BURA OKO ASFALTNE BAZE TEHNOPUTA NA CIJEVNI: Institucije ne štite vodoizvorište Bolje sestre

Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu firme Tehnoput na koji je saglasnost dala Agencija za zaštitu životne sredine temelji se na podacima starim čak sedam godina. Nijedna od firmi koje uništavaju Cijevnu i Moraču nema vodnu dozvolu, ali nesmetano rade 

Predrag NIKOLIĆ/Andrea PERIŠIĆ 

Izloženi buci i vazduhu koji se miješa sa česticama asfalta i pijeska i raznim drugim štetnim materijama – žive mještani i mještanke naselja Donja Cijevna i Mahala, od kojih neki imaju kuće svega pedesetak metara od čak tri postrojenja za proizvodnju asfalta. 

Sve je to na obali Cijevne, rijeke koja je većim dijelom zakonski zaštićena, ima status spomenika prirode i koja zajedno sa Moračom napaja ugroženo vodoizvorište Bolje sestre, koje se inače nalazi na UNESCO-voj mapi 150 najznačajnijih izvora karsta na svijetu. Nasuprot asfaltnih baza, na drugoj obali rijeke, nepregledni su zasadi Plantaža, kao i ljekovitog bilja, smilja koji su takođe ugroženi zbog štetnih čestica.

Uz obalu rijeke nekoliko preduzeća ima baze sa kompletnom mehanizacijom, drobilicama i voznim parkom - Putevi, Bemax i Genex, kao i firma Tehnoput. Posljednja je nedavno od Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) dobila saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i dozvolu za rad. Taj elaborat, pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), temelji se na podacima starim čak sedam godina, od kojih se mnogi ne odnose baš na tu lokaciju. 

Iz EPA za CIN-CG ističu da je njihova saglasnost na Elaborat samo jedan u nizu dokumenata koji je potreban firmi Tehnoput da obavlja svoje radove i da bi, da im ga nijesu odobrili, mogli da rizikuju tužbu i plaćanje odštete toj firmi. ,,Nijesmo mogli da pronađemo nijedan zakonski osnov da im ne izdamo saglasnost na Elaborat“, navode iz Agencije.  

Kompanija Tehnoput Saše Aćimića svoju djelatnost proizvodnje betona i eksploatacije šljunka obavljala je na državnom zemljištu. Od 2012. pokušali su da za svoje objekte dobiju građevinsku dozvolu i u tome nijesu uspjeli. U januaru 2023. građevinska inspekcija i policija zapečatili su asfaltnu bazu Tehnoputa na Cijevni. Međutim, pečat je ubrzo skinut i nastavljeno je sa nelegalnim aktivnostima. Reagovalo je tužilaštvo i Aćimić je uhapšen, ali je ubrzo pušten da se brani sa slobode.

Kada je u februara 2023. srušeno postrojenje druge kompanije Montenegro Petrola, mještani i javnost su se ponadali da je na vidiku kraj krađe šljunka i da se uvodi red u ovu oblast.

Međutim, nedavno izdavanje ekološke saglasnosti Tehnoputu je potvrda da se baš i ne ide u tom pravcu. 

,,Ponadali smo se da je stvar riješena. Ali sve je bila farsa. Nikada baze nijesu prestale da rade – od šest ujutru do četiri popodne. Baza ‘Puteva’ je bila primitivna baza, a onda su postavili novu, prije godinu i po dana i počela je da radi, bez vodne dozvole i ostalog. Krađa šljunka nije zaustavljena, a sada taj posao rade oni sa političkom podrškom ili dobrim familijarnim konekcijama…”, kaže za CIN-CG mještanin Donje Cijevne Saša Bošković. 

Koliko je pogubna ilegalna eksploatacija šljunka najbolje pokazuje podatak da je izdašnost Boljih sestara 2010, kada su izabrane za izvor sa kojeg će se napajati crnogorsko primorje, bila 2.600 litara u sekundi, a 2020. gotovo osam puta manje – 334 litra u sekundi. U 2021. i 2022. godini izdašnost je bila 265.  Ipak, nakon određenih aktivnosti države, 2023. izdašnost je uvećana za dva i po puta i bila je 677 litara u sekundi. 

