VELIKI DEMOGRAFSKI, PROSTORNI I EKOLOŠKI RIZIK: „Čardak ni na nebu ni za zemlji“

Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorica trebao je da bude usvojen do Nove godine, ali do toga još uvijek nije došlo. I pored toga što je javna rasprava ukinuta, na Plan je stiglo 468 primjerdbi. Najviše polemike izazvao je naknadno dodati projekat Velje brdo i ucrtani vjerski objekti

Predrag Nikolić/Kristina Radović

Vlada je zbog gromoglasno najavljenog projekta Velje brdo, koje reklamira kao ostvarenje ,,crnogorskog sna'', zanemarila javu i brojna  strateška dokumenta i planove.

Postojeća Strategija regionalnog razvoja naglašava potrebu za ravnomjernim razvojem svih dijelova zemlje, uz poseban fokus na područja koja zaostaju. Nacrt Prostornog plana Crne Gore  do 2040. (PPCG), koji je pred usvajanjem, jasno naglašava da treba ograniči stambenu izgradnju van naselja na već formirana građevinska područja, bez novih stambrenih zona.

„Čitava ova priča o Veljem brdu, iz stručnog ugla, zvuči kao čardak ni na nebu ni na zemlji. Ne mogu da pričam o tome koliko će stanova na Veljem brdu da bude ili ne bude i treba li više, kada mi ne znamo ni ekonomsku, ni demografsku, ni ekološku, ni prostornu stranu te priče”, kaže Sonja Dragović iz nevladine organizacije (NVO) KANA ko ako ne arhitekt.

Podaci posljednjeg popisa stanovništva i domaćinstva pokazuju da stanovništvo masovno odlazi sa sjevera države. A novi projekat u Podgorici, kako stručnjaci upozoravaju, može samo doprinijeti još većem pražnjenju sjevera.

Projekat Velje brdo je uvršten u Izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada, koji još nije usvojen.

Predsjednik Strukovne komore arhitekata Crne Gore (SKACG) Novica Mitrović objašnjava da se izmjene plana rade samo za gradnju nekog manjeg objekta, kao što je škola i bolnica, ali nikako za jedan cijeli novi grad, takav plan bi morao da se radi ispočetka.

„Planirana infrastruktura je loše riješena, a zabrinjavajuće je i to što član Savjeta za reviziju saobraćaja sugeriše usklađivanje višeg plana s nižim, iako Zakon o planiranju prostora nalaže suprotno i preporučuje rješenje kroz novi Prostorni plan Crne Gore (PPCG). Ove izmjene su već jasno definisane u odluci o izmjenama PUP-a Glavnog grada“, kaže on za CIN-CG.

Od objave javne rasprave o izmjenama PUP-a krajem novembra 2024. godine, u kojoj je predložen projekat Velje brdo, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i drugi iz civilnog sektora više puta su izrazili zabrinutost i ukazali na nepravilnosti u procesu usvajanja dokumenta. Otkrili su da predloženi proces nije u skladu sa zakonom, da nema utemeljenje u planu višeg reda, da krši Ustav Crne Gore, te da su tokom procesa javne rasprave ignorisani principi transparentnosti i učešća građana, kaže Ksenija Medenica, programska direktorica CZIP-a.

Kršenje planova, strategija i zakona, kao i neodržavanje javne rasprave, nije spriječilo Vladu da otvori sajt na kome se građani mogu prijaviti za kupovinu stanova. Do sada se prijavilo blizu 10.000 zainteresovanih.

Međutim, još nije usaglašeno koliko će biti tačno stanova, najprije su kazali da će biti 11.250 stanova, a nešto kasnije 20 hiljada. Planirani stanovi bi koštali oko 1000 eura po kvadratu, a površina bi bila 60 i 100 kvadrata. Procjenjuje se da bi projekat koštao tri i po milijarde eura!

