KAKO JE INVESTICIONO RAZVOJNI FOND ULAGAO U ŽENSKO PREDUZETNIŠTVO: Porodično blago

Tokom decenije dodjele kredita za žensko preduzetništvo, Investiciono razvojni Fond (IRF) je nerijetko finansirao porodični, a ne ženski biznis, odnosno firme u kojima žene imaju vlasništvo ili udio u vlasništvu, ali koje vode muškarci, partijske funkcionere, ali i kompanije čiji su vlasnici isključivo muškarci. Jedan dio kreditiranih firmi poslovanje je završio u - blokadi  

Anđela Ašanin/Predrag Nikolić

Investiciono razvojni fond Crne Gore (IRF) izdvojio je od 2014. do 2024. godine - 13.134.156 eura za razvoj ženskog preduzetništva. U tom periodu finansirano je 246 projekata, pokazuju podaci koje je dobio Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Prema podacima koje je IRF dostavio CIN-CG-u, najviše novca plasirano je kroz Mikrokredite za podršku ženama u biznisu – 7.214.284 eura, slijede Investicioni krediti za unaprjeđenje ženskog preduzetništva – 4.851.720, Program podrške ženama u biznisu, koji je finansiran uz podršku UNDP-a – 814.519, te Program podrške ženama u biznisu - start up 254.052 eura.

„Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva - materijalna imovina (zemljište, građevinski objekti, oprema i uređaji, osnovno stado, podizanje dugogodišnjih zasada, sitan inventar i sl.), nematerijalna imovina (razvoj proizvoda ili usluge, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize i sl.) i obrtna sredstva. ,,Cilj programa je podsticanje osnivanja i razvoja poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika u kojima su žene nosioci biznisa“, objasnili su iz IRF-a za CIN-CG.

IRF krediti osnažili su mnoge preduzetnice i primjer su dobre prakse. Međutim, tokom decenije dodjele kredita za žensko preduzetništvo, Investiciono razvojni Fond (IRF) je nerijetko finansirao porodični, a ne ženski biznis, odnosno firme u kojima žene imaju vlasništvo ili udio u vlasništvu, ali koje vode muškarci, partijske funkcionere, pa i kompanije čiji su vlasnici isključivo muškarci.

Tu su i primjeri velikih kredita koje su neke od tih kompanija dobijale više puta, dok je jedan dio kreditiranih kompanija završio u bokadi.

Muškarcima krediti za žensko preduzetništvo

Prve godine podrške ženskom preduzetništvu (2014), kroz Mikrokredite za poršku ženama u biznisu, IRF je dodijelio ukupno 568.050 eura za 11 firmi.

Te godine je recimo kompanija Vagar doo Podgorica dobila 20.000 eura, iako je u to vrijeme njen vlasnik bio muškarac. Prema registru Privrednog suda, vlasnik kompanije 2014. je bio Veselin Filipović, a ovlašćeni zastupnik Predrag Filipović. Ista situacija kada je u pitanju vlasnička struktura te kompanije je i danas, dok je tokom njenog decenijskog poslovanja jedina žena u menadžmentu bila Ivanka Marđokić, na poziciji v.d. izvršne direktorice, i to par godina prije dodjele kredita. 

Tri godine kasnije ponavlja se ista situacija. Kredit za žensko preduzetništvo u iznosu od 50.000 eura dobija muškarac - Andrej Kalezić, odnosno kompanija Kalezić cars wash doo iz Budve. Firma je   osnovana krajem 2016. godine, a kredit dodjeljen 2017. godine.  

Mnogo češći su, međutim, slučajevi da se vlasnička struktura mijenja poslije dobijanja kredita, u smislu da kompanije čije su vlasnice žene u vrijeme dobijanja kredita, kasnije preuzimaju muškarci.

Tako je BIP Hotels iz Podgorice, 2017. godine od IRF-a dobio kredit od 250.000 eura. Vlasnica te kompanije je do marta 2018. godine bila Suzana Pejović, nakon čega je u registar kao vlasnik upisan Stanko Vidaković.