Iz Regionalnog vodovoda – Crnogorsko primorje (Vodovod) za CIN-CG objašnjavaju da aktivnosti na zaustavljanju nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska do početka 2023. godine nijesu davale očekivane rezultate i da je izdašnost u kontinuitetu padala. Dno korita rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite spuštalo se, navode, ispod dozvoljenih 10 metara nadmorske visine, a na nekim mjestima je spušteno čak ispod tri metra. 

Nadaju se da će dodatne količine koje su već ugovorene uz zahvaćenu vodu iz izvorišta Bolje sestre biti dovoljne za ovu ljetnju turističku sezonu. ,,Izgradnjom pješčane ustave očekuje se obezbjeđenje povećanja izdašnosti vodoizvorišta za dodatnih 50 do 70 litara u sekundi. U toku su aktivnosti za izgradnju filterskog postrojenja za prečišćavanje vode koje treba da obezbijedi dodatnih 100 litara u sekundi“, navode iz Vodovoda. 

Audio izjava: Saša Bošković

Nijedna od firmi nema vodne dozvole 

Svi mještani sa kojima je CIN-CG razgovarao tvrde da nijedna od firmi koje upravljaju asfaltnim bazama nema vodne dozvole koje izdaje Uprava za vode. 

CIN-CG-u su te navode potvrdili i iz Uprave za vode. 

,,Nijesmo izdali nijednu vodnu dozvolu za postrojenja - asfaltne baze na Cijevni. Za sprovođenje propisanih mjera i obaveza sa stanovišta upravljanja vodama, Zakon o vodama ne prepoznaje obavezu investitora da prije dobijanja saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja naživotnu sredinu mora prethodno pribaviti vodnu dozvolu. Međutim, taj zakon je izričit - za korišćenje objekata i postrojenja upotrebna dozvola ne može se izdati bez prethodno pribavljene vodne dozvole“, navode iz Uprave. 

Iz Agencije ističu da je ovaj problem od početka predimenzioniran, jer bez vodne dozvole, ova firma ne može zakonski da radi. Međutim, sve ove firme i dalje nesmetano rade, iako nemaju vodnu dozvolu. 

Prema Zakonu o vodama, asfaltna baza je objekat koji bi mogao imati značajan uticaj na zagađenje voda i zbog toga za dobijanje vodne saglasnosti na te objekte važe strogi kriterijumi. Neki od njih odnose se na način eksploatacije, mjere sanacija, procjene uticaja na živi svijet u vodi i okolna izvorišta, evidenciju izvađenih količina materijala, kao i brojne druge uslove.  

Postavlja se pitanje kako je moguće da ova preduzeća i dalje nesmetano rade i dobijaju zeleno svijetlo od državnih institucija kada je u februaru 2023. Vlada Crne Gore usvojila ,,Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasa uz rijeke Moraču i Cijevnu sa elementima ekološke katastrofe” i zadužila tadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i EPA da hitno uklone i sruše objekte koji se nalaze u ovom prostoru.  

CIN-CG se obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI) sa pitanjima koliko je trenutno objekata za ekspolataciju sljunka na Morači i Cijevni, da li rade i zašto nijesu uklonjeni kao postrojenje firme Montenegro petrol. I pored dužeg čekanja, do objavljivanja ovog istraživanja nijesmo dobili odgovore. 

Najveći je problem, ističe za CIN-CG direktor NVO Ozon Aleksandar Perović, obesmišljavanje sistema. ,,Ako se, recimo, vodna dozvola i ekološka saglasnost kose, odnosno jedne ima, a druge ne, to ukazuje na izostanak međusektorske saradnje i otvara prostor za preispitivanje koruptivnih momenata, kao i nedostatak stručnosti. Nemoguće je da se institucije koje se bave zaštitom životne sredine, konkretno voda, ne slažu“, smatra on. 

Iz EPA najvljuju da će pokušati da okončaju nesaradnju. CIN-CG saznaje da će, do kraja mjeseca, na inicijativu Agencije biti održan sastanak sa predstavnicima Uprave za vode, Regionalnog Vodovoda – Crnogorsko primorje i Opštine Zeta, koja tek treba da se razgraniči sa Glavnim gradom, kako bi se predstavnici svih ovih institucija dogovorili oko rješenja za problem asfaltnih baza. 

Prostorni planovi koji su na snazi mjesto na kom se nalaze sve ove baze tretiraju kao industrijsku zonu. Tu je praktično zakonski moguće sagraditi i nuklearnu elektranu, ako bi neko došao na tu ideju. Zbog toga je, smatraju iz Agencije za zaštitu životne sredine, jedino održivo rješenje moratorijum na gradnju. Dok se ne donesu novi prostorni planovi kojima će se izmijeniti namjena ovog prostora. 

