BALKANSKE DINASTIJE NE ZNAJU ZA ZAKONE, NEPOTIZAM CVJETA I ŠIRI SE

• Ako nepotizam možemo pripisati balkanskom duhu, onda je Srbija nesumnjivo najdrastičniji primjer – Aleksandar Vučić je zvanično predsjednik, dok je vladar u sjenci njegov mlađi brat Andrej Vučić.
• I pravosuđe je istinsko gnijezdo nepotizma, a to pokazuju primjeri u Makedoniji i u Crnoj Gori.
• Nažalost, i mnogo kvalitetnih kadrova, koji su porodično povezani, žrtve su beskrajnog nepovjerenja koje se stvara davanjem prednosti "svojima" u odnosu na obične građane.

Nedavno su u Makedoniji štrajkovali privatni specijalizanti na državnoj klinici. U Makedoniji, status privatnog specijalizanta označava nezaposlenog ljekara koji za svoju edukaciju plaća 12 hiljada evra u toku šest godina, a uzima platu od 26 hiljada denara. Njegove radne obaveze su identične kao one koje ima državni specijalizant, s tim što državni specijalizant uzima platu od 44 hiljada denara i novac iz plaćenih dežurstava, osiguran je zdravstveno i penziono, a država pokriva i iznos specijalizacije ka dekanatu Medicinskog fakulteta, izjavila je za "Sloboden pečat" predsjednica Udruženja privatnih specijalizanata, dr Aleksandra Georgieva.

To što mlada ljekarka nije rekla, a svi znaju, jeste da među privatnim specijalizantima rijetko možete da nađete sinove i kćerke istaknutih ljekarskih dinastija iz države. Oni dobijaju mjesta kao državni specijalizanti, zato što to njima osigurava daleko povoljniji status dok izučavaju svoju odabranu specijalnost.

U zdravstvu vlada sistem dinastija

To je samo mali segment onoga što se dešava na polju nepotizma u Makedoniji i u drugim zemljama zapadnog Balkana. Iako smo u našoj prethodnoj storiji opservirali stanja u Makedoniji, Albaniji i u Bosni i Hercegovini, u okvirima storije "Balkan i nepotizam: Nemamo kraljeve, ali imamo dinastije", slično je i u Srbiji i u Crnoj Gori. Agencija za sprječavanje korupcije u Srbiji konstatuje kršenje Zakona o sprječavanju korupcije od strane službenih lica, a vezano za nepotizam, u prosjeku deset puta godišnje. Najčešća pojava je zapošljavanje rodbine, povećanje njihovih plata, ali i isplata narodnog novca udruženjima ili firmama u kojima su zastupnici oni lično ili članovi njihovih porodica. Nakon donošenja odluke, Agencija uobičajeno daje prijedlog za razrješenje dotičnih funkcionera.

U zadnjem javno dostupnom Godišnjem izvještaju te Agencije za 2022. godinu, navedeno je da od 309 donijetih rješenja zbog kršenja Zakona za sprječavanje korupcije, najveći broj rješenja (162) su u vezi izrečenih mjera javnim službenicima zbog akumulacije javnih funkcija, dok su druge po veličini (55) mjere nametnute javnim službenicima u situacijama koje predstavljaju konflikt interesa. Iz tih 55, sedam slučajeva su povezani sa nepotizmom. Ali, sasvim je izvesno da je broj slučajeva nepotizma mnogi veći od prijavljenih u Antikorupcijskoj komisiji.

Među primjerima iz praktike Agencije kojima se utvrđuje nepotizam, postoji slučaj sa dekanom fakulteta koji je potpisao ugovor o saradnji sa jednim sportskim udruženjem, čiji je osnivač i predstavnik on. Radio je kao trener u udruženju bez saglasnosti Agencije. Direktor jednog preduzeća je bez saglasnosti Agencije izvršavao drugu javnu funkciju, kao savjetnik opštinske skupštine, te je u ulozi savjetnika učestvovao u nošenju odluke opštinske skupštine, sa kojom se daje saglasnost za plan reorganizacije tog preduzeća. U oba slučaja, Agencija je dala preporuku za razrješenje sa javne funkcije.

