SUDSKA PRAKSA NE IDE U PRILOG JAČANJU NIVOA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU: Blage kazne ne podstiču oprez

U posljednjih pet godina odgovorni na gradilištima, kojima je suđeno zbog pogibije ili teških povreda radnika, prošli su sa uslovnim, oslobađajućim presudama, kućnim zatvorom, ili samo novčanim kaznama

Zbog nepravilno vezanog tereta, neispravne dizalice i neobezbijeđenih zaštitnih sredstava za rad, u novembru 2016. godine, na gradilištu u Kotoru jedan radnik je poginuo, a drugi je povrijeđen. 

Za ove nepravilnosti znali su izvođači radova - poslovođa, brigadir i rukovalac kranom, koje je kotorsko Osnovno tužilaštvo optužilo za teško djelo protiv opšte sigurnosti sa zaprijećenom kaznom od jedne do osam godina zatvora i za izazivanje opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu za koje je propisano i do tri godine robije.

Oni su proglašeni krivim za ovu nesreću i osuđeni na uslovne kazne. Da su narednih godinu i po počinili novo djelo išli bi u zatvor po pet mjeseci.

Ovo je epilog jednog od krivičnih postupaka pokrenutih u Crnoj Gori u posljednjih pet godina zbog pogibije ili teških povreda radnika na gradilištima, koji su, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG-a) - svi završeni uslovnim osudama, oslobađajućim presudama, kućnim zatvorom ili čak novčanim kaznama za poslodavce.

Ovakve kazne i očigledno ustanovljena sudska praksa, prema nalazima CIN-CG, ne samo što nemaju  preventivnu funkciju i ne podstiču poslodavce da brinu o bezbjednosti radnika, već su prepreka naporima nadležnih da oblast zaštite na radu podignu na viši nivo.

Prema podacima CIN-CG dobijenim na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u svim postupcima, šefovi gradilišta, izvođači i inžinjeri koji zaduženi za bezbjednost su optuživani za krivična djela za koja je, prema Krivičnom zakoniku, zaprijećena kazna od jedne do osam godina zatvora, ukoliko je došlo do pogibije radnika, a do četiri ili tri godine, ako je zaposleni teško povrijeđen, ali nijedan nije dopao zatvora.

U svim obrazloženjima odluka piše da je sud odlučio da osuđenima ublaži kazne, zbog toga što imaju djecu i što su izrazili kajanje.

U jednom postupku u Kotoru je čak direktor preduzeća koje je izvodilo radove na spajanju Bulevara od Budve do Bečića, iako je ranije osuđivan za ubistvo, dobio novčanu kaznu od 2.500 eura, za teške povrede koje je zadobio njegov radnik, kada je rukovao nepravilnim crijevom za beton. 

U istom gradu je, takođe, direktor preduzeća koje je izvodilo radove na gradilištu u Svetom Stefanu, kada je poginuo radnik zbog nepravilno postavljene skele, dobio kućni zatvor od šest mjeseci.

Osim toga, ima i nekoliko postupaka u kojima su radnici pukom srećom završili sa lakšim tjelesnim povredama, ili je pričinjena materijalna šteta, koji su za odgovorne osobe završeni novčanim kaznama ili je nastupila zastara.

Tako je u Ulcinju izvođač radova, iako ranije takođe uslovno osuđen za pogibiju radnika na gradilištu, ovog puta dobio novčanu kaznu od 5.000 eura, kada je zbog nepravilnog izvođenja radova na mostu, zaposleni zatrpan obrušavanjem potpornog zida i nasipa.

Samo u jednom postupku je izvođač radova koji je već ranije osuđivan za ugrožavanje sigurnosti, ovog puta dobio uslovnu osudu, zbog lakše povrede radnika radnika prilikom pada sa nepravilno postavljene radne platforme.

Sindikat traži oštrije kazne 

Predsjednik Sindikata građevinarstva Nenad Marković je za CIN CG ocijenio da to što se izriču najblaže kazne je odraz ukupne politike prema oblasti zaštite na radu.

„Gleda se da se zaštiti poslodavac, a ne radnik“, istakao je on.

