Increasing the number of mediators, raising the legal marriage age to 18, and building shelters for victims of arranged marriages and gender-based violence—these are some of the key recommendations that emerged from the conference "The Position of Girls and Women in the Roma and Egyptian Communities," organized by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG).

Milka Tadić Mijović, the Executive Director of CIN-CG, emphasized that various research studies, the screening of the film Unprotected, and the shocking testimonies presented at the conference, all reveal a harsh truth: there is still a lack of basic solidarity with the most vulnerable members of society. "They are left to fend for themselves, trapped by prejudice, poverty, and violence," she said.

Tadić Mijović explained that the goal of the project was to strengthen the social and educational rights of the Roma and Egyptian communities, with a particular focus on the most vulnerable groups—such as girls and women, drug users, the elderly, and people with diverse sexual orientations.

Oana Kristina Popa, Head of the EU Delegation to Montenegro, noted that the title of the CIN-CG documentary film accurately reflects the severe vulnerability of women in these communities across all areas of life. She also pointed out that this population faces similar discrimination in other European countries.

The film Unprotected, created by CIN-CG journalists Đurđa Radulović and Andrea Perišić, focuses on women's sexual and reproductive health. It highlights alarming statistics: 87% of women from these communities do not use contraception, many are denied healthcare due to lack of documentation, and early pregnancies, frequent miscarriages, and abortions, along with overall difficult life conditions, lead to a significantly shorter life expectancy.

"Unfortunately, our system lacks answers to these issues," Radulović pointed out. "On the ground, we've encountered children who cannot even write their name or do basic math."

Panelists at the conference agreed that all of these issues stem from a lack of education.

Ivana Vojvodić, Executive Director of the NGO Juventas, noted that while Montenegro has sound strategic plans in place, the real challenge lies in allocating sufficient funds for their implementation. "Parents often prevent their children from attending school, and more focus should be placed on ensuring they attend kindergarten," she said.

Fana Delija, Director of the Center for Roma Initiatives (CRI), expressed concern over the ongoing practices of child marriages, domestic violence, begging, and human trafficking within the community.

The Ministry of Labor and Social Welfare shared that the government plans to establish a state shelter for victims of human trafficking. Additionally, the ministry will organize educational workshops aimed at addressing one of the most significant issues facing the Roma and Egyptian communities: the lack or interruption of education.

The conference, held at the "European House," marked the end of a two-year project titled "Roma and Egyptian Communities: Health, Education, Employment, and Social Rights," implemented by CIN-CG in partnership with CRI. The project was supported by the EU Delegation in Montenegro and the Ministry of Public Administration, Digital Society, and Media.

In addition to the film and various research reports, CIN-CG conducted a public opinion survey as part of the project, the findings of which were published in a bilingual publication in both Montenegrin and English.

"We Should Not Pity Them, But Respect Them"

Srđan Pavićević, Deputy Prime Minister of Montenegro, stressed that the Roma and Egyptian communities do not seek pity, but rather respect.

He also pointed out that 90% of individuals from these communities do not complete school, which often leads to early marriages, begging, prostitution, and other forms of exploitation.

"Their marginalization is our responsibility, and I take full accountability for it," said Pavićević.

Za samo pola godine nikšićki biznismen zaradio je više od milion eura od prodaje upravne zgrade i zemljišta nekadašnjeg rudarskog giganta, koji mu je gotovo poklonila stečajna uprava. Radnici podnijeli krivičnu prijavu, a novca za isplatu zarada koje potražuju - nema

Biljana Matijašević

Nikšićka kompanija Roaming Montenegro, koja je iz stečaja kupila upravnu zgradu i zemljište nikšićkih Rudnika boksita za 872 hiljade eura, tu imovinu je samo koji mjesec kasnije prodala njemačkom lancu trgovina Lidl za oko dva miliona eura, saznaje CIN-CG.