Tresla se gora, rodio se miš

Većina ovih slučajeva, sa druge strane, okončavaju se prema narodnoj poslovici "tresla se gora, rodio se miš": zvanično, funkcioneri se povlače sa jedne od funkcija, ali ostaju vladari u sjenci ili pronalaze neko drugo "uživanje".

U Crnoj Gori, i nova vlast upotrebljava staru praksu, iako su obećavali meritokratiju. Oko 30 odsto ljudi je višak u javnoj upravi, a broj zaposlenih u državnim institucijama se samo uvećava.

I Evropska Unija (EU) godinama upozorava da treba drastično smanjiti broj  zaposlenih u državnoj upravi. U posljednjem izvještaju EK se ističe da broj zaposlenih i na centralnom i na lokalnom nivou nastavlja da raste, bez odgovarajuće prethodne procjene: “Odlazeće Vlade imenuju ljude koji opterećuju državni budžet u narednih nekoliko godina”.

Direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić ocjenjuje da je nepotizam u Crnoj Gori još veoma rasprostranjen u svim oblastima i snažno se suprotstavlja antikorupcijskim metodama i pokušajima za reformisanje sudstva i cjelokupne javne administracije.

"Sudstvo je još pod pritiskom različitih struktura moći, a selektivna pravda neće dovesti do sticanja povjerenja građana, već samo suštinske reforme i neselektivnost, sa stalnom borbom protiv različitih političkih i interesnih struktura vlasti", kaže ona.

Po svemu sudeći, i pravosuđe obara sve rekorde u nepotizmu, zato što i u Makedoniji prva asocijacija o nepotizmu su porodične veze među advokatima, sudijama, tužiocima i primljenim kandidatima za obuku u Akademiji za sudije i tužioce u Skopju, koja pokriva cijelu državu. Ali ne samo u sudstvu. Državna komisija za sprečavanje korupcije pokušala je da stane na put ovim pojavama, ali neuspješno.

"Imali smo mnoštvo slučajeva nepotizma, odnosno zapošljavanja lica koji su bliski nosiocima javnih funkcija. Iz postupaka prema predmetima konstatovali smo slučajeve tendencioznog kreiranja radnih mesta, zapošljavanje i sa neispunjenim uslovima prema sistematizaciji, korišćenje intervjua kao jedini kriterijum i slično. DKSK je podnela inicijativu o odgovornosti od Vlade i do upravnih odbora, koji su imenovali ta rukovodna lica, zato što su zloupotrijebili diskreciona prava i nijesu izveli zapošljavanja prema merit sistemu, ali nažalost, prema odgovorima koje smo dobili, konstatovali smo da nijedno rukovodno lice nije bilo pozvano na odgovornost", kaže Biljana Ivanovska, doskorašnja predsjednica Državne komisije za sprječavanje korupcije u Sjevernoj Makedoniji.

Sin važniji od drugih kandidata

U Makedoniji više od 30 godina, koliko ustvari traje i tranzicija, postoji kovanica "dijete funkcionera", koja je potvrđena i tokom slučaja sa primanjem sina šefa Parlamenta i sadašnjeg premijera Talata Džaferija, u Akademiji za sudije i tužioce, nakon što je Džaferi mlađi na volšeban način dobio dokument za koji nije ispunjavao uslove. Da bi ironija bila veća, njegov sin sada je tužitelj i goni kriminal koji je i sam napravio na početku svoje obuke za tužioca. "I moje dijete ima pravo da konkuriše i da bude primljen na posao" – pravdao se njegov otac.

Kovanica "dijete funkcionera" bila je potvrđena i tokom slučaja sa sinom šefa Parlamenta i sadašnjeg premijera Talata Džaferija

Što je – ustvari – istina, ali to pravo imaju i hiljade drugih mladih ljudi kojima je oduzeto to pravo, zato što je sin funkcionera dobio prednost.

