PRAVOSUDNA INSPEKCIJA I DALJE SAMO FORMALNO VRŠI NADZOR: Praksa nekažnjavanja koči reforme

I pored brojnih upozorenja domaćih i međunarodnih institucija, pravosudni inspektori ne vrše temeljne kontrole sudova i tužilaštava, a nema ni nenajavljenih i vanrednih nadzora. Sve to ne doprinosi većoj efikasnosti pravosuđa

Maja BORIČIĆ

Pravosudna inspekcija Ministarstva pravde je tokom prošle godine utvrdila simbolične nepravilnosti u samo dva suda- Osnovnom sudu u Danilovgradu i Herceg Novom(HN), ali ni za to nije bilo nikakvih sankcija.

To se vidi iz zapisnika o izvršenim nadzorima u sudovima i tužilaštvima za prošlu godinu, koje su Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centar za građanske slobode (CEGAS) dobili od Ministarstva pravde (MP). 

Pravosudna inspekcija bi trebala da ima ključnu ulogu u osiguravanju efikasnosti, zakonitosti i transparentnosti, ali i prevenciji i sankcionisanju nepravilnosti u radu  pravosuđa u Crnoj Gori. Zapisnici pravosudnih inspektora, međutim, i dalje izgledaju gotovo identično i ne vrši se suštinska kontrola nad upravljanjem i radom sudova i tužilaštava.

Nadzorom su kontrolisani skoro svi sudovi i tužilaštva, ali kao ni prethodnih godina, nije pronađeno gotovo ništa sporno. U tužilaštvima nije bilo nepravilnosti.

CIN-CG je ranije pisao da je pravosudna inspekcija, od 2016. do 2021, pronašla samo tri nepravilnosti u radu tužilaštava i to takođe simboličnih.

Pravosudni inspektori, i pored brojnih upozorenja, nemaju ni nenajavljenih inspekcija, ali ni dovoljno vanrednih nadzora.

U izvještaju Evropske komisije (EK) za 2023. se napominje da su potrebna

dalja poboljšanja i djelotvorno sprovođenje inspekcijskog nadzora pravosuđa, uključujući temeljnije i nenajavljene inspekcije.

“Kapaciteti Ministarstva u ovoj oblasti i dalje zahtijevaju značajno jačanje”, piše u izvještaju EK.

Slična ocjena se ponavlja i u najnovijem izvještaju o vladavini prava za 2024. o Crnoj Gori, koji je sačinila EK.

Direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić potvrđuje da je, posljednjih nekoliko godina, i u izvještajima Evropske komisije prepoznata potreba za reformom u oblasti odgovornosti pravosudnog sistema, sa akcentom na jačanje kapaciteta Ministarstva pravde za sprovođenje pravosudne inspekcije.

“ Pravosudnu inspekciju je potrebno obučiti za efikasan rad, jer se utabanim stazama formalizma ne smije ići”, naglašava ona.

Pravnik Boris Marić za CIN-CG objašnjava da u praksi pravosudni inspektori osjećaju inferiornost od predsjednika sudova, te da se njihove kontrole uglavnom svode na formalne posjete za ispunjavanje norme.

„Paralelno se stvara narativ da oni nemaju šta da traže u sudovima i da mogu kontrolisati 'samo' pisarnicu, a tu nema šta. To je opasan metod biro mafije koji na taj način obesmišljava i onemogućava suštinsku kontrolu pravosudne uprave“, ističe Marić.

Dvije tehničke nepravilnosti prošle godine, nije ispoštovan plan

Nadzorom iz 2023. je utvrđeno da predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom nije donio plan rada za 2022, da se u sudu ne vodi upisnici u skladu sa sudskim poslovnikom, te da predmeti nijesu pravilno arhivirani. Predsjedniku Suda je naloženo da ispravi nepravilnosti. Međutim, nema nikakve sankcije za greške. U Danilovgradu je utvrđeno da Osnovni sud ne vodi kontrolnik novčanih kazni, troškova krivičnog postupka i oduzimanja imovinske koristi u skladu sa poslovnikom. Ni zbog toga neće niko odgovarati.