,,Na području Zete je smješteno sve što ne valja, imamo ozbiljne ekološke probleme – KAP, crveni mulj, eksploataciju šljunka, asfaltne baze, kolektor…  Prostorna rješenja predviđaju mogućnost investitorima da otvore topionice, željezare, rafinerije, da skladište zapaljivi otpad. Plašim se da nas tek očekuje jedna složena priča. Prostorni plan treba da se mijenja prema potrebi građana”, kaže za CIN-CG Tatjana Torbica koja živi u blizini asfaltnih baza.

Elaborat Tehnoputa temelji se na nerelevantnim podacima

U Elaboratu Tehnoputa koji je krajem prošlog mjeseca odobrila EPA nailazimo na zanimljive podatke.

U segmentu koji tretira postojeće stanje oko kvaliteta vazduha priznaje se da mjerenja nijesu vršena na lokaciji projekta: ,,Mjerenja kvaliteta vazduha na lokaciji projekta nijesu rađena s obzirom na to da se lokacija projekta nalazi u blizini KAP-a“. Umjesto toga, navode se raniji rezultati ovih mjerenja, čak iz 2017. godine, na mjernom mjestu kod Ambulante KAP-a.

Ni podaci o kvalitetu zemljišta nijesu urađeni na lokaciji projekta. Jesu, kako se tvrdi, na obližnjoj, i datiraju iz marta 2019.

Audio izjava: Tatjana Torbica

Nešto noviji podaci su oni o kvalitetu rijeke Morače za mjerni profil ispod ušća Cijevne i preuzeti su iz Ekološkog godišnjaka III-21 Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore za 2021. godinu.

Bode u oči da EPA daje saglasnost na elaborat u kojem u odjeljku ,,Stanovništvo“ u jednom dijelu piše: ,,U blizini lokacije, odnosno jugozapadnom i južnom dijelu, nalaze se naselja Cijevna (61 stanovnik), Srpska (868 stanovnik), Balijače-Mahala (1354 stanovnik) i Mitrovići (299 stanovnik)“, a da se ipak nekako zaključuje da uticaja na stanovništvo neće biti: „U neposrednoj blizini nema stambenih objekata, te njegova eksploatacija neće imati uticaja na lokalno stanovništvo... U toku normalnog rada asfaltne baze nema negativnih uticaja na zdravlje ljudi“.

Ova konstatacija, navode mještani Donje Cijevne i Mahale u žalbi na Elaborat Tehnoputa koju su nedavno podnijeli EPA, a u koju je CIN-CG imao uvid, ,,toliko je netačna da je samo ona dovoljna da se donosilac zapita da li uopšte zna gdje je planirana izgradnja baze”. ,,Elaborat sadrži popis mjera koje se mogu preduzeti za zaštitu zemljišta, vode, vazduha..., međutim,… nigdje nije precizno navedeno šta će od tih mjera investitor zaista i preduzimati u svom radu i na koji način”, navode još mještani u žalbi. 

Ekološka suglasnost, objašnjavaju u Ozonu, podrazumijeva niz mjera monitoringa kvaliteta vazduha, zemljišta i vode, koje bi trebalo da budu redovno dostavljane nadležnim institucija. ,,Praksa pokazuje da se to ne radi“, navodi Perović. 

Niko se nije bavio uticajem na zdravlje ljudi tolikog broja asfaltnih baza na tako malom prostoru gdje su i poljoprivredna zemljišta

Mještane Donje Cijevne i Mahale posebno brine činjenica da se analizom uticaja na zdravlje ljudi tolikog broja asfaltnih baza na tako malom prostoru zapravo niko do sada nije bavio.

Zanimljivo je da se 2022. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (Zaštitnik) dopisom obratio Agenciji za zaštitu životne sredine sa zahtjevom da ta agencija izvrši procjenu kumulativnog uticaja sve tri asfaltne baze na prirodu, što godinama traže i mještani, ali bezuspješno.

Iz Agencije, na čijem je čelu Milan Gazdić, Zaštitniku je odgovoreno da navodi da su preduzeća koja rukovode asfaltnim bazama zagadila životnu sredinu nijesu prepoznati Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Umjesto da se izvrše nove analize, iz EPA su se pozvali na nalaze Ekološke inspekcije i Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kao i na činjenicu da su ove firme već dobile saglasnost na elaborate procjene uticaja na životnu sredinu.