Doskorašnji zamjenik gradonačelnice Glavnog grada, Luka Rakčević smatra da je ovaj projekat vođen političkim interesima, a ne strateškim urbanističkim promišljanjem.

„Sama činjenica da je premijeru ovakav megalomanski projekat pao na pamet svega par dana prije lokalnih izbora u Podgorici, a da je aktuelni ministar urbanizma lokaciju za novi grad, veličine Nikšića, odredio tako što je zažmurio i zamislio gdje bi to moglo da bude, kako je sam rekao, govori o ozbiljnosti pristupa i tananim temeljima čitavog projekta“ kaže on za CIN-CG.

Na sajtu Vlade piše, prvi stanovi bi trebali biti do kraja 2026. godine.

Iako, nije jasno kojim čarobnim štapićem, mogu da završe prve stanove za godinu dana, kada još nema ni plana, a nije raspisan ni konkurs za idejno rješenje. Ranije najave revidirao je Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, nedavnom najavom da je malo vjerovatno da će se prvi stanari useliti do sredine 2026. godine, već očekuje da bi to moglo da se dogodi krajem te godine ili tokom 2027.

CIN-CG je uputio dopis Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i razvoja sjevera za sastanak, kako bi nam odgovorili na ovo i brojna pitanja u vezi novog projekta. Međutim, iz tog vladinog resora kažu da se neće oglašavati u vezi sa projektom Velje brdo, dok se PUP Podgorica ne usvoji.

Demografski rizik

Prema posljednjem popisu stanovništva i domaćinstva iz 2023. u Podgorici živi 180.186 stanovnika, a ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stanova.

„Planska dokumentaciju u Podgorici omogućava 112.679 stanova, prema procjenama imamo više od 20 hiljada nelegalnih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima, i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici u nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu”, kaže za CIN-CG Mitrović.

Rakčević objašnjava da su hiljade praznih stanova van tržišta zbog loše poreske politike i nesređenog zakonodavstva.

Demografski podaci pokazuju da su samo tri crnogorska grada dobitnici tranzicije, Budva, Podgorica i Tivat, dok su svi ostali gradovi gubitnici.

U ove tri opštine broj stanovnika je, 2011. bio 191.577 ili skoro 31 odsto ukupnog broja stanovnika Crne Gore. Do 2023. godine broj stanovnika se povećao za 31.616 ili 16 i po odsto na 223.194 stanovnika što je približno nešto preko 35 odsto ukupnog broja stanovnika Crne Gore, dok je u ostale 22 opštine živjelo skoro 65 odsto ukupnog broja stanovnika Crne Gore.

„Onih što rade u Podgorici, a dolaze iz Cetinja, Bara, Budve, Nikšića, Danilovgrada, Kolašina ima preko 10 hiljada. Svi će pokušati da dobiju stanove na Veljem Brdu. Projekat može privući simpatije građana zbog povoljnih stambenih uslova, ali nosi značajne rizike za Crnu Goru koja je izgubila demografsku ravnotežu”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore demograf Miroslav Doderović.

Na konstataciju da bi izgradnja novog naselja i popularne cijene stanova podstakle novi talas doseljava u Podgoricu, što bi negativno uticalo na regionalni razvoj, ali i na život u samoj Podgorici zbog prenaseljenosti, Saša Mujović Gradonačelnik Podgorice kaže da ni ovo nije prepreka koju nosi novo naselje.

„Ne možete se u Podgoricu doseliti da bi samo udisali naš vazduh. Morate imati zaposlenje, morate imati uslova da obezbijedite egzistenciju. Ako neko ima zaposlenje u Nikšiću, nisam siguran da će odustati od njega samo da bi živio na Veljem brdu“ kaže Mujović za CIN-CG.

Ekološki rizik

Dio Veljeg brda je 2019. godine postao sastavni dio Parka prirode Rijeka Zeta, jer povezuje i štiti rijeku i kompleks izvora na Marezi.