Iz MP za CIN-CG potvrđuju da su pravosudni inspektori prošle godine kod dva osnovna suda utvrdili nepravilnosti tehničke prirode, koje su, kako kažu, nakon ukazivanja odmah otklonjene.

Govoreći o tome zašto ne kažnjavaju za utvrđene propuste, navode da postupaju u skladu sa odredbama Zakona o sudovima i Zakona o državnom tužilaštvu, koji im ne ostavljaju takvu mogućnost.

Međutim, Zakon o inspekcijskom nadzoru ostavlja mogućnost kazni od 500 do 15. 000 eura.

To što pravosudna inspekcija ne utvrđuje nikakve sankcije u slučaju utvrđenih nepravilnosti, Marić objašnjava nedostatkom kapaciteta i izgrađene prakse nekažnjavanja za propuste, ali i nedorečenosti normi. 

Ministarstvo pravde nije do kraja ispoštovalo ni plan nadzora za 2023., pa kontrola nije izvršena u Osnovnom tužilaštvu u Baru i Sudu za prekršaje u Budvi.

Iz MP pojašnjavaju da zbog obima posla i nedovoljnog broja angažovanih pravosudnih inspektora nijesu uspjeli da ispoštuju plan, „obzirom da su samo dva pravosudna inspektora u najvećem dijelu godine vršila nadzor kod preko 150 subjekata, koliko je godišnjim planovima nadzora bilo predviđeno“.

Niko nije vršio nadzor nad depoom

Ni nakon slučaja probijanja tunela i obijanja depoa u Višem sudu u Podgorici Inspekcija za arhivsku građu nije izvršila nikakav nadzor, dok Pravosudna inspekcija takođe ne igra nikakvu ulogu.

Depo suda je obijen  u septembru prošle godine, a nakon pola godine je urađen popis sudske arhive, kada je utvrđeno da nedostaje više pištolja, puški, droge, mobilnih telefona…

Inspekcija za arhivsku građu imala je samo četiri nadzora nad sudovima i tužilaštvima u prošloj godini, a kontrolisala je nikšićki i barski Osnovni sud i osnovna tužilaštva u tim gradovima. Ukazali su na nedostatke, ali nema informacije da li su ti nedostaci uklonjeni. U 2022. godini nije imala nijedan nadzor nad pravosudnim institucijama u Crnoj Gori.

Iz MP navode da taj resor preko pravosudne inspekcije vrši nadzor u odnosu na poštovanje odredbi Sudskog poslovnika kojim je uređeno arhiviranje predmeta u sudovima, te prilikom vršenja nadzora, obzirom na veliki broj predmeta u sudovima, metodom slučajnog odabira kontroliše da li je arhiviranje pregledanih predmeta izvršeno u skladu sa Sudskim poslovnikom.

Nadležnost nad depoom suda ima predsjednik Višeg suda u Podgorici, ali i rukovodilac sudske uprave, iz čega proizilazi da je u ovom slučaju bilo posla za pravosudnu inspekciju. Marić ističe da je u slučaju depoa, tamo gdje se  bilo u dilemi oko nadležnosti, moglo ići u angažovanje više inspekcijskih organa, poput inspekcije za arhivsku djelatnost.

“Moraćemo naučiti da nema nedodirljivih ni pojedinaca ni institucija i da svi moraju biti kontrolisani. Do tada se ne treba čuditi zašto su djelovi crnogorskih institucija i dalje pod uticajem neformalnih i političkih centara moći”, kaže Marić.

Vanrednim nadzorom utvrđeno da je sa tužbom Vučković sve u redu

Izvršen je samo jedan vanredni nadzor u Upravnom sudu u junu 2023. Utvrđeno je da u tom sudu nije bilo propusta u predmetu po tužbi vd predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković, iako je bilo sumnji da je njen predmet u Upravnom sudu došao na odlučivanje mimo reda.

Te je sumnje proslijedila tužilaštvu i Sudskom savjetu (SS) Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), koja je tvrdila da je narušen javni interes i da se sumnja na korupciju, prilikom odlučivanja Upravnog suda oko kandidature Vučković za predsjednicu Vrhovnog suda. Iz ASK su smatrali da postoji osnov za disciplinsku odgovornost sudija Upravnog suda, jer je navodno mimo redosljeda sudija tog suda uzeo u rad predmet Vučković.