Marković kaže da Sindikat sprema inicijativu koju će ubrzo poslati Vladi, kojom će između ostalog, tražiti da poslodavci odgovaraju zatvorskim kaznama za pogibiju radnika na gradilištima, jer se to olako shvata, a radi se o životima ljudi.

On je dodao da Sindikat sprema i Deklaraciju o bezbjednim i zdravim radnim mjestima, koju će poslati Svjetskom sindikatu građevinarstva.

„Borimo se na globalnom nivou da zaštita na radu bude temeljno radno pravo“, naglasio je on.

Prema evidenciji Inspekcije zaštite i zdravlja na radu, kako je CIN-CG ranije objavio, od 2015. do 2019. godine, poginulo je osam građevinskih radnika i registrovano 27 teških i dvije kolektivne povrede na radu.  U posljednjih godinu i po bila su još četiri smrtna slučaja. Statistika o povredama na radu, gdje nije bilo pogibije, prilično je nepouzdana, s obzirom da, kako procjenjuje Sindikat građevinarstva, trećina zaposlenih u građevini "radi na crno". 

Pad sa visine zbog neispravne skele, nepravilno postavljene radne platforme, nepropisnog prenošenja tereta i uopšte neobezbjeđivanja mjera zaštite na radu je, prema podacima iz pokrenutih i presuđenih postupaka u posljednjih pet godina, bio razlog teških povreda i smrti radnika na gradilištima.

Investitori najčešće potpisuju ugovore, prema kojima su izvođači zaduženi za kontrolu i primjenu mjera zaštite na radu, pa oni najčešće i odgovaraju pred sudom, kada dođe do nesreće.

Najviše postupaka pokrenulo je kotorsko Osnovno tužilaštvo, a presudio sud u tom gradu. Svi optuženi su, takođe, uslovno osuđeni, kažnjeni novčano ili oslobođeni.

U Herceg Novom su u posljednjih pet godina pokrenuta tri postupka, od koji je jedan završen izricanjem uslovne osude. 

U Podgorici su podignute samo dvije optužnice, od čega je jedna vezana za povredu na radu prilikom izvođenja građevinskih radova. Postupci nijesu pravosnažno okončani. 

U posljednjih pet godina, osim toga, donijete su i dvije presude u podgoričkom Osnovnom sudu, od kojih je jednom direktor preduzeća za eksploataciju šuma takođe uslovno osuđen za pogibiju radnika, a u drugom, u kome je pala fasada i oštetila okolne automobile Uprave policije, optužba je odbijena zbog zastare.

I ostala tužilaštva su pokrenula po jedan ili dva postupka, koja nijesu bila vezana samo za povrede na gradilištima, dok tužilaštva u Beranama, Plavu, Ulcinju i Cetinju, prema podacima koje su nam dostavili, nijesu imala takvih slučajeva.

Iz iz Sudskog savjeta su za CIN-CcG dostavljene informacije o četiri presude iz Ulcinja i dvije sa Cetinja u posljednjih pet godina.

U Ulcinju je, osim dvije novčane kazne odgovornim osobama za lake tjelesne povrede koje su zadobili radnici na gradilištima, bile i dvije uslovne osude rukvodiocima gradilišta zbog pogibije radnika, jer nijesu bili pravilno zaštićeni prilikom rušenja nelegalno izgrađenog objekta i pada sa ploče čije je izlivanje bilo u toku.

Na Cetinju su dvojica odgovornih za nepridržavanje mjera zaštite na radu takođe uslovno osuđeni za teške povrede koje su radnik, ali i slučajni prolaznik, zadobili na gradilištima u tom gradu.

Za kobne greške, bez posljedica

U decembru 2016. godine podignuta je optužnica protiv petoro rukovodilaca na gradilištu u Kotoru, zbog nepropisne zaštite na radu, zbog čega je, u februaru 2014. godine, radnik pao sa visine od preko 10 metara i preminuo.

I u ovom postupku četvorica optuženih su osuđeni uslovno na po pola godine, dok je jedan oslobođen optužbi. 

