno nakon šest do 12 sati od maksimalne izloženosti glave suncu, a posljedice su malaksalost, ošamućenost, vrtoglavica, jaka glavobolja, mučnina, povraćanje koje ne donosi olakšanje, teško disanje, ubrzan puls i nesvjestica.

Druga opasnost je toplotna iscrpljenost, nakon dužeg boravka na visokim temperaturama. Znojenjem se značajno gubi tečnost i elektroliti, pa ukoliko se ne nadoknade, nastupa iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna. Zaposleni mogu dobiti i toplotni udar, koji je najozbiljniji od ovih poremećaja, kada dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji regulišu tjelesnu temperaturu. Zbog toga tjelesna temperatura raste do 40 stepeni Celzijusa i više. Karakteristična je crvena, vruća i suva koža zbog prestanka znojenja, čime je blokirano odavanje viška toplote iz organizma. Ostali simptomi su slični kao kod sunčanice, samo jače izraženi.

Glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu Zlatko Popović kaže da je Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i Pravilnikom o mjerama zaštite na radnom mjestu propisano da radovi na otvorenom prostoru, pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, iznad 36 stepeni Celzijusa, ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaja.

„Radovi na otvorenom prostoru na visokim spoljnim temperaturama treba da se obavljaju u skladu sa propisima, standardima, aktom o procjeni rizika, posebnim uputstvima za bezbjedan rad na radnom mjestu i preporukama izdatim od organa državne uprave nadležnog za poslove rada ili organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja. Preporuke za rad na visokim temperaturama se izdaju svake godine“, kazao je Popović.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u okviru kojeg djeluje i Direktorat za zaštitu na radu, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Upravom za inspekcijske poslove dao je sredinom jula preporuke poslodavcima da zaposleni na otvorenom prostoru ne borave od 11 do 16 sati ukoliko proces rada to dozvoljava. Ako nije moguće prekinuti rad, nalažu da se preduzmu sve mjere zaštite na radu. Preporučuju da se rad organizuje po smjenama, da se uvede dodatna radna snaga, prave češće pauze uz obezbjeđivanje velike količine vode i bezalkoholnih napitaka. Zatražili su i da se osposobe zaposleni za pružanje prve pomoći, kao i da se svi upoznaju sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama. Zaposleni moraju biti upoznati o rizicima po zdravlje i život pri izlaganju visokim temperaturama, kao i sa opasnostima uzimanja ljekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizaciju.

Poslodavci su dužni da zaposlenima obezbijede odgovarajući prostor, gdje mogu da se sklone od sunca i odmore, kao i da im se omogući da tokom pauze mogu skinuti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu. Zaposlenima bi trebalo obezbijediti da nose laganu, svijetlu i komfornu odjeću od prirodnih materijala, kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koji prekriva i vrat, ukoliko nijesu obavezni da nose sredstva i opremu za ličnu zaštitu glave. Preporučeno je poslodavcima da obezbijede i zaštitne kreme za sunce, kao i odgovarajuću hranu i osvježenje.

Nastojeći da provjeri kako se poštuju ove preporuke, novinar CIN-CG/Vijesti pokušao je da posjeti Plantaže i gradilišta nekih od najvećih građevinskih kompanija - Bemaxa, Zetagradnje i Čelebića, ali na zahtjeve da mu se to odobri nije dobio odgovore iz uprava tih kompanija.

Pravilnikom o mjerama zaštite na radnom mjestu iz jula 2015. godine propisano je da dio normi koji se odnosi na rad na otvorenom prostoru pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, ima odloženu primjenu na period od tri godine, pa je počeo da se primjenjuje tek od 24. jula ove godine. Njime je predviđeno da se dio inspekcijskog nadzora posveti kontroli uslova rada na otvorenom pri visokim temperaturama.

„Tokom prethodnih godina poslodavcima je ukazivano da bi trebalo da donesu odluke o načinu primjene mjera zaštite i zdravlja na radu pri radu na visokim temperaturima, kako bi se pripremili za primjenu navedenog propisa. Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, usvojenim u julu, predviđene su novčane kazne za ovu vrstu prekršaja, a važećim propisima je za neprimjenjivanje opštepriznatih mjera zaštite, predviđena mjera zabrane rada“, naveli su iz Inspekcije.

