KAKO PO SVIJETU POSLUJE INVESTITOR KOJI BI DA GRADI NA VELIKOJ PLAŽI: Magla u Aziji, magla i oko nas  

Poslove Mohameda Alabara, kome premijer Milojko Spajić nudi kilometre državne obale, prate prema pisanjima inostranih medija  sumnje u korupciju i prevare

Đurđa Radulović/Milka Tadić Mijović

Mohamed Alabar nema namjeru da u projekat Velike plaže uloži 35 milijardi, kako tvrdi crnogorski premijer Milojko Spajić. „Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo“, ovako je Alabar odgovorio Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) na pitanje kako je moguća ovolika investicija u Ulcinju. Moguće je, međutim, dodao je Alabar da suma od 35 milijadi odražava širi ekonomski uticaj projekta.

Ovaj čovjek je u Crnu Goru ušao na mala vrata - preko tendera za zakup plaža, da bi preko noći bio predstavljen kao investitor koji će, prema riječima premijera Milojka Spajića, na jugu naše zemlje uložiti između 20 do 30 milijardi, da bi na kraju ta suma narasla na nevjerovatnih 35 milijardi.

Nije poznato na osnovu čega je Spajić napravio proračun. Nikakav projekat nije javno dostupan, osim ako se ne računa maglovita elektronska animacija. Da bi moglo biti riječi o pretjerivanju, govori i podatak da ukupne strane direktne investicije u zemlji, od sticanja nezavisnosti 2006. do kraja 2024, iznose 14 milijardi eura, dok ulaganja u projekte Luštica Bay, Porto Montenegro i Portonovi do sada jedva dostižu dvije milijarde.

Kabinet premijera nije odgovarao na više pitanja CIN-CG povodom nedoumica oko ovog projekta.

„Moje zanimanje za Crnu Goru počelo je dok sam bio turista, posjetilac – privukla me njena prelijepa obala, bogata kultura i izuzetna arhitektura. Vjerujem da Crna Gora posjeduje izvanredan potencijal, i svaki projekat ovdje mora prije svega služiti zajednici – za ljude, od strane ljudi. Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti“, rekao je Alabar za CIN-CG.

Spajić namjerava da Alabaru bez naknade ustupi na korišćenje vrijedno državno zemljište za izgradnju, bez tendera i javne rasprave, zaobilazeći važeće prostorne planove, strategiju razvoja države, kao i principe očuvanja životne sredine i biodiverziteta tog jedinstvenog, još uvijek nedirnutog prostora.

Sve ovo, vladajuća većina, a moguće i dio opozicije, namjerava da legalizuje jednim potezom: Zakonom o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji bi imao prednost nad domaćim zakonodavstvom, ali i nad obavezama koje je Crna Gora preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Zbog ovoga je već reagovala opozicija, neke partije u Vladi, lokalna vlast u Ulcinu, dio civilnog sektora, ali je i Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) najavila da će istražiti da li se krše pravila.

Osim 20 miliona kvadratnih metara Velike plaže, premijer je poslednjih dana pominjao da bi mogao ponuditi investitorima iz UAE i druge vrijedne lokacije, bisere poput Buljarice, Jaza i hercegnovskog dijela Luštice.  

Sumnje u prevare i sudski procesi

U kakvim je sve projektima biznismen Mohamed Alabar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE)?

Tačno je da je Mohamed Alabar, investitor iz UAE, osnivač firme Emaar Properties, koja je sagradila najvišu zgradu u svijetu, Burdž Khalifu u Dubaju, kao i najveći svjetski tržni centar, Dubai Mol. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 2,3 milijarde i na 20. je mjestu Forbsove liste najbogatijih Arpa.

Među najznačajnijim dioničarima Emaar Properties su vladar Dubaija – šeik Mohamed Al Maktum i državni fond ove zemlje – Investiciona korporacija Dubai. Alabar je i vlasnik kompanije Eagle Hills. Prema zvaničnom sajtu i riječima samog Alabara tokom njegovog javnog nastupa u Tivtu, 10. aprila, Eagle Hills posluje u 18 zemalja Azije, Afrike i Istočne Evrope.

Alabar je dugo bi i ekonomski savjetnik  Al Maktuma, što dodatno upućuje na njegovu bliskost sa kraljevskom porodicom Dubaia.

Iako naši zvaničnici najavljuju Alabara kao kredibilnog investitora, koji će doprinijeti razvoju Crne Gore, poslovi ovog biznismena širom svijeta, navode na zebnje. Beograd na vodi, projekat u Draču, više investicionih zahvata u Aziji – sve su to prema pisanju više medija pratili brojni problemi, kontroverze i sumnje u korupciju, ali i saslušanja i tužbe.