Džaferijev sin je samo jedno od djece političara koji su bili na obuci u Akademiji za sudije i javne tužioce. Skoro 18 procenata kandidata koji su prošli kroz obuku za sudije i tužioce su sinovi, kćerke, snaje i supruge aktuelnih političara, sadašnjih i nekadašnjih sudija i tužioca.

Slično je stanje sa nepotizmom i u drugim sferama, počevši od obrazovanja, zdravstva, kulture, pa čak i sporta. Sinovi i kćeri nasleđuju svoje očeve i majke na fakultetima, na klinikama, u institutima, doslovno svuda gdje njihov roditelj može da ih ubaci dok je na funkciji. Svakako, među njima postoje i kvalitetni kadrovi, kojima ne treba oduzeti pravo da vrše isto zanimanje, ali ko može da odredi granicu i da razdvoji kvalitetne od nekvalitetnih, kako ne bi došlo do šteta tokom rada.

Na to ukazuje i naša sagovornica iz Makedonije, Biljana Ivanovska.

"Mi smo pripremili Analizu o ranjivim tačkama diskrecionih prava u 19 zakona i predložili smo više od 40 preporuka za nadvladavanje, t.j. za ograničenje ovih prava, ali – nažalost – preporuke nijesu sprovedene. Ali, da ne zaboravimo da ukoliko neko posjeduje integritet, radi savjesno, stručno, odgovorno, časno, efikasno i nepristrasno, ne djeluje prema ličnim, porodičnim, vjerskim, stranačkim i etničkim interesima, niti prema pritiscima i obećanjima od strane nadređenog ili nekog drugog lica, tada će i sadašnja zakonska rješenja dati rezultate", kaže Ivanovska.

Vučić u svim varijantama

Ako nepotizam možemo pripisati balkanskom duhu, onda je Srbija nesumnjivo najdrastičniji primjer. Njen predsjednik Aleksandar Vučić je zvanični vladar, dok je vladar u sjenci njegov mlađi brat Andrej Vučić. Prema informacijama objavljenim u raznim medijskim analizama, Vučićev brat kontroliše protok novca u građevinarstvu, zemljoradnji, ugostiteljstvu i u svakom drugom djelokrugu koji u toj stranci smatraju da je profitabilan. Andrej Vučić je i član Izvršnog veća vladajuće Srpske napredne stranke, u kojoj je Aleksandar Vučić prethodne godine podnio ostavku.

U Srbiji postoji više primjera političkog nepotizma, iako nigdje nije toliko uticajan kao u slučaju braće Vučić. Klasičan primjer nepotizma u politici je porodica Krkobabić iz Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS). Pokojni Jovan Krkobabić bio je osnivač PUPS, a tu je funkciju naslijedio njegov sin Milan Krkobabić, dok je Stefan Krkobabić dosegao do poslaničke fotelje. Postoje i drugi primeri "političkih dinastija", kao što je porodica Pastor, u kojoj je pokojni otac Ištvan bio nasleđen od svog sina Balinta, kao predsednik partije jedne od nacionalnih manjina, Unije Mađara iz Vojvodine. Stranka pravde i pomirenja, gdje je pokojnog oca Muamera naslijedio kao lider njegov sin Usame. Sličan scenario očekuje se i u slučaju lidera ultanacionalističke Srpske radikalne stranke, u kojoj će oca Vojislava najvjerovatnije naslijediti njegov sin Aleksandar Šešelj, koji je već bio poslanik radikala u srpskoj skupštini. Nekadašnji bliski saradnik Šešelja i nekadašnji predsjednik Srbije i Srpske napredne stranke, Tomislav Nikolić, svojevremeno je "zaposlio" svog sina Radomira za gradonačalnika Kragujevca.

Ali, postoje i suprotni primjeri, kada sinovi nekadašnjih visokih funkcionera kažu da im je to zagorčalo život, kao što je Marko Živković, sin nekadašnjeg demokratskog premijera Srbije Zorana Živkovića, koji je na tu funkciju došao nakon atentata na premijera Zorana Đinđića.