Kompnija Fagus Life iz Podgorice 2017. godine dobija 130.000 eura, a sljedeće 60.000 eura, ukupno 190.000 eura. Vlasnica je u vrijeme dobijanja kredita bila Nataša Pajović, do jula 2019. kada je je vlasništvo preuzeo Peđa Pajović.

Kreditirnje partijskih i javnih funkcionera

Tokom 2015. godine finansirano je znatno više firmi - 29, a fond uvećan, pa je dodjeljeno 1.362.875 eura. Većina novca je plasirana kroz Mikrokredite za podršku ženama u biznisu, a preko 100.000 eura kroz Program podrške ženama u biznisu- UNDP.

Najveći kredit te godine, po 200.000 eura, dobili su kompanije Merkator International BP i Sato DOO.

Vlasnici knjižare i štamparije Merkator iz Bijelog Polja su sa po 50 odsto Redžep i Nermina Omerhodžić. Nermina je dugogodišnja odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju, trenutno potpredsjednica Alijanse žena ove partije.

Kompanija Sato dobila je takođe 200.000 eura, a njeni vlasnici su Ana Perišić i Mirko Đurić. Ova firma je dobila kredit nakon što je u aprilu 2013. kupila bivši hotel „Nikšić“ iz stečajne mase HTP „Onogošt“ za 2,3 miliona eura. Iste godine kada je IRF dodijelio kredit kompaniji Sato, osnovnom državnom tužiocu u Baru inspektori su podnijeli prijavu zbog građenja objekta bez građevinske dozvole.

Tokom 2016. dodijeljena su sredstva za 38 preduzetnica, a većina kredita išla je preko programa UNDP-a Program podrške ženama u biznisu, sa kreditnim linijama od najviše 10.000 eura. Ukupno je izdvojeno blizu 200.000 eura. Znatno veći krediti, pojedinačno i do 200.000, davala je država u sklopu programa Mikrokrediti za podršku ženama u biznisu, koja je te godine za tu svrhu izdvojila blizu 900.000 eura.

Luxor Plasman d.o.o. Podgorica te godine dobila je 100.000 eura. Vlasnica kompanije bila je Bojana Petrović, a Goran Petrović izvršni direktor, koji je u vrijeme dodjele kredita bio glavni administrator Podgorice, sada sekretar u Ministarstvu finansija.

Te godine kredit od 50.000 eura dobija i Medals iz Budve, čija je vlasnica Vukica Mitrović-Krivokapić. Ona je iste godine bila na izbornoj listi Socijaldemokrata Budve.

Delfipharm iz Kolašina, u vlasništvu Đurđine Dulović, dobila je 77.000 eura 2018. godine. Iste godine Đurđina Dulović je bila treća na listi DPS na lokalnim izborima u Kolašinu.

Milioni za porodično preduzetništvo

U 2017. podržane su 34 preduzetnice. Kroz program Mikrokrediti za podršku ženama u biznisu plasirano je dva miliona kredita, dok UNDP-ov program iznosio je preko 100.000 eura. Te godine startovao je i Program podrške ženama u biznisu – start up za koji je izdvojeno 159.000 eura.

Najviše novca je dobila PZU Poliklinika Dr Zejnilović iz Bara - pola miliona eura. Vlasnica je dr Munevera Zejnilović, a ovlašćeni zastupnik dr Nihad Zejnilović. Prije otvaranja svoje privatne klinike Zejnilović, je kao specijalista urologije, radio u Opštoj bolnici Bar, kao i dr Munevera Zejnilović, specijalista biohemije.

Iste godine kompanija Luxor d.o.o. iz Nikšića dobila je - 470.000 eura. Vlasnica kompanije je Biljana Grbović, a ovlašćeni zastupnik Srđan Grbović, koji je bio suvlasnik do maja 2021. Ova firma koja je registrovana kao trgovina na malo odjećom u specijalizovanim prodavnicama i ima 45 zaposlenih, tri puta je dobila kredit od IRF-a. Kreditirana je i 2021. godine sa 250.000 eura, a 2023. sa 295.000 eura. Ukupno 1.015.000 eura.