Roaming Montenegro, u vlasništvu nikšićkog biznismena Dalibora Milovića, krajem 2021. godine kupio je upravnu zgradu Boksita površine 1.652 kvadratna metra i dvorište i građevinske parcele od oko 5,9 hiljada kvadrata. Imovinu Boksita, uz svoje parcele u blizini (oko 2,7 hiljada kvadrata), Milović je u julu 2022. prodao Lidlu, za ukupno 2,4 miliona eura, odnosno po cijeni od 278,42 eura po kvadratu, piše u kupoprodajnom ugovoru u koji CIN-CG ima uvid.

To bi, ako se izuzmu Milovićeve parcele, značilo da je nikšićki biznismen za imovinu Boksita dobio oko dva miliona eura, skoro dva i po puta više nego što je platio i da je za pola godine, sa ovom transakcijom zaradio više od miliona.

U ugovoru piše i da je ukupna cijena umanjena za troškove koji se odnose na ispunjenje uslova za primopredaju nepokretnosti.

Roaming Montenegro je u registru upisan kao preduzeće čija je djelatnost nespecijalizovana trgovina na veliko, ali je proširila biznis na građevinarstvo. Tako je u Nikšiću 2019. godine ta firma dobila posao rekonstrukcije zgrade Opštine Nikšić, a godinu ranije za izgradnju zgrade za zaposlene u Vodovodu Podgorica na Bulevaru Stanka Radonjića.

U centar pažnje javnosti ta firma je došla 2018. kada joj je sa poslovnog računa organizovana grupa na osnovu falsifikovane dokumentacije skinula oko 1,6 miliona eura.

Milović je sa predstavnicima bivše Vlade u oktobru prošle godine potpisao ugovor vrijedan skoro 1,8 miliona eura za adaptaciju pet zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

U vrijeme prodaje upravne zgrade na čelu Privrednog suda bio je Blažo Jovanić, kojem se sudi po optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za kriminalno udruživanje i malverzacije u stečajnim postupcima.

Privredni sud uveo je stečaj u Rudnike boksita Nikšić krajem 2013. godine, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB), zbog duga od 1,59 miliona eura. Do tada je nikšićkom kompanijom upravljala Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), u vlasništvu ruskog oligarha Olega Deripaske. Dio imovine Boksita iz stečaja je kupio Uniprom Veselina Pejovića 2015, nakon preuzimanja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

IMOVINA BOKSITA PRODATA ISPOD TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

Preostala imovina Boksita, zgrada i zemljište, prodata je na licitaciji u decembru 2021. godine kompaniji biznismena Milovića iz desetog puta, jer na prethodnim oglasima nije bilo zainteresovanih kupaca.

Na prvom oglasu u maju 2019. cijena te imovine bila je 1,55 miliona eura. Stečajni upravnik shodno Zakonu o stečaju, svaku sljedeću javnu prodaju može (ali ne mora) da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene. Stečajni upravnik Boksita tada je bio Mladen Marković, a stečajni sudija Blažo Jovanić.

Na prvom oglasu zemljište Boksita je bilo ponuđeno po 77,4 eura po kvadratu, a poslovna zgrada po cijeni nešto višoj od 662 eura po kvadratu.

Nepokretnosti su nakon devet neuspjelih pokušaja prodate ispod tržišne vrijednosti.

Prema podacima Monstata, prosječna cijena kvadrata zemljišta u središnjoj regiji kojoj pripada Nikšić je 2021. godine (kada je imovina prodata Miloviću za 870 hiljada) bila 42 eura, što znači da je na tržištu zemljište Boksita vrijedjelo oko 250 hiljada eura, a upravna zgrada barem milion eura, s obzirom na to da je prosječna cijena kvadrata stana u tom periodu bila oko 620 eura (Monstat), a u centru grada i duplo viša.