U februaru 2018. godine izvršni direktor i glavni inžinjer izvođača radova na gradilištu hotela u istom gradu, optuženi su zbog smrti radnika koji je u aprilu 2016. godine pao sa visine od 13,6 metara, jer mu nijesu obezbijedili uslove i zaštitu za rad na skeli, koja je bila neispravna. 

Jedan od optuženih je uslovno osuđen, a drugi oslobođen.

U decembru 2019. godine optužnica je podignuta protiv glavnog inžinjera i njegovog zamjenika na gradilištu hotela u Kotoru, zato što su u septembru te godine dozvolili korišćenje nebezbjedne i nepravilno izvedene radne platforme. Gradilište nije bilo ograđeno zaštitnom ogradom, pa je jedan radnik pao sa radne platforme i zadobio teške tjelesne povrede od kojih je narednog dana preminuo. 

I oni su uslovno osuđeni na po osam mjeseci zatvora, u koji neće ići ukoliko tokom tri godine ne počine novo krivično djelo.

U istom gradu izvođač radova je osuđen uslovno na osam mjeseci, zbog pogibije radnika koji je pao sa visine od 14,8 metara, jer mu poslodavac nije obezbijedio pojas za vezivanje, zaštitnu mrežu, ali ni druge uslove potrebne za rad na visini.

Zbog pogibije jednog i teškog povređivanja drugog radnika koji su zatrpani na gradilištu u Kotoru zbog neobezbijeđenih zaštitnih mjera, šef gradilišta je dobio uslovno godinu dana.

U optužnici iz decembra 2019. godine izvršni direktor preduzeća i inženjer na gradilištu u gradu pod zaštitom UNESCO, terete se da godinu ranije nisu obezbijedili uslove za bezbjedan rad zaposlenih na gradilištu. Radnik, koji je pao sa trećeg sprata nezaštićene terase objekta sa visine oko 13 metara je preminuo. Postupak u sudu još nije okončan.

Prema optužnici podgoričkog tužilaštva, u glavnom gradu se u junu 2020. godine urušila zemlja deponovana na ivici iskopa jednog gradilišta i usmrtila pomoćnog građevinskog radnika. Optuženi su šef gradilišta i njegov saradnik za teško djelo protiv opšte sigurnosti za koju je zaprijećena kazna zatvora od jedne do osam godina. Postupak je u toku pred podgoričkim Osnovnim sudom.

U Nikšiću je, u maju 2019. godine, podignuta optužnica protiv rukovodioca radova na izgradnji čelične konstrukcije na gradilištu. On je, uprkos tome što mu je inspekcija privremeno zabranila rad zbog neispunjavanja obaveza iz oblasti zaštite na radu, zaposlio neobučenog radnika za postavljanje čelične konstrukcije na krovu. Nije mu obezbijedio propisanu zaštitu na radu, zbog čega je radnik u septembru 2017. godine, usljed nepropisnog vezivanja, prenošenja i podizanja tereta pao na betonsku podlogu i polomio desnu nadlakticu i desnu karličnu kost, te nagnječio pluća.

Ovom rukovodiocu se takođe pred nikšićkim Osnovnim sudom, sudi za teško djelo protiv opšte sigurnosti.

U februaru 2016. godine, u bjelopoljskom tužilaštvu, podignuta je optužnica protiv izvođača građevinskih radova koji je podizao pregradne zidova na jednoj zgradi. Tereti se da radnika nije osposobio za bezbjedan rad, niti mu obezbijedio sredstva zaštite, pa je ovaj u martu 2015. godine pao sa visine od 8,5 metara i zadobio teške tjelesne povrede. Suđenje je obustavljeno, jer je okrivljeni u međuvremenu preminuo.

U decembru 2020. godine hercegnovsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv osnivača i direktora izvođača građevinskih radova u tom gradu, koji su, kako piše u optužnici, angažovanjem nestručnog lica, kako bi smanjili troškove, pola godine ranije doveli do njegove smrti na gradilištu.