„Sredstva su iskorišćena za kupovinu tri poslovna prostora iz tri navrata. Tako smo mi iz zakupa, da tako kažem, prešli na sopstveno vlasništvo, i sada, umjesto što plaćamo kirije, plaćamo rate kredita“, objasnila je za CIN-CG vlasnica Biljana Grbović.

Prema njenim riječima u vrijeme pandemije korona virusa, Luxor je kreditiranje IRF-a koristio za isplatu zarada. „Tada su davali neka sredstva da bi se izmirile plate, i obaveze, prema, uglavnom zakupodavcima, jer smo morali dostavljati platne spiskove, i mjesečne iznose zakupnina, u periodu kad smo bili zatvoreni“, kazala je ona za CIN-CG.

U 2018. podržano je 39 firmi sa preko 1,2 miliona eura. Za razliku od prethodne godine dodjeljena su samo dva start-up programa – 35.000 eura za Salon ljepote Violeta Podgorica i Marini Vuković iz Mojkovca sa 21.000 eura. Najveći dio sredstava opet je otišao kompanijma u porodičnom vlasništvu.

Preko programa Mikrokrediti za podršku ženama u biznisu najveći iznos, od 250.000, dobila je Naša firma iz Budve, čija je vlasnica Marija Rakočević, dok je do juna 2013. suvlasnik bio Željko Rakočević. Oni su i naredne godine kreditirani sa 70 hiljada eura.

Best trans d.o.o. Bar je 2018. dobio 30.000 eur. Vlasnik kompanije je do dodjele kredita, u martu 2018. bio Slobodan Koprivica, kada je firmu preuzela Milica Koprivica.

Raspodjelom 2020. godine, kredite su dobile 23 preduzetnice. Opet je podjeljeno blizu 800.000 eura, nešto više od 100.000 preko UNDP-ovog programa, ostalo državni krediti.

Marković fine craft iz Podgorice je te godine dobio najveći mikrokredit od 200.000 eura. Vlasnica kompanije je Valerija Marković, a ovlašćeni zastupnik Željko Marković.

Šćekić&Partners dobili su 52.000 eura. Suvlasnica 50 odsto je Marijana Šćekić, sa Milanom Šćekićem. Do marta 2018. vlasnik bio Milić Šćekić.

Nakon promjene vlasti, 2021. godine finansirano je samo devet preduzeća. UNDP-ov program podrške ženama u biznisu trajao je pet godina - od 2015. zaključno sa 2020. i od te godine više nije bio dostupan preduzetnicama. Pored Mikrokredita za podršku ženama u biznisu, uveden je novi program Investicioni krediti za unaprjeđenje ženskog preduzetništva.

Preko ova dva programa podjeljeno je 940 hiljada eura, samo 30.000 preko mikrokredita a veći dio novca preko novog investicionog programa.

Najveći kredit u novoj investicionoj liniji za unapređenje ženskog preduzetništva od 300.000 eura dobila je Poliklinika Natal, čija je vlasnica Biljana Jovanović. Do marta 2021. vlasnik je bio Miroslav Jovanović.

Jedan od većih kredita dobila je i kompanija Chic Podgorica – 97.500 eura, čija je većinska vlasnica Nataša Stojanović sa 51 odsto, a suvlasnik Goran Stojanović.

U 2022. 18 preduzetnica dobilo je kredite. Kao i protekle godine, podjeljena su tri mikrokredita u iznosu od 10.000 eura. Preko Investicionih kredita za unapređenja ženskog preduzetništva plasiran je najveći dio novca - 1,8 miliona. Najveći iznos dobila je PZU Poliklinika Filipović Podgorica – 738.500 eura. Vlasnica je Ana Filipović,a ovlašćeni zastupnik Mladen Filipović.