Milović je dobro naplatio imovinu Boksita od Lidla i uspio ono što stečajna uprava preduzeća nije - postigao je tržišnu cijenu za upravnu zgradu i zemljište Boksita i odlično zaradio.

Na deseti oglas ponudu je bio dostavio i mađarski povjerilac Vagonimpex, ali je stečajni upravnik odbio kao neispravnu jer, kako je obrazložio, nije sadržala dokaz o uplati depozita, dokaz o registraciji pravnog lica sa ovjerenim prevodom na crnogorski jezik i u skladu sa zakonom ovjereno punomoćje za podnošenje ponude. Vagonimpex je ponudio 800.000 eura.

"Navodi iz ponude da dokaz o uplati depozita u stvari predstavlja potraživanje koje ima ponuđač prema stečajnom dužniku u iznosu od 800.281,54 eura ne mogu se prihvatiti kao validan dokaz o uplati depozita jer takav vid prebijanja potraživanja u postupku prodaje imovine stečajnog dužnika nije dozvoljen i nije propisan Zakonom o stečaju", napisao je Marković u obrazloženju.

OD TREĆEG DO PRVOG ISPLATNOG REDA I NAZAD

Bivši radnici od uvođenja stečaja traže isplatu zaostalih potraživanja (zarade i druge naknade) od ukupno 2,1 milion eura. To obuhvata 15 zarađenih plata prije stečaja za oko 240 zaposlenih, odnosno razliku od minimalne zarade od 190 eura, koliko im je tada isplaćeno, do pune plate.

Oni su u martu 2021. godine uvršteni u prvi isplatni red, dok je na čelu Privrednog suda bio Jovanić, ali i pored toga nijesu dobili novac, jer su u drugom sudskom postupku vraćeni u treći isplatni red.

Kako je došlo do toga objasnio je Privredni sud koji je u aprilu prošle godine dobio novog predsjednika Mladena Grdinića, odgovarajući na pitanja CIN-CG.

"Novčanim sredstvima koja je uplatio Roaming Montenegro, po osnovu Ugovora o kupovini poslovne zgrade, namireno je potraživanje stečajnog povjerioca Vagonimpex KFT iz Budimpešte, utvrđeno pravosnažnom presudom Privrednog suda Crne Gore od 20. jula 2018. godine", navedeno je u odgovoru.

Kako su objasnili, nakon što je Roaming Montenegro uplatio novac, stečajni upravnik Mladen Marković je 21. januara 2022. godine donio odluku o deponovanju novca na račun Privrednog suda, do donošenja odluke Ustavnog suda po njegovoj žalbi iz 2019. protiv presude u korist mađarske firme.

Protiv te odluke stečajnog upravnika, Vagonimpex je izjavio prigovor, koji je odbijen, nakon čega se mađarska kompanija žalila Apelacionom sudu. Taj sud je 13. aprila 2022. godine ukinuo rješenje Privrednog i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje.

"U ponovnom postupku Privredni sud je 21. januara 2022. godine usvojio prigovor Vagonimpexa i naložio stečajnom upravniku da u cjelosti izmiri potraživanje ovog povjerioca. Shodno tome, stečajni upravnik je 20. aprila 2022. godine donio odluku o namirenju stečajnog povjerioca Vagonimpex", objasnili su iz suda.

Privredni sud je nakon toga 15. juna 2023. godine donio rješenje o ispravci konačne liste priznatih i osporenih potraživanja, tako što je potraživanja svih stečajnih povjerilaca - radnika, utvrđena kao potraživanja trećeg isplatnog reda, po osnovu neisplaćenih neto zarada, svrstao ponovo u prvi isplatni red - ali tada je novac već isplaćen mađarskoj firmi.

"Dakle, u momentu raspodjele sredstava ostvarenih prodajom upravne zgrade, zaposleni, kao stečajni povjerioci, nalazili su se u trećem isplatnom redu", pojašnjeno je.

Predstavnik bivših radnika Rašo Čivović je zbog prodaje upravne zgrade podnio krivičnu prijavu SDT-u.