Prema pisanju više medija u Indiji uključujući The New Indian Express, Economic Times, Hindu i druge, u februaru 2025, u jednoj od indijskih država- Telangana, državni organi formirali su pravnu komisiju da bi se riješili brojni sporovi koji su se nizali tokom 20 godina poslovanja Emaara u toj indiskoj državi.

I na drugim lokacijama u Indiji, Emaar je imao problema u poslovanju.

U toj zemlji i dalje traju ispitivanja povodom slučaja koji je Centralni biro za istrage Indije pokrenuo još 2011. a tiče se poslovanja Emaara u indijskoj državi Andra Pradeš, gdje se sumnja u koruptivne poslove između Emaara i tadašnjih čelnika države. 

Policija je i na teritoriji Delhija, prema pisanju medija, uključujući Times of India i Bussines Standard India, ispitivala Alabara i to 2023. zbog sumnji da je njegova firma Emaar India prevarila kupce stanova u kompleksu „Palm Garden“. Prijavu je, kako se navodi, protiv Alabara i drugih uključenih u ove poslove podnijelo više kupca stanova. U prijavi, kako su pisali lokalni mediji, ističe se da je projekat pokrenut 2010, da je trebalo do bude završen 2015, što se nije desilo, pa su kupci pretrpjeli štetu. Alabara su optužili da je njegova kompanija prikupljala novac od kupaca i preusmjeravala ga u druge svrhe, što je dovelo do kašnjenja radova.

Mađarski portal 444.hu, koji je istraživao poslove ovog Arapina širom svijeta, prenio je nedavno da je kompanija Emaar, prije više od deceniju, počinila sporan posao u indijskom gradu Mohali, u državi Pundžab, prilikom relizacije projekta izgradnje 1670 vila. Navodno je Emaar prodavao zemlju u Indiji koja mu nije pripadala, da bi tako došli do novca za investicije. Prema izvještajima ovog medija, kupci više od 560 prodatih vila nijesu mogli da se usele, jer je zemljište bilo u vlasništvu drugih. Dejli post Indija je objavio 2011. informaciju o ovom događaju.

Alabar za CIN-CG potvrđuje da je Indiji „došlo do nekih sporova, ali je većina njih  u međuvremenu riješena“.

„U Indiji smo bili dio partnerstva koje, nažalost, nije ispunilo standarde kvaliteta  koji vjerujemo da naši kupci zaslužuju. Zbog toga smo donijeli odluku o prekidu partnerske saradnje, kako bismo zadržali nadzor nad razvojem projekta. Ta odluka jeste dovela do kašnjenja, ali je bila neophodna kako bismo osigurali da jedinice koje smo gradili budu isporučene na nivou izvrsnosti, koji naši kupci s pravom očekuju“, pojašnjava Alabar za CIN-CG.

I u Pakistanu je, prema pisanju mađarskog 444.hu, Alabarova kompanija trebalo da do 2013. izgradi luksuzne vile i stanove. I ovaj projekat prema navodima portala 444.hu obilježili su problemi, pa je 300 lokalnih investitora tužilo kompaniju, zahtijevajući povrat novca. „Nijesmo upoznati sa postojanjem sličnih slučajeva u Pakistanu“, kaže Alabar.

Luksuzni kompleks u Draču - kršenje rokova i tužbe zbog sumnji u korupciju

Nakon dužih pregovora, početkom 2023. Vlada Albanije potpisala je ugovor sa Alabarovom kompanijom Eagle Hills Real Estate Development da na mjestu strateški važne luke Drač, gradi luksuzni kompleks Durres Yachts & Marina. Ne samo da je Alabar dobio besplatno jednu od najvrijednijih lokacija u zemlji, već se Albanija obavezala da iz državne kase finansira premještanje luke i izgradnju nove, na drugoj lokaciji, navodi više lokalnih medija uključujući BIRN, Voxnews Albania i Tirana Times.

Selidba luke, prema nekim procjenama, mogla bi da košta Albaniju preko milijardu eura, a dok postane operativna proći će godine, što bi moglo da nanese dodatnu štetu albanskoj ekonomiji.

Izmještanje državne luke Drač, jedne od najvećih i najznačajnijih na Jadranskom moru, izazvalo je negodovanje predstavnika Evropske unije, koja je putem instrumenata pomoći i kredita uložila milione eura u ovaj objekat od neprocjenjivog transportnog i strateškog značaja, ne samo za Albaniju, već i za Evropu i NATO.

