DVOSTRUKA DISKRIMINACIJA PROBLEM U CRNOJ GORI I U REGIONU: LGBT Romi - nevidljivi u zajednici

LGBT+ Romi i Romkinje su nevidljivi i time se na neki način negira njihovo postojanje kako u romskoj zajednici, tako i u LGBT+ zajednici, kaže transrodna Romkinja Ana Jovanović. Nacrtom Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije prepoznaju se teži oblici diskriminacije, među kojima se nalazi višestruka i intersekcijska

Miloš RUDOVIĆ

Rasna diskriminacije je nešto sa čime se najprije susrijeću, a kasnije u životu i diskriminacija na osnovu seksualne orjentacije ili rodnog identiteta. Ovo je ukratko iskustvo crnogorskih i balkanskih Roma i Romkinja koji su dio LGBT+ zajednice.

„Sve ovo otežava Romima i Romkinjama da se uklope u društvo koje je sklono diskriminaciji, pa se vrlo često dešava da moraju da sakriju barem jedan dio sopstvenog identiteta i to koriste kao strategiju za preživljavanje. LGBT+ Romi i Romkinje su nevidljivi i time se na neki način negira njihovo postojanje kako u romskoj zajednici, tako i u LGBT+ zajednici“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) 35-godišnja Ana Jovanović, transrodna Romkinja.

Posljednji izvještaj Evropske komisije pokazuje da su upravo romska i LGBT+ zajednica, uz osobe sa invaliditetom, najugroženije grupe u Crnoj Gori i da je u porastu prema njima diskriminacija i govor mržnje. Situacija nije mnogo drugačija u regionu.

Sagovornica CIN-CG je prilikom odrastanja voljela da se igra sa lutkama, nosi majkinu odjeću i ponaša se kao djevojčica. Majka nikada nije imala problema sa tim, ali se njenom očuhu nije dopadalo pa joj je predočeno da to nije načina na koji bi dječaci trebalo da se ponašaju. 

Prije tačno deset godina, ova danas 35-godišnja Novosađanka je imala saobraćaju nezgodu, tokom koje je od šoka izgubila glas. Njena majka je primijetila da je postajala depresivna i drugačija. U međuvremenu, kako se Ana oporavljala od udesa, počele su da razgovaraju o njenim osjećanjima. "Molim te reci mi  ako si gej, znam da gubitak glasa nije samo zbog udesa", kazala je njena majka, prenosi Ana iskustvo. Ana joj je odgovorila da nije gej, nego da je trans žena. Njena majka je prihvatila njen identitet. 

Mada ima podršku majke, Jovanović je često na meti dvostruke diskriminacije.

„Sama činjenica da sam Romkinja i transrodna osoba u Srbiji je već odličan materijal za diskriminaciju u svim segmentima života: posao, stan, zdravlje, međuljudski odnosi i lista bi mogla da ide još dalje. Međutim, svjesna ovog rizika, ja sam sama preduzela sve moguće korake kako bi sebe zaštitila od diskriminacije i okružila sam se ljudima koji mi pružaju podršku, a koji dolaze i iz romske i iz LGBT+ zajednice“, kazala je ona.

Trenutno, najmanju diskriminaciju doživljava u oblasti zapošljavanja, jer radi za nevladinu organizaciju koja se bavi zaštitom ljudskih prava. 

„Međutim, kada su u pitanju oblasti zdravlja i obrazovanja, ovdje dijelim sudbinu sa svima koji spadaju pod LGBT+ kišobranom, samo što ja imam još jedan dodatni teret, a to je boja kože. Dakle, svi problemi koji dolaze sa procesom tranzicije, sva zakonska zavrzlama koja dolazi sa promjenom imena na diplomi, sve je to apsolutno isto i doživljavam istu muku kao i sve transrodne osobe u Srbiji. S obzirom da sam ušla u proces tranzicije, i tek me čeka promjena dokumentacije i sve ostalo, očekujem da ću se u budućnosti suočavati sa intenzivnijim slučajevima diskriminacije, jer prosto živimo u državi koja je transfobična“; kazala je ona.

Iz Ministarstva ljudskih imanjinskih prava su svjesni sve veće prisutnosti homofobije i rasizma.

„Istorijski tokovi rasizma i homofobije prilično su slični. U oba slučaja se odnose na osobe koje se pokušavaju marginalizovati. Kao takve one ne mogu uticati na kreiranje socijalnih politika i na poboljšanje svog položaja u društvu“, kazali su za CIN-CG iz resora ministra Fatmira Đeke.

U odgovoru se dodaje da anticiganizam i višestruka diskriminacija predstavljaju osnovne razloge za njihovo društveno isključivanje, dok razloge njihovog nepovoljnog položaja čini visoka stopa nezaposlenosti, niske stope upisa i završetka škole i ukupno loši uslovi života. 

Ministarstvo trenutno radi na novom Zakonu o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. Nacrt novog zakona prepoznaje teže oblike diskriminacije, među kojima se nalazi i višestruka diskriminacija, odnosno diskriminacija učinjena prema istom licu ili grupi lica po više osnova koji se mogu razdvojiti. Takođe, prepoznata je i intersekcijska diskriminacija, odnosno diskriminacija učinjena prema istom licu ili grupi lica po više osnova koji međusobno djeluju u isto vrijeme na način da se ne mogu razdvojiti. 