"Čekamo poziv i prijem kod nove tužiteljke Nataše Bošković koja je zadužila predmet", rekao je Čivović za CIN-CG.

Bivši radnici Boksita su očekivali da će zaostale plate i druge naknade naplatiti prodajom upravne zgrade, koja je bila jedina preostala imovina preduzeća u koje je uveden stečaj prije deset godina.

Čivović smatra da je sve oko prodaje upravne zgrade "režirano", kako bi se "isplatili Mađari".

Mađarska kompanija je tužila Rudnike boksita tražeći naknadu izgubljene dobiti od 891 hiljadu eura sa kamatama, zbog jednostranog raskida ugovora o kupovini rude. Ugovor o kupovini rude je potpisan nekoliko mjeseci prije uvođenja stečaja u Boksite 2013, a raskinut nakon uvođenja stečaja.

Vagonimpex je registrovan u Mađarskoj 2006. godine kao preduzeće za prodaju raznih dobara. Ima jednog zaposlenog, direktora Andraša Racka, piše u mađarskim registrima.

Čivović kaže da je Privredni sud trebalo da isplati radnike 2021. godine, kada je donio rješenja o njihovom vraćanju u prvi isplatni red.

Prema njegovim riječima problem je što na rješenjima nema pečata koji potvrđuje pravosnažnost (klauzula pravosnažnosti), što, kako tvrdi, dokazuje da je sve bila igra kako bi novac pripao "izvjesnima Mađarima".

JOVANIĆ PUŠTEN IZ PRITVORA

Bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, odlukom Apelacionog suda, pušten je početkom godine iz pritvora da se brani sa slobode. On je u pritvoru bio od maja 2022. godine.

Sud je 29. decembra prošle godine prihvatio predlog njegovog advokata Predraga Đolevića i potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici o prihvatanju jemstva od 768.000 eura u nekretninama koje je ponudila njegova porodica.

Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila 2022. godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasada nepoznatih osoba čiji je cilj bilo "vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova".

Po ovoj optužnici Jovaniću i ostalim okrivljenim sudi se pred Višim sudom u Podgorici. Sudski proces je počeo u junu 2023.

Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija za najveća crnogorska preduzeća - Kombinat aluminijuma Podgorica, Rudnike boksita Nikšić, Radoje Dakić, Vektra Boka, Brodogradilište Bijela, Onogošt, Bjelasica Rada i dr.

SDT sumnjiči Jovanića da je koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito povećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici.

"Protivpravna imovinska korist se pribavljala tako što su se određena sredstva po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansirala na račun stečajnog dužnika, a navodno u cilju vođenja stečajnog postupka, a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka", navodi se u rješenju o određivanju pritvora dijelu ove grupe.

LIDL: UVIJEK SE PRIDRŽAVAMO VAŽEĆEG ZAKONA

Iz centrale Lidla u Njemačkoj nijesu željeli da komentarišu situaciju sa bivšim radnicima Boksita, poručujući da se u svim poslovnim aktivnostima uvijek pridržavaju važećeg zakona.

Nijesu odgovorili ni kada će otvoriti prodavnice u Crnoj Gori.

"Crna Gora je maloprodajno tržište na kojem Lidlov koncept ponude visokokvalitetne robe po najboljoj cijeni nailazi na visoku saglasnost potrošača. Stoga Lidl investira u moguće lokacije prodavnica i skladišta u Crnoj Gori. Molimo vas za razumijevanje, jer u ovom trenutku ne možemo da komentarišemo obim naših aktivnosti, moguće lokacije ili moguće datume otvaranja", kazali su za CIN-CG.

U Lidlu, kako su dodali, cijene transparentnu i pouzdanu komunikaciju i obavještavaće zaposlene i zainteresovane strane o narednim koracima.