Alabar je zauzvrat Albancima obećao dvije i po milijarde investicija, izgradnju luksuznog turističkog centra sa marinom za jahte, hotelima, stanovima i uslužnim djelatnostima.

Kada ulazi u neku zemlju, Alabar obično sarađuje direktno sa prvim ljudima na vlasti. Tako Vlada Edija Rame nije samo dala veliki posao Eagle Hillsu, već se i premijer lično uključio u kampanju. Opozicija je kritikovala Ramu da je otvoreno reklamirao projekat i ubjeđivao one koji imaju novac da ulažu, da plaćaju unaprijed i faktički kreditiraju Alabara i one koji se iza njega navodno kriju. Država u cijelom projektu ima samo oko 33 odsto vlasništva, kako se navodi u lokalnim medijima.

Kao što bi se i ovdje moglo desiti, u Albaniji je Alabar došao po uhodanoj šemi - bez tendera, na osnovu međunarodnog ugovora između Albanije i UAE.

Predstavnici albanske opozicije dva puta su podnosili žalbe Ustavnom sudu, tražeći poništenje ugovora, koji je omogućio realizaciju projekta. Međutim, Ustavni sud je prvo 2023, a potom i u februaru 2025. odbio ove ustavne žalbe, uz obrazloženje da nema osnova za poništenje zakona o ugovoru Vlade Albanije sa Alabarovom kompanijom.

„Projekat marine u Draču – zajedničko ulaganje sa vladom Albanije – napreduje stabilno. Ključna infrastruktura, razvoj plaže i više objekata su u poodmakloj fazi, dok su ostali aktivno u izgradnji“, kaže Alabar za CIN-CG dematujući pisanja lokalnih medija da se krše ugovori i obmanjuju kupci stanova. „Sve tvrdnje o obmanjivanju kupaca ili kršenju ugovora potpuno su neosnovane“, ističe ovaj investitor.

Projekat u Albaniji funkcionište po principu minimalnih ulaganja i rizika za investitora, dok država, pored strateške lokacije koju faktički poklanja, preuzima dodatne troškove.

,,Nova luka koštaće Albance najmanje 1,5 milijardi eura, a ti euri ne dolaze iz Alabarovog profita, već iz naših džepova. Ramin plan je ekonomska i društvena sramota: sadašnju luku Drač, najvredniju imovinu u Albaniji, uzima njegov prijatelj, dok se nova luka gradi novcem od albanskih poreskih obveznika. Alabar će se dodatno obogatiti imovinom koju mu je poklonio Edi Rama, a ovaj će dobiti svoj dio…Jedino što će prosječan Albanac moći da uradi u zemlji koja je nekada bila vlasništvo svih, jeste da pojede sladoled i vidi izloge skupih prodavnica”, kazao je Eno Bozdo, član predsjedništva opozicione Demokratske partije, u julu 2024, nakon raspisivanja tendera za izgradnju nove državne luke.

Razrađena šema

Podaci poslovnih registara iz više zemalja pokazuju da kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Dubaiju, samo koristi ovo ime u drugim zemljama, u kojima formira posebne kompanije, pod sličnim imenom, koje rade nezavisno. Te kompanije ne koriste kapital iz Dubajia već prikupljaju novac na osnovu dobijenih povlastica u zemljama u kojima posluju – atraktivnog zemljišta, povoljnih kredita, novca od kupaca koji plaćaju unaprijed, često podstaknuti kampanjom lokalnih moćnika i vlasti. Dakle, to su kompanije bez kapitala i prethodne poslovne istorije, takozvane „shell companies“, koje sakupljaju kapital za projekte pomoću vlasti država u kojima grade.

Eagle Hills Montenegro takođe je bez istorije. U Centralni registar privrednih subjekata Crne Gore (CRPS) upisana je 6. marta 2025, i odmah se sa vrtoglavom ponudom javila na tender Morkog dobra za zakup ulcinjskih plaža. Prema podacima CRPS-a vlasnik ove kompanija je firma Jaona Investments iz UAE. Zanimljivo, Jaona Investments je i vlasnik i Eagle Hills-a u Hrvatskoj, koji posjeduje hotele u toj zemlji.

Osnivač Eagle Hills Montenegro je prema podacima CRPS-a, Hisham Mohamed Ibrahim Soliman, koji je direktor i u Eagle Hills Properties u Srbiji, koja gradi kontroverzni projekat Beograd na vodi. Soliman rukovodi i Eagle Hills Real Estate Development SH.P.K u Albaniji, koja gradi Durres Yacht & Marina.