„ Pokojni R.B. stojeći na terasi prvog sprata, kada je metalnim pajserom počeo da skida drvenu oplatu sa terase na drugom spratu, izgubio je ravnotežu i pao sa visine od oko 7,5 metara na betonski put ispred objekta, jer terasa na kojoj je stajao nije bila ograđena, a on nije imao zaštitni pojas za cijelo tijelo kojim bi bio vezan, kojom prilikom je od pada, a usljed razorenja glave i mozga ubrzo preminuo“, piše u optužnici.

I oni su optuženi za teško djelo protiv opšte sigurnosti, a postupak još nije okončan.

U Baru je u martu ove godine podignuta optužnica protiv šefa firme koja je izvodila radove na privatnoj kući zato što je u julu 2018. godine čovjek koji nije radio na gradilištu uzeo da pere neispravnu mješalicu i poginuo od strujnog udara. Suđenje je u toku. 

Uslovno je osuđen i izvođač na gradilištu u tom gradu jer nije obezbijedio radniku uslove za rad, pa je ovaj pao sa visine od pet metara i zadobio teške tjelesne povrede. Drugi postupak u kome je zbog nepravilno izvođenih radova došlo do urušavanja zemljišta sa značajnom materijalnom štetom za obližnje kuće, obustavljen je zbog zastare.

U Kolašinu su odgovorni za izvođenje radova oslobođeni zbog pada metalne konstrukcije prilikom rada na tunelu u Platijama, kada je jedan od radnika poginuo.

 Za dlaku izbjegli smrt, kazna za poslodavce opet uslovna

U oktobru 2017. godine, u kotorskom tužilaštvu, podignut je optužni predlog protiv poslovođe i dizaličara, zato što na gradilištu hotela u tom gradu, u aprilu 2014. godine, nijesu sproveli potrebne mjere zaštite na radu, pa je drvena korpa za prenošenje građevinskog otpada udarila radnika koji je zadobio tešku tjelesnu povredu. 

Osuđeni su na uslovne kazne od po tri mjeseca.

U junu 2017. godine podignut je još jedan optužni predlog protiv šefa gradilišta u Kotoru, zato što je u novembru 2013. godine, njegov radnik prilikom šalovanja na trećem spratu propao kroz skelu, pao na zemlju i zadobio teške tjelesne povrede. Iako je optužen za teško djelo protiv opšte sigurnosti i za izazivanje opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu, osuđen je samo na četiri mjeseca uslovno.

Uslovna osuda od mjesec dana dosuđena je i zbog teških tjelesnih povreda radnika koji je upao kroz nezaštićen otvor za lift na gradilištu u Kotoru.

Još jedan poslovođa na gradilištu u tom gradu osuđen je uslovno na mjesec dana, zbog pada radnika sa visine od 11 metara, koji je pukom srećom izbjegao smrt.

Barsko tužilaštvo je u oktobru 2020. podiglo optužni predlog protiv izvođača radova na gradilištu hotela u tom gradu, gdje su teško povrijeđena dva radnika u januaru iste godine. U optužnom predlogu piše da radnici nijesu bili osposobljeni za rad, da im nije obezbijeđena zaštitna oprema, pa su pali sa nepravilno postavljene skele. Izvođaču radova je na teret stavljeno krivično djelo protiv opšte sigurnosti sa zaprijećenom kaznom do četiri godine zatvora, ali je osuđen uslovno na šest mjeseci.

Hercegnovsko tužilaštvo je, u oktobru 2019. godine, podnijelo optužni predlog protiv predstavnika podizvođača na gradilištu u gradu pod Orjenom, jer je, između ostalog, zbog neadekvatno postavljene skele, došlo do njenog urušavanja. Radnik koji je bio na njoj je pao sa oko šest metara visine i zadobio teške tjelesne povrede. Postupak još nije okončan.

Potpredsjednik Udruženja zaštite na radu Branislav Šebek kaže da bi osuđujuće presude sa strožim kaznama svakako uticali na javno mnjenje, pa bi se više vodilo računa o poštovanju mjera zaštite i zdravlja na radu u praksi.

On, međutim, podsjeća da je rad sudskih organa nezavistan, tako da stručna javnost, pa ni ovo Udruženje, ne može da utiče na njihove odluke.