U ugovoru koji je Roaming Montenegro potpisao sa Lidlom piše da se prodavac obavezao da u periodu od tri godine od zaključenja ugovora na svojim nepokretnostima u Nikšiću koja se nalaze u radijusu od 1 km od nepokretnosti neće izgraditi, obavljati djelatnost ili upravljati objektima trgovine prehrambenim proizvodima, supermarketa, samoposluga ili sličnih trgovina sa površinom prodajnog dijela preko 500 m2, niti će na predmetnim nepokretnostima dozvoliti trećim licima njihovu izgradnju, obavljanje takve djelatnosti ili upravljanje navedenim objektima.

"U slučaju povrede ove obaveze prodavac se obavezuje da kupcu isplati ugovorenu kaznu od 100.000 eura za svaku povredu pojedinačno i to ne isključuje pravo kupca na naknadu štete, uključujući i izgubljenu dobit", piše u ugovoru koji je CIN-CG dobio po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) putem MANS-ove platforme.

GDJE JE ZAVRŠILO DERIPASKINIH 17 MILIONA?

Rašo Čivović godinama kod državnih institucija pokušava da utvrdi gdje je završilo Deripaskinih 17 miliona eura, koje je navodno pozajmio Rudnicima boksita prije deceniju i koje sada ruski oligarh traži u sudskom postupku.

Čivović za CIN-CG kaže da je taj novac ušao u Rudnike boksita preduzeće ne bi bilo u stečaju, jer bi bilo novca za vraćanje duga CKB.

On je ovu informaciju tražio krajem godine od nove guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović. Međutim, CBCG je odbila njegov zahtjev, obrazlažući da su ovi podaci poslovna tajna.

JOVANA (Anonymous interlocutor)

The doctor then told me that I must not give birth anymore since my life was in danger. I gave birth to a lot of children and I had a lot of miscarriages. The doctor told me that I must not give birth anymore.

ĐURĐA RADULOVIĆ (Journalist of the Center for Investigative Journalism of Montenegro - CIN-CG)

Jovana had her first son at 16, and today she is breastfeeding her youngest child, born in 2021. She does not want more children.

JOVANA

When I went to get an abortion, the doctor told me that I couldn't because it was a late pregnancy and that I should come regularly for check-ups. She gave me some pills, but I complained to her that I didn't feel well. She told me that the baby was okay. When I went second time for a check-up to hear the baby's heartbeat, it was not alive. I was four months pregnant at the time.

ANDREA PERIŠIĆ (Journalist of the Center for Investigative Journalism of Montenegro - CIN-CG)

In the Roma community, as in most traditional communities, women have no choice in almost any important issue. They usually do not decide when or how many children they will have, nor about numerous aspects concerning their bodies - about safe sexual relations and reproductive health.

Violation of women's reproductive rights leaves lasting consequences for millions of women around the world, and many die, even though these rights are protected in several international acts - the European Convention on Human Rights, the United Nations Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women...

ANDREA

How did your husband react when you ended up in the hospital? Have you talked about it?

JOVANA

I told him that I could no longer give birth. I told him that the doctor explained me the reasons. He didn't want to listen, so it happened again. Then I had the miscarriage, and that's when I got terrified. I was sick. From then on, I stopped having sexual relations with him for my own sake.

ĐURĐA

What birth control method do you use now?

JOVANA

I avoid having sexual relations with my husband.

ĐURĐA

Jovana knows about contraceptives but cannot afford them. Her husband, she claims, does not understand the gravity of the issue, so he does not use contraception. Whether she will get pregnant and endanger her life is left to chance. There is no severe family planning.

ANDREA

In many countries, poor women and girls usually do not decide if and when they become pregnant. According to a 2021 United Nations (UN) report, only about half of women and girls in developing countries can make decisions about their bodies, whether or not to have sex, seek healthcare, or use contraception. Denial of access to contraception or abortion, female genital mutilation, virginity tests, or early marriages results in girls and women in traditional communities not having control over their own lives. They are the modern slaves of these communities and patriarchal families.

