OKRUGLI STO "NASILJE U PORODICI I SUDSKA PRAKSA U CRNOJ GORI": Sistem zatajio u ujednačavanju i kontroli kaznene politike

U ovom momentu u Crnoj Gori u hiljadama porodica trpi se kontinuirano nasilje u porodici. Mnogi od naših građana i građanki nemaju šansu da se izvuku iz tog začaranog kruga nasilja, zato što pripadaju siromašnim slojevima društva ili zbog predrasuda u kojima žive, u ovom autoritarnom društvu, koje na neki način ohrabruje nasilje, istakla je direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović na okruglom stolu "Nasilje u porodici i sudska praksa u Crnoj Gori".

Tadić Mijović je dodala da je analiza CIN-CG pokazala da su kazne za nasilje u porodici izuzetno niske, a temelj od čega sve počinje je reforma pravosudnog sistema.

Ministar pravde Bojan Božović je istakao da rade na izmjeni propisa u ovoj oblasti, kako bi borba protiv nasilja u porodici bila efikasnija i u skladu sa međunarodnim standardima.

" Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici predviđen je veći stepen zaštite žrtve, jasna dinstinkcija između prekršajnog i krivičnog djela, prava žrtve su propisana na sistematičniji i jasniji način, razdvajanje zaštitnih mjera i propisivanje da se vrijeme koje je provedeno na izdržavanju kazne zatvora se neće uračunavati u vrijeme trajanja zaštitne mjere", naveo je Božović.

Novinarka CIN-CG Maja Boričić je istakla da se studija CIN-CG posebno fokusira na sudsku praksu u krivičnim predmetima, s obzirom na to da se načinom kažnjavanja može uticati na prevenciju nasilja, koje je nažalost rasprostranjeno u svim segmentima našeg društva. 

" Naša analiza je pokazala da sudovi izriču blage i neadekvatne kazne, da je zabrinjavajući broj povratnika, a odluke često u suprotnosti sa međunarodnim standardima, konvencijama ali i domaćim propisima". 

Dodala je da je možda i najveći problem koji je uočen, prilikom analize presuda, broj povratnika i sudska praksa u ovim slučajevima:

" Među osuđenima je više od polovine ranije krivično osuđivanih ili onih koji su već prekršajno odgovarali za nasilje u porodici. Od 244 povratnika, njih 95, odnosno nešto malo manje od polovine nije osuđeno kaznom zatvora, već uslovno,novčano, kućnim zatvorom ili kaznom rada u javnom interesu".

Novinarka Tijana Lekić je naglasila da ovakva sudska praksa može voditi i do najtežih posljedica po žrtve. Govoreći o preporukama istraživanja, Lekić je istakla da je potrebno mijenjati sudsku praksu u predmetima nasilja u porodici i izricati kazne proporcionalne težini zločina:

" Trebalo bi dosljedno primjenjivati otežavajuće okolnosti, posebno voditi računa oprisustvu djece tokom nasilja, kao i ostalim međunarodnim standardima. Bilo bi značajno da Vrhovni sud preispita praksu sudova u predmetima porodičnog nasilja i da obavezujuće uputstvo da se kaznena politika pooštri i bude u skladu sa počinjenim krivičnim djelom i izmjenama KZ-a iz decembra 2023.", navela je Lekić.

Božović je dodao da svi treba da se zabrinemo zbog ovakve statistike. 

"Ne možemo mi problem riješiti samo tako što ćemo uvesti uveli stože sankcije, jer u tom slučaju bismo imali nultu stopu kriminaliteta, ako bi za svako krivično djelo predvidjeli kaznu od 40 godina.  Stvari na nažalost ne funkcionišu tako. Jako je bitno je da o ovim stvarima govori i da se djeluje sistemski", naveo je ministar pravde.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović tvrdi da je situacija pred Osnovnim sudom u Podgorici nešto drugačija, te da je sudska praksa znatno pooštrena tokom 2024.godine:

" U periodu od 2021. do 2023. je izrečeno 47 godina zatvora, 1 060 časova rada u javnom interesu, jedna novčana kazna i 67 uslovnih osuda". 

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) Valentina Pavličić je ocijenila da je glavni problem što je praktično zatajio sudski sistem u pogledu upravljanja kaznenom politikom koja se tiče ove vrste krivičnih djela. 

"  Osnovna uloga Vrhovnog suda jeste da radi ujednačavanje i kontrolu kaznene politike u Crnoj Gori, oni to ne rade", istakla je Pavličić.

Rukovoditeljka Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama Snežana Vujović je navela da je za osam mjeseci ove godine broj krivičnih djela nasilja u porodici dostigao godišnju brojku za 2022 i 2023 godinu.

" To je otprilike porast od preko 50 odsto. Ja bih najprije rekla da je to zasluga tužilaštva prvenstveno, a i vjerovatno udjela u tome ima i policija, koja prezentuje same događaje na adekvatan način. Što se tiče prekršaja, tu je situacija takodje značajno drugačija od prethodnih godina. Imamo pad za od 30 do 40 odsto za ovaj period u odnosu na 2022. i 2023. godinu", istakla je Vujović.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević navodi da su nalazi te NVO slični nalazima analize CIN-CG.

Dodala je da je praksa pokazala da uvođenje krivičnog djela femicida neće smanjiti broj femicida nažalost i istakla da su djeca žrtava femicida u Crnoj Gori faktički ostavljena na milost i nemilost socijalnim službama.

"Od 2021. do 2024. godine u Crnoj Gori bilo je šest femicida, mislim da je to veliki broj za malu Crnu Goru. U četiri od šest slučajeva nasilje je bilo prijavljivano, mi ove informacije nemamo za dva slučaja, što ne znači da nije bilo prijavljeno, samo ih mi nemamo. To nam jasno govori da sistem zaštite ne funkcioniše kako treba", naglasila je Raičević.

CIN-CG je, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI) i Centrom za građanske slobode (CEGAS), organizovao događaj u okviru projekta "Podrška EU integracijama Crne Gore – Za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov", koji je podržan od strane Evropske unije, kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) i Ministarstva javne uprave. Cilj projekta je jačanje uloge novinara i civilnog društva u zaštiti i promovisanju ljudskih prava, demokratije i dobrog upravljanja u Crnoj Gori.

Kroz ovaj projekat objavljeno je više novinarskih istraživanja koja su se bavila ovom značajnom temom, kao i studija "Praksa sudova u Crnoj Gori u krivičnim predmetima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici (2021-2023): Blage kazne vrijeđaju žrtve". Dokument je sastavljen na osnovu analize 467 pravosnažnih presuda svih osnovnih sudova vezanih za krivično djelo nasilje u porodici i porodičnoj zajednici. Presude obuhvataju period od januara 2021. do decembra 2023. godine. Pored toga, dokument uključuje analizu domaćeg i međunarodnog zakonodavnog okvira, kao i intervjue sa stručnjacima iz ove oblasti.