Šebek je ocijenio i da bi bilo korisno organizovati seminar, na kom bi, osim stručnjaka iz oblasti zaštite na radu i predstavnika Vlade i inspekcije, bili pozvani i sudski vještaci koji se bave ovom oblašću, jer od njihovog mišljenja u značajnoj mjeri zavisi sudska presuda.

“Stručnjaci iz oblasti zaštite na radu su često začuđeni mišljenjima sudskih vještaka kada su u pitanju “uzroci” i “izvori” povreda na radu , uključujući i one sa smrtnim ishodom. Stručnjaci su većinom iz prirodnih nauka , a sudski procesi su pravne prirode, te stoga  često dolazi do međusobnog nerazumijevanja”, naglasio je Šebek.

Uslovna kazna i za povratnika

U martu 2017. godine hercegnovsko tužilaštvo je podnijelo optužni predlog protiv podizvođača koji je postavljao krovnu konstrukciju na hotelu u tom gradu i glavnog inžinjera na gradilištu. Optuženi su da nijesu obezbijedili radnicima uslove za bezbjedan rad i da nijesu postupili po izvještajima kontrole, koja im je predočila da postoji velika opasnost od povrede radnika usljed pada sa visine. 

U aprilu 2016. godine jedan od radnika je pao sa krova sa visine od 8 metara i zadobio tešku tjelesnu povredu opasnu po život. 

Optuženima je na teret stavljeno da su počinili teško djelo protiv opšte sigurnosti. Njih dvojica su, u martu 2018. godine, osuđeni na uslovne kazne po šest mjeseci zatvora.

Iako je, kako se vidi iz presude hercegnovskog suda, da je radnik umalo preminuo, a optuženi inžinjer je već jednom ranije osuđivan, doduše za drugo djelo, sutkinja je odlučila da mu da još jednu šansu.

Presuda nema nikakvo obrazloženje, zato što su se, kako piše, „stranke odrekle prava žalbe i ne zahtijevaju pisani otpravak presude“. 

I sađenje cvijeća bilo je pogubno

Vođeno je i nekoliko postupaka zbog povreda na radu koje nijesu vezane za gradilišta, ali su i oni završavani uslovnim osudama ili kućnim zatvorom.

U decembru 2019. radnica kotorskog komunalnog preduzeća optužena je da je ne postupajući po mjerama potrebnim za zaštitu na radu kriva za smrt radnika koji je pao sa visine od oko četiri metra kada je sadio ukrasne biljke u žardinjerama ispred crkve u tom gradu. Postupak nije završen.

U novembru 2020. godine u kotorskom tužilaštvu podignut je optužni predlog protiv radnika u magacinu koji je u februaru iste godine sjeo u električni viljuškar kako bi spustio paletu sa police magacina i pored upozorenja da to ne čini. Kako nije znao da ga koristi, naglo ga je okrenuo, udario upravo kolegu koji ga je upozoravao i teško ga povrijedio. Uprkos zaprijećenim kaznama od osam i tri godine, on je dobio nanogicu da je nosi mjesec dana, odnosno kućni zatvor.

U Kolašinu su podignute dvije optužnice u decembru 2016. i 2019. godine, obje zbog nesreća prilikom eksploatacije šuma, u kojima su dva neobučena radnika i bez predviđene zaštite poginuli sječući stabla. Oba su završena izricanjem uslovnih osuda.

U Nikšiću je šef proizvodnje u mašinskoj preradi dobio uslovnu osudu zbog teške povrede radnika, dok je direktor preduzeća oslobođen krivice. Jedan radnik je zadobio teške tjelesne povrede prilikom eksploatacije šume, a njegov šef je oslobođen, dok presuda objavljena na sajtu nema nikakvo obrazloženje.

U junu 2019. u Podgorici je poginuo radnik od strujnog udara, jer u auto servisu nijesu bili postavljeni uređaji za zaštitu od električne energije. Postupak nije završen.

U Pljevljima je, u avgustu 2020. godine, podignuta optužnica zbog udara strujom, kada je poginuo radnik, a dežurni rukovalac električne komande optužen za teško djelo protiv opšte sigurnosti. Postupak nije pravosnažno okončan.

Maja BORIČIĆ