„Podgorica već sada ima problem sa zagađenjem vode. Prije 20 godina Mareza je bila neispravna za piće samo nakon ekstremnih kiša, dok se danas zamućenja javljaju i nakon manjih padavina. Umjesto da radimo na sanaciji, planira se razvoj koji će dodatno ugroziti ovo ključno vodoizvorište” kaže ekolog Vuk Iković za CIN-CG.

U Izmjenama i dopunama PUP-a piše da je za obezbjeđenje potrebnih količina vode za planirano naselje Velje brdo potrebno izgraditi sistem pumpnih stanica i distributivnog cjevovoda sa posotojećeg vodoizvorišta Mareza.

Trenutno posljedice ovog projekta na biodiverzitet i ekosistem područja, nisu sagledive jer se nikada nije desilo da u neposrednoj blizini parka prirode i u dijelu treće zone zaštićenog prirodnog dobra bude izgrađen kompletan novi grad za 40 hiljada stanovnika, upozoravaju iz CZIP-a.

Ovako veliko naselje dnevno bi proizvodilo oko 6.000 tona otpadnih voda, što bi imalo negativan uticaj na Moraču, objašnjava Iković.

Mujović je tražio da Glavni grad ima uticaj na dinamiku gradnje i strukturu izgrađanih objekata. „Želim izbjeći bilo kakvu situaciju da se izgrade zgrade, a da ne postoje prateći školski, zdravstveni i sportsko-rekreativni sadžaji. Samo na ovaj način izbjegavamo da novo naselje bude teret za već izgrađeni dio grada“.

Njegov predlog je prihvaćen na sastanku Koordinacionog tijela kojeg je formirala Vlada. Dobijene su i garancije da će biti izgrađena adekvatna putna infrastruktura do naselja, kao i da će kanalizacioni sistem biti priključen na novi sistem za prečišćavanje otpadnih voda, sekundarnu kanalizacionu mrežu Tološi, objašnjava Mujović.

U izmjenama i dopunama PUP-a piše da je glavna komponenta projekta izgradnja novog postrojenja za tretman otpadnih voda oko pet kilometara nizvodno od postojećeg i na drugoj, lijevoj obali rijeke Morače. Postojeće postrojenje će biti deaktivirano i srušeno, a na postojećem području Glavni grad planira da izvrši sanaciju, prethodno uklanjanje građevinskog materijala i građevinskog otpada, uklanjanje mulja, tretman zemljišta i uklanjanje opasnih materija i rekultivaciju zemljišta. Ovdje usporedba sa Botunom

Ekolozi s pravom sumjaju u ova idilična obećanja. „Možemo pretpostaviti da bi rijeka Zeta mogla pretrpjeti promjene u hidrološkim karakteristikama zbog povećane upotrebe vode, odvođenja površinskih voda i mogućeg ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda“ kaže Medenica.

Jeftini stanovi – politički poeni

Planirani sadržaji stanovanja su za prvenstveno mlade porodice odnosno tek zasnovane porodice koje će po povoljnim uslovima uz napor države ostvariti parvo na stan, piše u Izmjenama i dopunama PUP-a.

,,Velje brdo je primjer kako se urbanističko planiranje koristi za političke poene, a ne za dugoročno održiv razvoj grada. Projekat je donesen bez jasnih analiza nije istražen uticaj na izvorište Mareza, nema realnih procjena infrastrukturnih troškova, niti mogućnosti da grad i država to urade na adekvatan način i u planiranim rokovima, a prve procjene kažu da bi oni mogli biti višestruko veći od najavljenih” kaže Rakčević.

Po njegovom mišljenju ova ideja se forsira po političkoj liniji, bez obzira na posljedice, šta će rezultirati trošenjem ogromnog novca građana Crne Gore na izradu projektne dokumentacije i održavanje iluzije, tempirane u susret parlamentarnim i lokalnim izborima, od koje na kraju neće i ne može biti ništa.