U Upravi za inspekcijske poslove vjeruju da je znatan broj poslodavaca kroz informisanje i preventivno djelovanje inspekcije prilagodio svoje aktivnosti. „Poslodavci od početka primjene izmjena Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i navedenog pravilnika koji je donesen u julu ove godine nijesu kažnjavani po osnovu nepravilnosti iz ovog pravilnika, nego je kroz mjeru ukazivanja dat rok za njihovo otklanjanje. Prema inspekciji nije bilo inicijativa od strane zaposlenih u vezi sa radom na otvorenom na visokim temperaturama“, naveli su iz ove uprave.

Novčane kazne iznose od 500 do 15 hiljada eura. Inspektor novčanu kaznu na licu mjesta može izreći izdavanjem prekršajnog naloga, samo u minimalnom iznosu od 500 eura za pravno lice, 30 eura za odgovorno lice i 250 eura za preduzetnika, a ako želi da poslodavca kazni novčanom kaznom većom od minimalne mora da podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod suda za prekršaje.

Ministarstvo preporučuje ribu i morske plodove

Građevinski radnici u pauzama od poslodavaca najčešće dobijaju vodu za piće, a od hrane najzastupljenije je pola hljeba sa salamom ili sirom i ponekad neki gulaš. Međutim, ministarstvo tokom vrućina preporučuje drugačija pića i hranu.

U preporukama se navodi da je, ako fizička aktivnost traje kraće od 60 minuta, dovoljno piti običnu vodu da se nadoknadi izgubljena tečnost. Ako traje duže, nije dovoljna obična voda, pa se zbog obilnog znojenja preporučuju pića sa dodatkom ugljenih hidrata i elektrolita. Ističe se da je potrebno izbjegavati tešku i obimnu hranu, i da bi poslodavci zaposlenima trebalo da obezbijede svježe voće i povrće, mliječne proizvode sa niskim sadržajem masti, hljeb u manjim količinama, a preporuka su i riba i morski plodovi.
Ne preporučuju se teška i masna zapržena jela, crveno i sušeno meso, konzervirana hrana i konzumiranje u većim količinama slatkiša i namirnica koje sadrže rafinisan šećer i zasićene masnoće.

Nema zvaničnog registra bolesti

Inspekcija zaštite na radu ima samo statistiku Instituta za zaštitu i zdravlje na radu iz Velike Britanije.

„Nažalost, u Crnoj Gori ne postoji institut medicine rada koji bi se bavio utvrđivanjem profesionalnih bolesti, pa ni bolesti koje nastupaju kao posljedica rada pri visokim temperaturama i sunčevom zračenju, niti postoji registar tih bolesti“, naveli su iz inspekcije.

Nepostojanje ovog instituta i registra zaposlenih otežava zaposlenima da dokažu da su dobili neku bolest, povredu ili ugrozili svoje zdravlje zbog rada na velikim vrućinama i pretjeranoj izloženosti sunčevom zračenju, kako bi zbog toga dobili novčano obeštećenje.

I sezonci moraju na obuku

Tokom ljetnjih mjeseci u Crnoj Gori prisutan je veliki broj sezonskih radnika, ali i radnika „na crno“, naručito u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi, koji vrlo često rade na otvorenom i većinom je riječ o mladim ljudima. Zbog kratkog perioda na koji su angažovani, oni su rijetko upoznati sa svim opasnostima rada na visokim temperaturama i pri jakom sunčevom zračenju, pa su posebno ranjiva grupa.

„Za sva lica, koja po bilo kom pravnom osnovu borave kod njega, poslodavac je dužan da obezbijedi da se oni osposobe za bezbjedan rad prilikom zasnivanja radnog odnosa, raspoređivanja na drugo radno mjesto, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih ili zamjene sredstava za rad, promjene procesa rada i ponovnog raspoređivanja na rad poslije odsustvovanja koje je trajalo duže od godinu dana. Prilikom teorijskog i praktičnog osposobljavanja, ta lica se moraju upoznati sa svim opasnostima na radnom mjestu na kojem rade, pa i sa opasnostima rada na visokim temperaturama i pri jakom sunčevom zračenju“, naveli su iz inspekcije.

Goran KAPOR