Ovim Nacrtom zakona zaprijećene su i visoke kazne za počinioce težih oblika diskriminacije, koje se kreću do 3.000 za fizička i do 30.000 eura za pravna lica.

„Smatramo da će novi Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije biti jaka okosnica, koja će nam omogućiti sve jaču i odlučniju borbu protiv svih vidova diskriminacije, a naročito protiv težih oblika diskriminacije kao što su višestruka i intersekcijska diskriminacija“, poručuju iz Ministarstva.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić Kurti kazala je za CIN-CG da pred tom institucijom nije bilo slučajeva dvostruke diskriminacije po osnovu pripadnosti romskoj i egipćanskoj zajednici i LGBT+ populaciji istovremeno. 

„Pripadnici romske zajednice i LGBT+ zajednice predstavljaju jednu od ranjivih grupa koje su najizloženije riziku od diskriminacije“, kazala je ona, dodajući da u prilog tome govori i  posljednje istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

U istraživanju koje je predstavljeno u decembru navodi se, između ostalog, da je najčešći govor mržnje prema Romima i Egipćanima, ženama i LGBT+ osobama.

Izvršni direktor NVO Centar za afirmaciju RE populacije (CAREP) Nardi Ahmetović kazao je za CIN-CG da kako u „romskoj zajednici vlada patrijahat i kako je diskriminacija prema LGBT+ zajednici tabu tema, imamo lica koja se iz tog razloga ne izjašnjavaju kao pripadnici/ce LGBT+ zajednice“. „Isto tako vjerujemo da postoje osobe koji su članovi naše organizacije a da su pripadnici/ce LGBT+ zajednice i mi kao organizacija koja se bavi ljudskim pravima poštujemo i podržavamo borbu marginalizovanih grupa, u ovom slučaju LGBT+ zajednice“, kazao je on.

On ističe da nisu do sada imali primjedbi ili traženje pomoći od strane Roma i Romkinja koja pripadaju LGBTIQ+ zajednici. 

„Vjerujemo da postoje lica koja pripadaju LGBT+ zajednice i da u navedenim oblastima trpe dvostruku diskriminaciju“, kazao je on, dodajući da romska zajednica poštuje različitosti iako „sama ima mnogobrojne probleme“. 

Iz CAREP-a ističu da su jedina romska omladinska organizacija koja je dala glas i podršku koaliciji "Zajedno za LGBT+ prava". Član koalicije je i NVO Centar za romske inicijative. 

„Vjerujem da će u skorije vrijeme ova tema biti prepoznata u romskoj zajednici a mi ćemo kao organizacija njegovati i poštovati ljudska prava i težiti da romska zajednica, pripadala LGBT+ zajednici ili ne, sa svim svojim različitostima bude ravnopravna u crnogorskom društvu“, poručio je Ahmetović.

Ahmetović poručuje i da je edukacija ključna, napominjući da romska LGBT+ zajednica nije jedina koja trpi dvostruku diskriminaciju već i njeni pripadnici koji su osobe sa invaliditetom.

„AraArt“ je jedina nevladina organizacija u Evropi koja se isljučivo bavi romskom LGBT+ manjinom i višestrukom diskriminacijom.

Prema riječima direktora „AraArta“ Davida Tišera, u cilju smanjenja dvostruke diskriminacije potrebno je da se dese dvije svari.

„Prva, na intersekcijsku diskrminaciju mora se odgovoriti na sistematski i održiv način. Moramo edukovati ljude na ovu temu i učiniti ih svjesnim različitih grupa ljudi na koje utiče intersekcijska diskriminacija. Drugi nivo tiče se zakonodavstva“, kaže za CIN-CG Tišer.  

Na stranici „AraArt“ se pojašnjava da nije slučaj samo da većinska zajenica često diskriminiše članove manjina zbog njihovog etničkog porijekla ili seksualne orijentacije i rodnog identiteta, nego i da romska zajednica diskriminiše LGBT+, jer je romsko društvo obično veoma tradicionalno orijentisano i na pripadnike seksualnih manjina gleda sa neprihvatanjem. Romska zajednica ili porodica mogu otići toliko daleko da isključe osobu koja je LGBT+, koja nekad ostaje bez krova nad glavom, porodice ili prijatelja.

Ova organizacija dijelila je i iskustva Roma iz različitih djelova Evrope. Osim Jovanovića, prenijela je i iskustvo 21-godišnjeg Marka iz Češke.

"Prvi pokušaj ubistva imao sam sa deset godina. Bio sam žrtva maltretiranja. Ne zato što sam Rom, nego zato što sam gej. Romi su na rubu češkog društva. A gej populacija je na rubu romskog društva", kazao je on o svom iskustvu.

Ima li ovako potresnih iskustava u Crnoj Gori, teško je znati, jer je tema LGBT+ u romskoj zajednici još tabu.