„Ako je Vlada Crne Gore prije pet godina proglasila dio Veljeg brda parkom prirode, onda ta odluka mora biti sprovedena. Donijeti odluku o urbanizaciji tog područja bilo bi direktno kršenje propisa o zaštiti prirode. Zato ovaj projekat treba da ostane samo 3D simulacija – i ništa više“, zaključuje Iković.

Iz SKACG predlažu da se izrada izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada zaustavi, kao i da se odustane od ovog planskog dokumenta i da se nakon usvajanja novog Zakona o uređenju prostora u PPCG, u skladu sa novim zakonom započne izrada novog PUP-a lokalne samouprave, koji će biti uređen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa.

„Nadam se da aktuelna Vlada neće priseći očajničkom potezu usvajanja ovakvog PUP-a, koji i pored Veljeg brda sadrži ogromne nedostatke i kojim bi se širom otvorila vrata trajnoj devastaciji našeg grada - od Gorice i Ljubovića, do dijela grada Preko Morače i novih stambenih kvartova”, kaže Rakčević.

Sa problemima koje su naveli stručnjaci Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović nije saglasan iako ih, kako kaže, razumije. „Tržište je regulator potreba. U Podgorici postoji konstantna potreba za novim stambenim prostorom. U periodu kada je gradska vlast bila u tehničkom mandatu, usporeno je izdavanje dozvola za komunalno opremanje, što je uticalo na porast cijena zakupnina stanova i novosagrađenih stanova. Prosto, novo se nije gradilo, a potrebe su rasle.“

Kršenje zakona, iluzije, tržište i potrebe, za sada sve liči da će Velje brdo ostati samo san. „Nemamo podataka, a sve što možemo da pogodimo ovako bez detaljnih mjerenja pokazuje da taj projekat nije moguć”, zaključuje Sonja Dragović.

Vjerski objekti

Između ostalog, na Veljem brdu je izmjenama PUP-a ucrtan i jedan vjerski objekat, površine 1.527 kvadrata, na državnim zemljištu površine 15.270 kvadrata. Pored njega Glavni grad će dobiti još 17 novih vjerskih objekata.

Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om.

U brojnim kritikama na Nacrt PUP Podgorica koje su uputili iz strukovne organizacije KANA upozorili su na disproporcija u planiranju vjerskih objekata u odnosu na osnovne javne usluge.

,,Predviđa se 18 novih vjerskih objekata, dok se ne planira nijedna nova škola niti povećanje kapaciteta za obrazovne ili zdravstvene ustanove”, Istakli su iz KANA.

Naveliki su i konkretan primjer forsiranja vjerskog na uštrb obrazovnog: ,,Na Zabjelu je na skučenoj površini u okviru bloka u kojem su škola i vrtić planirana crkva”.

I dok je u prostornom planu tako, u drugom strateškom dokumentu Reformskoj agendi od 2004. do 2027. obećano je da će se, uglavnom novcem koji stiže iz Evropske unije, u Podgorici graditi mnogi obrazovni objekti. Spisak predviđa rekonstrukciju i nadogradnju brojnih škola i vrtića u Podgorici, kao i izgradnju novih vrtića na Tuškom putu, City kvartu, Starom aerodromu, Zlatici, novih škola na Zabjelu, City kvartu, Starom aerodromu, izgradnju druge gimnazije…

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne. Tako je MCP zamolila da se u City kvartu, Big fashion (Deltu), Urbanističkim planom ,,ucrta jedan Hram, ukoliko je to moguće”. U ovom kvartu i pored obećanja do sada nije bilo moguće da se izgradi vrtić, škola, dom zdravlja, neki objekat za kulturu, samo kafići, butici, apoteke i kladionice.

Krajem juna prošle godine mitropolit Joanikije posjetio je Skupštinu Glavnog grada gdje je razgovarao sa predsjednicom gradskog parlamenta Jelenom Borovinić - Bojović. Uoči lokalnih izbora 2022. godine Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta (DF) je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Iz SPC-a nijesu odgovorili CIN-CG koji su im sve predlozi usvojeni.