Član opozicije u Albaniji, Agron Shehaj, upozorio je da Eagle Hills registrovan u Albaniji nije u registru povezan sa istoimenom kompanijom iz Dubaija, te da ne posjeduje kapital, niti podatake o krajnjem vlasniku i, kako tvrdi, predstavlja tipičnu strukturu za pranje novca i korupciju. Postoje i sumnje da lokalni moćnici imaju skriveni udio u tim projektima.  

Crnogorski ekspert za investicije, koji je želio da ostane anoniman, objašnjava za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da zemljište koje je predato na 99 godina može poslužiti investitoru i kao hipoteka za kredite kojima će finansirati projekat. ,,Moja pretpostavka je da bi banke koje posluju u Crnoj Gori rado finansirale ovakav projekat iz depozita koji su trenutno veliki. Za projekat je potrebno vrlo malo kapitala samog investitora, i on će i bankama i investitoru biti isplativ, ali državi neće. “, objašnjava ovaj izvor CIN-CG.

Prema riječima ovog stručnjaka biznis model kojim se ulaže isključivo iz tuđeg novca je legitiman, i veoma povoljan za investitora. ,,Budala je onaj ko to dozvoli“, objašnjava on. Procjena ovog stručnjaka je da samo zemljište, od oko 20 miliona metara kvadrata Velike plaže, vrijedi milijarde. Ustupiti tako nešto, bez preciznog plana i tendera, samo po sebi je ogroman gubitak za državu.

Ovaj ekspert za CIN-CG kaže da su cinične Spajićeve tvrdnje da nema prodaje zemljišta, da ono ostaje u vlasništvu države. „Ovo je klasična manipulacija. Jednom kad se zgrada izrgadi, šta država može da radi sa zemljištem ispod te građevine i čije je ono?“

U Mađarskoj i Hrvatskoj otkazani projekti

Alabar je bio na putu da besplatno dođe do atraktivnih lokacija i u nekim zemaljama EU. Njegove projekte su protežirali predsjednik Mađarske Viktor Orban i pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Oba projekta, i u Budimpešti i u Zagrebu su ipak zaustavljena, jer su naišla na veliko protivljenje građana i opozicije kojima se nikako nije dopadala šema ustupanja vrijedne lokacije u bescjenje, na netransparentan način, bez tendera, za megalomanska cementiranja vrijednih dijelova ovih starih centralnoevropskih prijestonica.  

Projekat rekonstrukcije 85 hektara oko pruge u Budimpešti, pompezno je nazvan „Grand Budapest“. Predsjednik Orban ga je zvao i ,,Maksi Dubai“, najavljivao je i izgradnju najviše zgrade u Budimpešti. Stanovnicima tog dijela grada rečeno je da moraju hitno da se isele, ali im niko nije nudio pomoć oko selidbe, kako navodi Balkan Insight.

Plan je početkom 2025. i zvanično obustavljen, zbog više faktora, a najviše zahvaljujući otporu građana i opozicionom gradonačelniku Budimpešte Gergelju Karačonju. Alabar se na kraju povukao.

Za projekat “Zagreb City” trebalo je da se Alabarovoj kompaniji ustupi  110 hektara Zagrebačkog velesajma, Hipodroma i teren fudbalskog kluba Lokomotiva. Bilo je predviđeno da grad Zagreb ima manjinski udio u kompaniji sa Eagle Hillsom, registrovanoj u Hrvatskoj.

I pored brojnih protesta i negodovanja javnosti, od projekta se odustalo tek kada je Bandić preminuo, 2021.

Ipak, Alabar je prošle godine uspio da preuzme 100 odsto vlasništva nad hrvatskom kompanijom Sunce hoteli, koja ima 13 popularnih hotela brenda Bluesun Hotels & Resorts, ali i vlasništvo nad 50 odsto aerodroma na Braču.

Nacional je 2021, kada je Alabar počeo da preuzima ovu kompaniju, objavio da hrvatske banke ispituju porijeklo novca zbog pretpostavki da su transakcije pokušale da se obave preko računa firmi umiješanih u izgradnju  Beograda na vodi. To je budilo sumnje da je Alabar samo paravan za netransparentni srpski kapital koji se pere i u Hrvatskoj. Ove navode, međutim, CIN-CG nije uspio da potvrdi na hrvatskoj strani.

Sam Albar tvrdi da je i u ovom, kao i u svim drugim slučajevima njegova kompanija radila strogo po zakonu. „Kompanija Eagle Hills u potpunosti poštuje sve finansijske, pravne i regulatorne standarde u svakoj zemlji u kojoj posluje, i ta posvećenost nije predmet kompromisa. Navodi koji se spominju ne odražavaju stvarnost naših praksi ni naših vrijednosti“, izjavio je za CIN-CG.