CIN-CG je ranije pisao da pravosudna inspekcija od 2016. do 2022. nije izvršila nijedan vanredni nadzor u tužilaštvima.

Još se ne zna epilog vanrednog nadzora pravosudne inspekcije krajem 2022. kada je inspekcijskim nadzorom u Višem sudu u Podgorici, koji sudi za najteža krivična djela, zaključeno da je slučajna raspodjela predmeta dovedena u pitanje uvođenjem prakse da predsjednik suda odlučuje o sastavu sudskog vijeća. Ovi zapisnici inspekcije završili su u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), ali se tužilaštvo ne oglašava, niti želi da odgovori da li je pokrenulo postupak provjere ovih sumnji.

Iz MP pojašnjavaju da su oni uradili sve što je bilo njihova nadležnost, da je zapisnik o izvršenom vanrednom nadzoru Ministarstvo dostavilo v.d. predsjedniku Vrhovnog suda Crne Gore, koji je utvrdio da ne postoje uslovi za eventualno pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti predsjednika Višeg suda u Podgorici pred Sudskim savjetom.

Prema Zakonu o državnom tužilaštvu vanredni inspekcijski nadzor u tužilaštvu određuje ministar pravde, na predlog vrhovnog državnog tužioca, rukovodioca neposredno višeg državnog tužilaštva ili predsjednika Tužilačkog savjeta. Rješenje o vanrednom inspekcijskom nadzoru dostavlja se državnom tužilaštvu u kojem se vrši nadzor, najkasnije dan prije početka nadzora. Takođe, prema Zakonu o sudovima vanredni inspekcijski nadzor u sudu određuje ministar pravde, na predlog predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika neposredno višeg suda ili predsjednika Sudskog savjeta. Rješenje o vanrednom inspekcijskom nadzoru se takođe dostavlja sudu najkasnije dan prije početka nadzora.

Zastarjeli IT sistem, ali nema nepravilnosti

Pravosudna inspekcija prošle godine nije utvrdila nikakve nepravilnosti u radu informatičkog sistema sudova tzv. PRIS, iako je pouzdanost statističkih podataka u pravosuđu problem koji, ni nakon više od decenije, nije otklonjen. PRIS se smatra zastarjelim sistemom, koji je podložan zloupotrebama, posebno prilikom dodjele predmeta sudijama.

U sudovima za prekršaje još ne postoji nikakav informacioni sistem, pa se raspodjela predmeta vrši ručno.

Iz MP navode da je u toku nadogradnja postojećeg PRIS-a, što će uz jačanje kadrovskih kapaciteta, kako kažu, pozitivno uticati i na vršenje nadzora u dijelu koji se odnosi na sistem slučajne raspodjele predmeta u sudovima. 

Prema mišljenjima stručnjaka Vlada bi u saradnji sa Sudskim i Tužilačkim savjetom treba da utvrdi zašto PRIS  nije funkcionalan, koliko je sredstava uloženo i koje sve zatajio u tom projektu.

“ Pravosudna inspekcija jeste neko ko treba da se bavi i ovim pitanjem. Naravno, moraju se angažovati i drugi organi, jer samo multidisciplinarnim pristupom i ciljanim nadzorom mogu se razbijati kraci koruptivnih šema, kojih očigledno ima u svakoj priči o IT potrebama državne uprave, te uvezivanja sa pravosuđem i drugim društvenim subjektima”, pojašnjava Marić.

U Pravosudnoj inspekciji trenutno rade samo dva inspektora, prema tvrdnjama iz Ministarstva pravde. Oni navode da je krajem 2023. osnovan posebni Direktorat za pravosudni nadzor, u kome trenutno, od 10 sistematizovanih radnih mjesta, popunjeno samo tri, od kojih je jedna osoba na bolovanju.