Ono što se za sada zna je da se na padini Veljeg brda u Tološima, predviđa gradnja crkven-manastirskog kompleksa sa objektima površine pet hiljada kvadrata.

Na Sadinama, na sadašnjem prostoru “Plantaža”, predviđa se buduće stambeno naselje i u njemu vjerski objekat koji se do sa nije nalazio u planskim dokumentima.

U Zagoriču, u Piperskoj ulici, planira se novi vjerski objekat na zemljištu od 5.469 kvadrata u svojini Vlade, koje je po važećem DUP-u planirano za centralne djelatnosti, odnosno za upravne zgrade, administraciju, poslovanje, usluge, zdravstvo, kancelariju mjesne zajednice... U istom naselju planiran je još jedan vjerski objekat u blizini OŠ “Branko Božović”, na zemljištu u vlasništvu dviju porodica za koje je u toku prenos na Mitropoliju crnogorsko primorsku.

Na Zlatici uz postojeći arheološki lokalitet starog manastira, predviđa se prostor za izgradnju novog vjerskog objekta.

U istom naselju, između stadiona FK Kom i HD Laković, na parceli od 9.273 kvadrata, data je mogućnost izgradnje vjerskog objekta površine oko hiljadu kvadrata.

Na Zabjelu u neposrednoj blizini OŠ “Vuk Karadžić” planirana je izgradnja vjerskog objekta na parceli od 2.230 kvadrata koja je u vlasništvu Glavnog grada.

Na novom gradskom groblju na Ćemovskom polju planirana je izgradnja vjerskog objekta - crkvene kapele od 150 kvadrata. Novi vjerski objekat predviđen je u blizini JU “Kakaricka gora”, na zemljištu u svojini Vlade Crne Gore, na obližnjem vrhu brda, kod sportskog terena. Na lokalitetu Cerovice u Piperima planirana je izgradnja crkve, parohijskog doma sa pratećim sadržajima.

U Staroj varoši u Ulici Spasa Nikolića predviđa se izgradnja vjerskog objekta. Kod crkve Svetog Đorđa, pod Goricom, planom se definiše izgradnja memorijalnog parka sa spomen kosturnicom i kriptom (kapelom) u kojoj bi se održavali vjerski obredi posvećeni postradalima u bombardovanjima Podgorice u Drugom svjetskom ratu i uredilo njihovo groblje.

Na Koniku, na lokacija kod Doma zdravļja, predlogom plana se potvrđuje ranije rješenje izgradnje vjerskog objekta koje je predviđe postojećim DUP-om “Konik - Sanacioni plan”.

Između Donje i Gornje Gorice, kod postojeće crkve, novi plan daje mogućnost izgradnje parohijskog doma, spratnosti prizemlje i jedan sprat. Izgradnja parohijskog doma predviđa se kod groblja u Donjim Kokotima, kao i kod postojeće crkve u Momišićima.

Na Medunu, u Kučima, predviđa se izgradnja manastirskog kompleksa sa pratećim sadržajima, objektima za obavljanje vjerskih obreda uz izgradnju pristupnog puta. Ovoj kompleks, kako se precizira, podijeljen u više funkcionalnih cjelina, gostinski, monaški, ekonomski dio, crkva, groblje,..., uz površine za poljoprivrednu djelatnost. Jedan dio ovog kompleksa je već nelegalno izgrađen, a planiran je na zemljištu koje je sada u vlasništvu Mitropolije, države i Glavnog grada.

,,Islamska zajednica je predložila nekoliko krucijalnih objekata koji su potrebni za normalan razvoj infrastrkture koji će pomoći u rješavanju deficita vjerskih i kulturo-obrazovnih sadržaja. U te objekte nismo uključuvali porušene ili trajno oduzete vakufe ili zadužbine poput medresa, džamija i grobalja, već smo stavili fokus samo na osnovne objekte bez kojih muslimani u Crnoj Gori ne mogu funkcionisati. Nismo "obilježavali teritoriju" niti smo planirali vjerske objekte gdje im nije mjesto i gdje nema muslimanskog življa'', kaže za CIN-CG podgorički imam Džemo Redžematović.