"Činjenica da je moj otac bio na važnim državnim funkcijama, samo mi zatvara vrata u Srbiji. Ni moj otac, ni ja, nismo krivi za to, već sistem i to što je naša politika uglavnom prljava i odvratna", izjavio je mlađi Živković za Bi-Bi-Si na srpskom jeziku.

Zlata Đorđević, istraživačica iz organizacije Transparensi Srbija kaže da u zadnjim godinama u Srbiji finansijske i stranačke veze imaju prednost u odnosu na porodične veze, a to je – prema definiciji – nešto bliže klijentelizmu i kronizmu.

"Kronizam je situacija u kojoj se prednost daje prijateljskim ili političkim vezama – kada se stranački aktivisti "nadograđuju" radom u javnom servisu ili u javnom preduzeću", objašnjava naša sagovornica.

I advokat Veljko Milić kaže da je nepotizam prisutan u svim oblastima društvenog života u Srbiji, počevši od javnih preduzeća, sudstva, obrazovanja, zdravstva... Nepotizam, napominje on, u Srbiji se ne gleda kao anomalija, već kao jedan oblik "naslednog prava".

"U suštini, u Srbiji ne postoji kultura nepotizma koja se njeguje generacijama. Sasvim je uobičajeno da roditelj čuva svoje radno mjesto za svoje dijete, koje će ga naslijediti na toj poziciji kada se penzioniše. Ili jednostavno očekuje da poslodavac zaposli i njegovo dijete. Dodatno, česti su slučajevi rukovodioca organa da zapošljavaju svoju blisku rodbinu u organizacijama kojima rukovode", kaže Milić.

Ovakav opseg nepotizma pokrenuo je široke društvene reakcije u Srbiji i postaje jedna od središnjih tema. Prema profesoru sociologije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Alekseju Kišjuhasu predmoderno društvo u Srbiji je samo po sebi uslov za nepotizam.

"Ovo je još veoma tradicionalno, patrijarhalno, u izvjesnom smislu predmoderno društvo, što je preduslov za neukrotivi nepotizam. A to znači da ovdašnji ljudi još preferiraju da se oslanjaju na lične i rodbinske veze umjesto na nepristrasnu i efikasnu birokratiju, kakva je karakteristična na savremenom Zapadu. I kada treba da zakažete susret sa ljekarom, i kada treba da zaposlite nekoga. Pa onda – hajde da zaposlimo suprugu, sina, kuma, pa čak i 'zemljaka'. Maks Veber, navodno omiljeni sociolog Aleksandra Vučića, obimno je pisao o racionalnosti Zapada, a to nameće pitanje je li ga Vučić stvarno čitao, a posebno je li ga razumio", kaže Kišjuhas.

Sudstvo – gnijezdo nepotizma

Klijentelizam i nepotizam i dalje izjedaju i crnogorsko društvo, a primjer je i situacija u pravosuđu.

Da se nije mnogo toga promijenilo ni nakon odlaska Demokratske partije socijalista (DPS), govori i podatak da ćerka, zet i bratanična Peđe Bulatovića, visokog funkcionera i poslanika DF i predsjednika Odbora za antikorupciju, dobijaju visoke funkcije u crnogorskom pravosuđu, nakon smjene vlasti. Njegova ćerka Isidora Pešić je s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom sudu i većinu svog radnog angažmana nalazi se na određenom vidu bolovanja ili porodiljskog odsustva. Njen suprug i Bulatovićev zet, Miodrag Pešić, sa funkcije predsjednika omladine DPS prešao je na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta (SS), a potom na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.

Ali, ovo nije kraj mračnih priča o nepotizmu u Crnoj Gori. Bulatovićeva rođaka Snežana (Bulatović) Armenko, izabrana je za sudiju Ustavnog suda u svojim ranim 40-tim godinama. Momirka Tešić – kuma vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković, čiji je suprug sedam puta biran za predsjednika suda u Kotoru, i dotadašnja sutkinja Osnovnog suda u Kotoru, čije su sudijske presude bile pravno osporene, u 2023. godini je takođe izabrana za sudiju Ustavnog suda. Prema nezvaničnim izvorima iz vrha pravosuđa, ovaj izbor bio je izbor poslanika Demokrata Moma Koprivice, potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.