„ U cilju jačanja kadrovskih kapaciteta raspisan je javni oglas koji je trenutno u toku za popunjavanje mjesta jednog pravosudnog inspektora u Direkciji za pravosudni nadzor u sudovima i državnom tužilaštvu. U narednom periodu, kako bi se unapredio rad pravosudne inspekcije, Ministarstvo će nastojati da radi na popunjavanju upražnjenih mjesta u Direktoratu za pravosudni nadzor”, navode iz MP.

Ovaj Direktorat je podijeljen na dva dijela, jedan koji prati sudove i tužilaštva, a drugi rad notara, javnih izvršitelja, tumača i Centra za alternativno rješavanje sporova

Prema analizima stručnjaka broj inspektora jeste važan, ali je najvažnije da pravosudni inspektori ojačaju kadrovski, da se precizno definišu njihove nadležnosti sa jasnim procedurama, obavezama i mjerama koje se preduzimaju u zavisnosti od nalaza nadzora.

Pravosudna inspekcija bi trebala biti moćan mehanizam za kontrolu rada cjelokupnog pravosuđa, navodi Popović Kalezić, pa bi kao takva i u samom sudstvu i tužilaštvu uvela pozitivne promjene: “ Jasno je da brojnost pravosudnih inspektora, ma koliko bila važna, ne donosi suštinske promjene u dijelu vršenja nadzora nad sudstvom i tužilaštvom”.

Kapaciteti pravosudne inspekcije nijesu razvijani u skladu sa potrebama, dodaje Marić, posebno potrebama sprovođenja reformi u pravosuđu, ali i u državnoj upravi: „Za posledicu imamo pravosudnu inspekciju sa slabim kapacitetima i logično pitanje da li je nakon više od deset godina fingiranja da se ti kapaciteti izgrade potrebno razmisliti o svrsi egzistencije pravosudne inspekcije“.

Ni Vrhovno državno tužilaštvo, ni viša tužilaštva godinama nijesu vršila unutrašnji nadzor većine tužilaštava, a sada kada su konačno počeli da vrše tu svoju zakonsku dužnost, ne daju javnosti uvid u to koga su kontrolisali i šta su utvrdili.

Popović Kalezić napominje da unutrašnji nadzor tužilaštava čini još jedan važan vid kontrole rada cjelokupne tužilačke organizacije, te da zabrinjava netransparentnost tužilačke organizacije da ove podatke ne da na uvid.

“CEGAS će iz interesa i prava javnosti da zna iskoristiti pravo na žalbu koje će uputiti Agenciji za zštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, vjerujući da se anonimizacijom dokumenta mogao dati odgovor na ove zahtjeve, kao i u ranijim periodima”, ističe Popović Kalezić.

Po Zakonu o državnom tužilaštvu Crne Gore, Vrhovno državno tužilaštvo, najmanje jedanput godišnje vrši analizu rada ostalih državnih tužilaštava.

I dok se Crna Gora suočava sa ozbiljnim problemom neažurnosti i neefikasnosti sudova, institucije koje su zadužene za nadzor pravosuđa, sudeći po rezultatima, još nijesu kadre da efektivnije vrše kontrolu pravosudne uprave, ali i kazne one koji ne rade kako treba.

Povećati nadzor nad notarima i izvršiteljima

U Strategiji razvoja pravosuđa 2024-2027 piše da se mehanizam inspekcijskog nadzora od strane Ministarstva pravde i dalje se suočava sa dva problema: nedostatak vanrednih inspekcijskih nadzora i manjak ljudskih resursa.

“ Manjak kapaciteta pravosudnog inspektorata uticao je na efikasnost njegovog rada i broj izvršenih nadzora”.

Međutim, u Strategiji se naglašava potreba za povećanim nadzorom, kako komora, tako i pravosudne inspekcije, nad notarima i izvršiteljima, dok se tužilaštvo i sudovi ne pominju.

“Broj kontrolisanih notarskih zapisa u posmatranom periodu je 431, što predstavlja oko jedan odsto od ukupnog broja sačinjenih notarskih zapisa u tom periodu, pa je potreban sveobuhvatniji uvid u rad notarske službe. Preduslov za ovo je i popunjavanje slobodnih radnih mjesta pravosudnog inspektora u Direkciji za nadzor Ministarstva pravde”, piše u Strategiji.