Predlozi Islamske zajednice nisu ispunjeni u mjeri u kojoj su postojali realni uslovi za njihovom realizacijom, kaže Redžematović. On dodaje da od 2012. čekaju na proširenje kapaciteta izgradnje islamskog centra na Koniku gdje je na 36 ari upisano samo 700 kvadrata za izgradnju vjerskog objekta. ,,Da uprostim, na skoro 30 ari površine možemo slobodno da pustimo ovce ili vežemo konje'', kaže Redžematović uz opasku - Toliko o korektnosti.

Izmjenama PUP-a, na pomenutoj lokaciji, na izlazu iz Podgorice prema Tuzima planirana je izgradnja islamskog centra sa pratećim sadržajima. To je lokacija preko puta Dekar pumpe. Ranije je ovu parcelu površine 30 hiljada kvadrata Vlada ustupila Islamskoj zajednici.

Predlog plana daje mogućnost izgradnje nove džamije na Koniku u Ulici braće Ribar. Postojećim DUP-om predviđen je objekat od 750 kvadrata, a novi predviđa 2.500 kvadrata.

,,Obzirom da PUP još nije usvojen, mi ne znamo zvanično šta je nama dozvoljeno ili ucrtano pa možemo da planiramo aktivnosti na tom planu, zato apelujemo da se Islamska zajednica konsultuje u svim narednim planiranjima i nacrtima planova kako bi mogli na transparentan način objasniti ljudima šta su naši prioriteti'', kaže Redžematović.

U posljednjih deset godina u Glavnom gradu, napravljena je jedna džamija. Radi se o Hadrovića džamiji koja je u Podgorici prva džamija sagrađena nakon Osmanagića džamije koja datira iz XVIII vijeka. ,,Dakle, skoro 300 godina je između njih dvije'', naglašava podgorički imam.

Ni Katolična crkva u Podgorici nije, posljednjih 10 godina, izgradila ni jedan objekat. Nacrt plana predviđa katoličku crkvu na Fundini, čija je izgradnja već počela bez važećeg plana. Iz ove crkve nam je nezvanično rečeno da su u pregovarima sa administracijom Glavnog grada oko jedne lokacije za gradnju.

Preko puta groblja Čepurci (prema Morači) u planu je izgradnja objekta površine 707 kvadrata za Jevanđeosku crkvu Riječ Božija, vjersku organizaciju koja postoji u Podgorici od 2001. godine.

Na pitanja o vjerskim objekitima iz Glavnog grada nam je odgovoreno da ,,poslove na izradi i donošenju PUP-a Glavnog grada Podgorica, vrši Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. U toku je faza izrade nakon Javne rasprave, koja podrazumijeva odgovore Obrađivača na primjedbe sa Javne rasprave, odnosno postupanje po istima. Odgovori na konkretna pitanja se ne mogu dati u ovoj fazi''.

Konačan broj novoplaniranih vjerskih objekata biće poznat nakon pripreme Predloga plana odnosno nakon njegovog donošenja, kazali su za CIN-CG iz Ministarstva.

​,,Tokom javne rasprave po Nacrtu plana, vjerske zajednice iskazale su interes za izgradnjom vjerskih objekata, dok su ostali korisnici prostora iskazali najmanji interes za ove objekte, ne računajući sporadični interes NVO, koje u svojim programima zastupaju njihove interese'', objasnili su.

​Dodali su i da ,,​što se, pak, tiče pitanja građenja vjerkih objekata odnosno iskazane potrebe za ovom vrstom objekata – upućujemo da se radi o pitanjima koja ne spadaju u domen politike planiranja prostora koja je u resornoj nadležnosti ovog ministarstva''.