Mještani se godinama obraćaju institucijama i dostavljaju podatke koji ukazuju na to da asfaltne baze ne rade po ekološkim standardima. ,,Posljedice su konstantno zagađenje vazduha, vode, nesnosna buka, ugrožavanje zdravlja usljed neograničenog radnog vremena postrojenja“, upozorava Torbica.

Ona opominje i da se dešava devastacija priobalnog zemljišta i ispuštanje otpadnih voda u rijeku Cijevnu. ,,Tu je i problem ogromnih nasipa deponovanog materijala koji pod uticajem vjetra završavaju u naše domove“, navodi Torbica. Zatražila je obustavu rada postrojenja do usklađivanja tehnologije proizvodnje sa evropskim standardima.

Stanovnici Donje Cijevne i Mahale su više puta ukazivali i na netačne podatke i u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu Puteva. ,,Nije istina da poljoprivredna zemljišta u blizini asfaltnih baza nijesu prisutna, jer se sa istočne strane nalaze vinogradi Plantaža, a štetni uticaj na zasade još niko nije ispitao. Takođe, uz prugu sa druge strane obale, takođe na maloj udaljenosti, nalazi se privatni posjed zasada pšenice, kao i velika područja zasada aromatičnog bilja”, piše u jednom od dopisa mještana Glavnom gradu u koji je CIN-CG imao uvid.

CIN-CG je sve ove navode mještana potvrdio izlaskom na teren. Obratili smo se i Plantažama.

,,Iako do sada nije utvrđen negativni uticaj na mikrolokalitetima koji su najbliži lokacijama pomenutih asfaltnih baza, u okviru redovnih aktivnosti i svakodnevnim obilascima, kompanija kontinuirano prati stanje na terenu“, navode iz ove kompanije. 

Mještani su očekivali da se uklone sve baze. ,,Dvije već rade i sada će i treća, koja je tu već 10 godina postojala i to bez ikakvih dozvola, saglasnosti i elaborata. Objasnili smo i prošloj vlasti o čemu je riječ, a sada i svima u novoj Vladi i niko nam ništa nije odgovorio”, kaže još Bošković.

Mještani ne vjeruju Agenciji

Torbica ističe da do sada nemaju nijedan odgovor institucija o šteti. Posebno je razočarana u rad Agencije za zaštitu životne sredine. ,,Obratili smo im se, čak smo imali i usmeno obećanje Milana Gazdića. Rekao je da će nam dostaviti procjenu štete od rada asfaltnih baza još prije par godina i nijesmo nikada dobili odgovor“, kaže ona.

Nakon dobijanja saglasnosti za gradnju još jedne baze na Cijevni, usljedilo je prepucavanje EPA, Regionalnog vodovoda - Crnogorsko primorje i Uprave za vode oko toga ko je kriv što je dozvola uopšte izdata.

Iz Regionalnog vodovoda su još u septembru prošle godine decidno saopštili da nije moguće izdati saglasnost na Elaborat Tehnoputa zbog zaštite vodoizvorišta Bolje Sestre. Iz EPA navode da je Uprava za vode u izjašnjenju konstatovala da se parcela asfaltne baze ne nalazi u zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta i da je baza od njega udaljena oko šest kilometara vazdušnom linijom. Iz Uprave za vode navode da parcela gdje se nalazi baza nije obuhvaćena drugom zonom sanitarne zaštite, a ni predloženoj trećom zonom zaštite ovog izvorišta. 

Zanimljivo je, međutim, da ova Uprava od 2008. nije utvrdila granice šire zone zaštite ovog područja. 

Torbica smatra da je Regionalni vodovod morao da angažuje akreditovanu ustanovu koja bi napravila realnu procjenu koje su to šire zone sanitarne zaštite. ,,Neko je, da li slučajno, izostavio ovu oblast iz šire zone sanitarne zaštite, iz treće zone”, navodi ona. 

Iz Regionalnog vodovoda ranije su objasnili i zašto asfaltne baze ne mogu biti u zonama sanitarne zaštite. ,,Uzimajući u obzir da rad baze prouzrokuje ispuštanje hemikalija u vazduh tokom proizvodnje, uključujući mnoge toksične zagađivače vazduha kao što su arsen, benzen, formaldehid, kadmijum, fenol i heksan, neprihvatljivo je i nepravedno da se na taj način zagađuje rijeka Morača i sam tim ugrožava se vodoizvorište Bolje sestre”.