 Beograd na vodi- državni kapital u bescijenje

,,Za izgradnju Beograda na vodi, država je poklonila 177 hektara najbolje građevinske lokacije na Balkanu, koja je 2014. vrijedila na tržištu od 5,3 milijarde do 8,8 milijardi, a do danas je kao manjinski akcionar od tog projekta, u vidu dividende dobila manje od 10 miliona eura“, kazao je tokom nedavnog gostovanja u emisiji Načisto, Televizije Vijesti, Milan Ćulibrk, urednik u magazinu Radar.

Ćulibrk je slikovito objasnio i koliku korist Srbija ima od „Vučićevog projekta veka“. Jedan stan u Beogradu na vodi 2023. prodat je za 2,6 miliona eura. „Dakle, država je dobila manje od četiri stana. To je slika nacionalne koristi. Svaki stanovnik Srbije je dobio po jedan i po euro“, kazao je Ćulibrk.

On je podsjetio da je u Srbiji u toku implementacija još jedne štetne odluke Aleksandra Vučića, kojom država ustupa dodatnih 320 hektara za drugi dio Beograda na vodi, u vrijednosti od 20 milijardi, koje će, kako tvrdi Ćulibrk, biti Vučićev poklon Alabarovoj kompaniji.

Koliko ugovori sa kompanijama iz UAE mogu biti upitni, pokazuje i činjenica da u slučaju Beograda na vodi zemljište ispod zgrade na kojoj se gradi ne pripada ni državi, pa čak ni stanarima, već kompaniji Beograd na vodi, u kojoj firma iza koje formalno stoje Arapi ima oko 68 odsto učešća, a Vlada Srbije svega oko 32 odsto.

Troškovi za građane Srbije, pored izgubljenog zemljišta, su ogromni: izmještanje željezničke i autobuske stanice, rušenje objekata u Savamali, gubitak hotela Bristol, planirano izmještanje sajma... Sve to da bi se ostvario privatni projekat od kojeg samo pojedinci imaju korist.

Alabar je nedavno potpisao ugovore i o grandioznim projektima u Rigi u Letoniji i izgradnji na dvije lokacije u Gruziji. U Rigi će mu biti ustupljena riva za projekat ,,Riga Waterfront”, dok će mu u gruzijskoj luci Batumi- biti ustupljena obala i prostor za izgradnju luksuzne marine, kao i 200 000 kvadratnih metara zelene površine u Tbilisiju.

Zvijezda skupa u Tivtu

Alabar je bio zvijezda skupa u Tivtu, 10. aprila. Izjavio je da će poštovati lokalnu zajednicu i njene želje, ukoliko bude gradio u Crnoj Gori. Obećao je i socijalne stanove, kao u Egiptu. ,,Zašto ne bismo stvari radili kako treba, zašto ne bismo slušali ljude, slušali zajednice i njihove potrebe”, zapitao se ovaj graditelj.

Međutim, u Beogradu nije slušao građane. U aprilu 2016. grupa muškaraca sa maskama nasilno je srušila objekte u Savamali i bila nasilna prema građanima koji su se protivili rušenju. Policija nije intervenisala. Alabar je nastavio gradnju, zapošljavajući nelegalnu radnu snagu iz Turske i Bangladeša, od kojih je nekoliko preminulo zbog loše zaštite na radu.

Arapske investitore u Beograd je, prema brojnim tvrdnjama, doveo bivši premijer Crne Gore, Milo Đukanović. Upravo on je povezao Aleksandra Vučića sa Mohamedom Dahlanom, Palestincem koji je imao dobre veze sa investitorima i vladarima iz UAE.

Projekat koji sada protežira aktuelni crnogorski premijer, kao da je rađen po Đukanovićevim nacrtima. Počasni predsjednik DPS-a požurio je da pohvali saradnju sa UAE, ističući svoju bliskost sa kraljevskom porodicom. Ostaje da se vidi da li će njegova partija, DPS, imati snage da se u parlamentu distancira od plana vezanog za Veliku plažu.     

Problem nije samo u mogćoj devastaciji naših prirodnih resursa, na šta upozoravaju iz civilnog sektora, i netransparentnosti koja do sada prati projekat. U geostrateškom smislu, Crna Gora, kao država male teritorije, ne bi trebalo da ustupiti oko 12 kilometara obale na krajnjem jugu, jer bi time mogla postati previše zavisna i ranjiva od jednog investitora. Pored toga, Velika Plaža je, u komercijalnom smislu, veoma atraktivna lokacija i sigurno bi brojni investitori iz Evrope i regiona bili zainteresovani da grade na mnogo manjim parcelama na tom prostoru.