Odgovor novinarke CIN-CG-a povodom reagovanja Vrhovnog državnog tužilaštva na tekst ,,Samo četvrtina optužnica SDT-a završena osuđujućom presudom”: Čuvari tajni manipulišu činjenicama

Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) reaguje na tekst o broju optužnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Višeg državnog tužilaštva (VDT) koje su okončane pravosnažno osuđujućom presudom, a te podatke smo prikupili slobodnim pristupom informacijama (SPI) od Višeg suda u Podgorici. Tako da, ako sa nekim treba da polemiše VDT, onda je to sud koji nam je dao podatke. 

To što Vrhovno državno tužilaštvo, reagujući na naš tekst, preispituje statistiku Višeg suda u Podgorici, može samo da upućuje na zaključak da postoji nedostatak u komunikaciji između ova dva organa. 

U cilju preciznosti onoga što smo dobili kao odgovor Višeg suda, predočićemo javnosti i odgovor na zahtjev po SPI u skeniranoj verziji.

Vrhovno državno tužilaštvo reagovalo je i na podatke koje se odnose na Osnovno tužilaštvo u Kotoru. I te smo podatke dobili po SPI i to direktno od tužilaštva u Kotoru. 

Nedopustivo je da VDT podatke dobijene od sudova i tužilaštava pripisuje neznanju autora teksta.

Zabrinjavajuće je i to što VDT u reagovanju manipuliše činjenicama. Dok mi u našem istraživanju govorimo o optužnicama koje su rezultirale pravosnažno osuđujućim presudama, VDT govori o broju lica koja su oslobođena optužbi. A i laici znaju da na jednoj optužnici može biti više lica. Dalje, VDT nas u reagovanju podučava da je trebalo uporediti podatke dobijene od Višeg suda sa izvještajima tužilaštva. To, međutim, može da zavede, jer se u izvještajima tužilaštava govori protiv koliko lica je pokrenut postupak, a u izvještajima sudova se navodi statistika vezana za broj optužnica. Uostalom, kad smo od VDT-a i SDT-a za potrebe ovog istraživanja tražili podatke po SPI, uputili su nas na sudove, pa je bilo nemoguće vršiti takvu paralelu.  

Na kraju, manipulacija je i tvrdnja VDT-a da ima mnogo manje oslobađajućih presuda nego što je prikazano u našem tekstu, jer o tome nijesmo ni pisali. Mi isključivo navodimo statistiku o postupcima završenim pravosnažno osuđujućim presudama. Posebno smo istakli da je od te statistike još pogubnija činjenica da je osuđujućom presudom završen zanemarljiv broj postupaka koji se odnose na korupciju na najvišem nivou i organizovani kriminal. Što uostalom tvrde i relevantne međunarodne institucije, koje prate prilike u crnogorskom pravosudnom sistemu.

Posebno je zabrinjavajuće što VDT, SDT, kao i druga tužilaštva kriju veliki broj podataka, pa i one koji se tiču zastare krivičnih prijava, kojih je po svemu sudeći ogroman broj. Prema našim podacima zastarijevaju slučajevi za ozbiljna krivična djela, što dodatno otežava uspostavljanje vladavine prava u zemlji.

U reagovanju VDT-a ističe se i da novi Tužilački savjet (TS) ne bi trebalo da se bavi ovim pitanjima. A upravo bi teme koje smo pokrenuli u našem istraživanju trebalo da budu u fokusu novog TS-a, kako bi Crna Gora konačno dobila efikasan tužilački sistem, koji je do sada bio jedna od ključnih prepreka u napredovanju Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

Novinarska istraživanja o pravosuđu su od najvišeg interesa za javnost, a transparentnost institucija mogla bi pomoći reforme ove oblasti. Umjesto što neosnovano reaguje, VDT bi za početak trebalo da predoči podatke koje bezuspješno tražimo po SPI, jer javnost ima pravo da zna kako funkcioniše institucija koja decenijama krije činjenice o svom radu koje su od opšteg značaja.  

Maja Boričić