Gazdić je u više navrata izjavio da su investitori dužni da poštuju mjere za sprječavanje ili otklanjanje štetnih uticaja.

,,Mi se ne možemo osloniti na to da će mjere zaštite predložene elaboratima biti preduzete, jer to ni do sada nije bio slučaj. Bemax, recimo, ispušta otpadne vode koje su proizvod pranja njihovih mašina direktno u Cijevnu. Ako znamo da se za to koriste najgore hemikalije, a da sve to ide u naše rijeke, pa onda i u Skadarsko jezero – o čemu mi onda pričamo”, pita se Bošković.

Nije čudo da građani nemaju povjerenja da će se raditi po zakonu, jer je i sama AZŽS u novembru 2023. saopštila da kompanije Montenegro petrol, Bemax, Cijevna Komerc i Beton Montenegro nijesu ispoštovale zakonsku obavezu i toj agenciji nijesu na saglasnost dostavile predlog mjera sanacije zbog štete učinjene u koritu rijeke Morače.

Zakon o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, inače, predviđa prekršajnu novčanu kaznu od dvije do 40 hiljada eura za pravno lice koje u roku koji je određen rješenjem ne sačini i ne dostavi predlog mjera sanacije.

CIN-CG je ranije pisao o tome da je od 25 krivičnih postupaka koji su pokrenuti zbog nelegalne eksploatacije šljunka u posljednjih pet godina samo pet završeno. Dva su odbačena, a u tri su počinioci dobili simbolične kazne - dvije novčane od 1.700 i 800 eura i jednu uslovnu osudu.

Montenegro petrol, s druge strane, koji je decenijama na državnom zemljištu krao šljunak pred Privrednim sudom pokrenuo je postupak protiv države od koje traži obeštećenje od četiri miliona eura!

Bošković ističe da njihova borba i ignorisanje institucija traju 10 godina i najavljuje da će, ako i dalje ne budu dobijali odgovor, krenuti u proteste.

Audio izjava: Tatjana Torbica

U regionu asfaltne baze daleko od naseljenih mjesta

U najbližem okruženju Crne Gore mnoge asfaltne baze nijesu u blizini gusto naseljenih mjesta. Primjeri su Teko Mining Vinča u Grockoj, SremPut u Rumi, HidroKop u Banja Luci, Ceste Bjelovar, Zagrebačke ceste, Novi Pazar Put i druge.

U pojedinim zemljama postoje čak i ekološka asfaltska društva, a njihov prioritet je zelena upotreba recikliranog starog asfalta, odnosno zelena asfaltska industrija - proizvodnja niskotemperaturnog asfalta pri čemu je manja i količina štetnih emisija.

Iz Evropske komisije (EK) godinama upozoravaju da je industrija asfalta jedan od najvećih potrošača energije i sirovina i enormno doprinosi emisiji gasova staklene bašte. Oni rješenje vide u razvijanju novih tehnologija za integraciju otpada i recikliranih materijala u ciklus proizvodnje asfaltnih mješavina, jer bi se tako poboljšala održivost, smanjio karbonski otisak i poguban uticaj na životnu sredinu. U jednom od projekata u Španiji, koji je podržala EK još 2014, čak je predstavljen i koncept eko-asfalta koji kombinuje zelena veziva, reciklažne agregate koji su nastali iz građevinskog otpada i regenerisani asfalt. 

Sve ove zelene ideje, iako se u Evropi već godinama sprovode u djelo, još su mnogo daleko od Crne Gore. 
Iako bi asfaltne baze trebalo da budu privremenog karaktera, u praksi one na jednoj lokaciji funkcionišu decenijama. Mještani Donje Cijevne i Mahale ističu da drugi dom nemaju, kao ni živote. ,,Asfaltne baze su mobilne i mogu se premjestiti na drugu, adekvatniju lokaciju s obzirom na njihov poguban uticaj na okruženje. Mi nijesmo”, kažu. Uz gorčinu objašnjavaju da kada su se jednom prilikom obratili inspekciji na rad jedne od baza, odgovoreno im je da takva ista postoji i u centru Berlina. 