Nakon što je Vladimir Novović izabran za Glavnog specijalnog tužioca, njegova žena koja je do tada pokrivala mjesto savjetnika, postala je sutkinja Upravnog suda, a njena kuma Vesna Vučković je članica SS i predsjednica Komisije za testiranje sudija. Nova predstavnica države pred sudom u Strazburu, koja je izabrana u ustavno i zakonski osporavanom postupku, Katarina Peković je vjenčana kuma Novovićevog brata.

Snaha predsjednika Sudskog savjeta Radoja Koraća, Ksenija Jovićević takođe konkuriše za sudiju Upravnog suda, a bila je i jedini kandidat za zamjenicu novoizabrane zastupnice Peković.

Jovićević je ćerka kume bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja ju je sa mjesta pripravnika u Višem sudu povukla na mjesto sekretarke Vrhovnog suda, bez dana iskustva rada na predmetima i mimo konkursa, dok je bila na čelu tog suda. Medenici se sada sudi za zloupotrebu službenog položaja odnosno da je koristila svoju funkciju da završava predmete svojim prijateljima, kumovima i slično.

I sutkinja Vrhovnog suda Vesna Jočić je kuma Vesne Medenice, ali i penzionisana specijalna tužiteljka Stojanka Radović, koje su pokrivale i pokrivaju visoke funkcije u sudstvu i tužilaštvu.

Miraš Radović, đever Stojanke Radović nekadašnje specijalne tužiteljke, bio je sudija Vrhovnog suda, nekadašnji ministar pravde i sudija Ustavnog suda. Njen brat Dragiša Baletić sudija je Višeg suda u Podgorici, a ćerka Neda Radović takođe radi kao sudija u Osnovnom sudu. Sin predsjednika Apelacionog suda Mušike Dujovića, Branko Dujović sudija je Osnovnog suda u Podgorici.

Miloš Žižić, sin Seke Žižić, sutkinje Vrhovnog suda, koja je napredovala uz

podršku bivše predsjednice VS, a sada okrivljene za korupciju i organizovani kriminal, radi u Sudskom savjetu. Njena snaha, a njegova supruga u Centru za edukaciju sudija i tužilaca, dok je Žižić istovremeno i predsjednica programskog Odbora Centra za edukaciju sudija i tužilaca...

I u posljednjem izvještaju Freedom House (FH) se ističe da je crnogorsko pravosuđe još podložno pritiscima struktura vlasti, te da su korupcija i nepotizam i dalje problem.

"Nepotizam se savršeno odražava i u modelima zapošljavanja u javnim preduzećima, gdje pravna nedoslednost i nepostojanje kontrolnih mehanizama, odgovornosti i sankcija, u velikoj mjeri promovišu razvoj nepotizma. Ne možemo se nadati promjeni u bliskoj budućnosti, dok se ne dese ključne zakonske promjene kada je u pitanju zapošljavanje u javnom sektoru", ukazuje direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović-Kalezić.

Priče o nepotizmu na Balkanu nemaju kraj. Nažalost, i mnogo kvalitetnih kadrova koji su u porodičnoj povezanosti su žrtve beskrajnog nepovjerenja koje se stvara davanjem prednosti "svojima", u odnosu na obične građane. Društva još ne prepoznaju opasnost od nepotizma, iako su posljedice vidljive, zato što je nepotizam i najveći zaštitnik korupcije i kriminala, a zbog kojih se region sporo kreće naprijed.

Ovu sadržinu izradio je Institut za komunikacijske studije.
Novinari: Sonja Kramarska, Katerina Đurovski, Dinko Gruhonjić (Autonomija Novi Sad), Maja Boričić (CIN-CG Crna Gora)
Snimatelj: Dalibor Stupar
Foto: Darko Andonovski
Montaža: Fani Goševska Živković