MR Invest Nikšić, dobio je 75.000 eura. Vlasnik te kompanije sada je  Radovan Miljanić, dok je od oktobra 2020. do decembra 2023. godine vlasnica bila Desa Miljanić.

Iste godine M TAXI MNE Podgorica dobija 45.000 eura. Vlasnica je Maja Božović, a ovlašćeni zastupnik Novak Božović.

U prošloj godini podijeljeno je 13 kredita, osam investicionih i pet mikrokredita.

Preko programa investicionih kredita najviše novca, po 300.000 eura, su dobile FINEZZA iz Podgorice, vlasnica Violeta Pecović, ovlašćeni zastupnik Nikola Pecović, koji je bio vlasnik do aprila 2022. 

Kreditiranje privatnog zdravstva

Primjetno je da je tokom posljednje decenije, IRF u kontinuitetu kreditirao privatne zdravstvene ustanove.

IRF je kreditirao 16 privatnih zdravstvenih ustanova sa 2.241.500 eura, kao i 24 privatne stomatološle ordinacije sa 1.138.500 eura. Kreditirane su i četiri privatne apoteke sa ukupno 287.000 eura. Sve ukupno privatno zdravstvo je za deceniju preko IRF-a kreditirano sa blizu tri i po miliona eura.

Kredit u najvećem iznosu od 738.500 eura dobila je 2022. PZU Poliklinika Filipović iz Podgorice. PZU Poliklinika Dr Zejnilović u Baru dobija kredit od 500.000 eura 2017. godine. Zdravstvena ustanova Poliklinika Natal kreditirana je 2021. godine sa 300.000 eura. Dr Dermatologija iz Podgorice dobila je kredit od 200.000 eura 2016. godine, a Zdravstvena ustanova Latković 2017. godine - 140.000 eura.

Od apoteka najveći kredit od 170.000 eura je dodjeljen Gvam Pharm-u iz Nikšića 2017. godine.

Najveće kredite u grupu stomatoloških ordinacija dobili su Centar za implantologiju i estetsku stomatologiju Budva, 150.000 eura, 2015. godine, Sotir PZU iz Podgorice 100.000 - 2021. godine i 37.000 eura 2015. godine, te PZU OSA D Dent Podgorica 100.000 eura - 2022. godine.

Kreditiranje koje je završilo blokadom preduzeća

I pored dobijanja kredita dio preduzeća nije nastavio sa radom. Od preduzeća koja su dobili kredite, njih 12 je u likvidaciji, a ukupno su dobili kredite u iznosu od 232.581 eura. Iz CRPS-a je takođe izbrisano čak 20 preduzetnica dobitnica kredita ukupnog iznosa od 272.000 eura.

U blokadi je 19 preduzeća sa liste dobitnika IRF kredita. Ova preduzeća su povukla kredite u ukupnom iznosu od 442.434 eura, a njihov ukupni dug je 160.507 eura.

Iz IRF-a tvrde da su korisnici finansijskih sredstava Fonda obavezni da omoguće predstavnicima Fonda nesmetanu kontrolu i obezbijede zahtijevanu dokumentaciju za vršenje kontrole. Kontrola namjenskog korišćenja sredstava odobrenih za realizaciju investicionih projekata obuhvata preciznu identifikaciju upotrebe/trošenja odobrenih sredstava, i to putem neposredne posjete klijentu, kao i dostavljanjem validne knjigovodstvene dokumentacije. Prilikom namjenske kontrole plasmana čija je namjena investiranje u osnovna sredstva, vrši se: obilazak predmeta investicije u cilju konstatovanja da li je investicija realizovana u skladu sa investicionim projektom i da li je stavljena u funkciju i kontrola i evidencija.

,,U prethodnom periodu nisu evidentirane zloupotrebe odobrenih kreditnih sredstava’’, tvrde iz IRF-a.

Naglasili su i da su žene u biznisu podržane i kroz sve ostale kreditne linije, pa ovo nije ukupan iznos plasmana koji je odobren ženama.