Većina firmi radi ilegalno, a policija ne reaguje

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u „Informaciju o statusu inspekcijskih postupaka inženjerskih objekata – postrojenja: asfaltnih baza, betonskih baza i drobiličnih postrojenja” koju je sačinio Direktorat za inspekcijski nadzor Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma krajem januara 2023.

Taj dokument pokazuje sve kontrole, rješenja za otklanjanje nepravilnosti, o rušenju ili zabrani građena, kao i sve zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv firmi koje devastiraju Cijevnu i Moraču. 

Kada je riječ o postrojenjima na Cijevni, u slučaju firme Tehnoput Ministarstvo je 2023. donijelo rješenje o zabrani građenja njihovog objekta i objekat je zapečaćen. Ekološka inspekcija izvršila je 14 kontrola, donijeta su četiri rješenja za otklanjanje nepravilnosti, a podnijeta dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Prije nekoliko dana je i Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijela Rješenje o zabrani građenja asfaltne baze ove firme. Kakve će to rezultate imati, ostaje da se vidi, jer ni prethodna ovakva i slična rješenja nijesu spriječila Tehnoput da nastavi sa radom.

Za asfaltnu bazu Bemaksa donijeta su tri rješenja o rušenju djelova objekta koji su izgrađeni suprotno revidiranom glavnom projektu i građevinskoj dozvoli. Donijeto je i rješenje o prekidu postupka legalizacije. Ekološka inspekcija izvršila je 13 kontrola, donijeta su četiri rješenja za otklanjanje nepravilnosti, a podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Tržišna inspekcija je čak utvrdila da je na tržište stavljen beton za koji nije dokazana upotrebljivost izjavom o svojstvima, što je suprotno Zakonu o građevinskim proizvodima. Ali Bemax i dalje radi na ovoj lokaciji.

Cijevnoj Komerc donijeto je rješenje o rušenju, jer su dvije betonske baze i ostali objekti izgrađeni suprotno važećim planskim dokumentima i bez odgovarajućeg odobrenja. Ekološka inspekcija je u ovom slučaju sprovela 11 kontrola, četiri rješenja za otklanjanje nepravilnosti i dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Tržišna inspekcija je ustanovila da joj evidencija o nabavci i prodaji robe na veliko nije dostupna u toku kontrole, što predstavlja kršenje Zakona o unutrašnjoj trgovini. Takođe je, kao i u slučaju Bemaxa, utvrđeno da je na tržište stavljen beton za koji nije dokazana upotrebljivost. I ova firma je danas aktivna na Cijevni.

Firmi Putevi jedna je asfaltna baza uklonjena i postavljen je privremeni objekat. U njenom slučaju ekološka inspekcija obavila je najviše kontrola - njih 20, a donijela je i pet rješenja za otklanjanje nepravilnosti i četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Ni Putevi nijesu prestali sa aktivnostima na ovoj lokaciji.

Na Morači, firmi Čelebić donijeto je rješenje o zabrani upotrebe objekta, jer nije upisan u katastar nepokretnosti shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. Ekološka inspekcija izvršila je pet kontrola i donijela tri rješenja za otklanjanje nepravilnosti. Tržišna inspekcija je konstatovala i kršenje Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer ni u ovom slučaju evidencija o nabavci i prodaji robe na veliko nije dostupna u momentu kontrole. Isto je utvrđeno da je firma na tržište stavljala beton za koji nije dokazana upotrebljivost izjavom o svojstvima. Čelebić na Morači i dalje ima velike aktivnosti.

Jedino je Montenegro Petrolu srušeno postrojenja izgrađena suprotno važećem planskom dokumentu i mimo odobrenja. Ekološka inspekcija obavila je 19 kontrola, donijela šest rješenja za otklanjanje nepravilnosti i podnijela četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupk. Tržišna inspekcija je utvrdila da su kršeni Zakon o unutrašnjoj trgovini i Zakon o građevinskim proizvodima – iz istih razloga kao i u slučaju Čelebića.

Da sve ove firme nesmetano rade, potvrđuje i saznanje CIN-CG-a da su nedavno ovo područje posjetili predstavnici nadležnih institucija koje se bave zaštitom životne sredine i vodama u Crnoj Gori zajedno sa predstavnicima stranih ambasada kojima su pokazivali kako se ilegalno eksploatiše šljunak. Jedan od službenika iz ambasade je upitao – a zbog čega ne zovnemo policiju?