ĐURĐA

What is the most important to you in life?

ROMA WOMEN

A roof over the head is the most important. And health. And family. Children even more. Children are wealth.

ANDREA

The greatest wealth?

ROMA WOMEN

The greatest.

ANDREA

When did you give birth for the first time? How old were you?

ROMA WOMEN

Eighteen. I was 18, and I have a child about to turn 18. I was 17. I was 16.

ANDREA

What would you teach your daughters now? What would you tell them about building their future?

ROMA WOMEN

I would tell my children to go to school so they don't experience what we had. Mothers. To finish their school, have jobs, and own roof over their head. When my daughter got married…

ANDREA

I am sorry, how old was she?

ROMA WOMEN

Thirteen.

ANDREA

Thirteen. Were you against it?

ROMA WOMEN

I was.

ĐURĐA

There are women in Montenegro who are in de facto slavery. The UNICEF study "Roma settlements in Montenegro" from 2018 shows that only three percent of women from these communities aged 15 to 49 are satisfied with family planning, while in the majority population, that percentage is six percent.

In Roma settlements, about 87 percent of women do not use contraception, mainly due to negative attitudes of their partners, financial limitations, lack of information, and fear that it is harmful to their health.

In 2019, UNICEF revealed that the abortion rate among Roma women in Serbia is twice as high as in the general population. There are no such statistics in Montenegro.

ANDREA

What is your experience? Do Roma women usually come to the examination with someone to overcome the language barrier, or is it perhaps because they feel safer that way?

MELISA SPAHIĆ (General Medicine Practitioner - Podgorica Medical Center)

One person never comes alone, often several come for an examination. Our ethics require us to be alone with the patient. However, one person always remains present due to not knowing the language. That is one of the reasons why there are two patients per examination. We also have situations when they want someone to be present while being examined because they feel more secure. They ask me to have that person present and in most cases it is the husband.

ANDREA

Young Roma women most often go to the gynecologist with older women from the family or their husbands, who often mediate between the doctor and them. Families expect women to give birth to as many children as possible, which is why illegal abortions occur, which are risky for women's lives and additionally endanger their health.

ANDREA

What are the most common diseases among Roma female members? Is their life expectancy shorter than of men from that population?

MELISA

The most common diseases in the Roma population in Montenegro are generally chronic diseases, such as hypertension diabetes mellitus, that is diabetes, diseases of the respiratory system, such as asthma and bronchitis. However, metabolic syndrome is also characteristic, which includes problems with obesity, reduced glucose tolerance, insulin resistance, kidney problems...

ANDREA

Girls who marry at an early age are exposed to health risks due to frequent childbirth, unplanned pregnancies, sexually transmitted diseases, and abortions. Early childbearing in the world is the leading cause of mortality for girls aged 15 to 19. Childbirth at an early age is also a risk for infant mortality. Early pregnancy carries serious challenges, such as premature birth, hypertension, anemia, and toxemia.

MELISA

As for women in the Roma population, one of the more important factors affecting their shorter lifespan than men is the large number of births during their lifetime, as well as the hard life they lead.

ĐURĐA

Zena, you got married later?

ZENA DUBOVIĆ (Coordinator for the Roma and Egyptian community, NGO Center for Roma Initiatives Nikšić - CRINK)

Yes.

ĐURĐA

How old were you?

WOMAN

I got married at the age of 35. I have two children, a son and a daughter. I think it's never too late to get married. I favor education, especially for girls, because there is always time to get married. I am 35 years old and have succeeded in life, both in having children and my own house.

ROMA WOMEN

She should give birth to two more.

ĐURĐA

Why?

ROMA WOMEN

She cannot have only two children.

ANDREA

Why not?

ROMA WOMEN

She must have more children. That's just the way it is. That's how young girls and girls get married.

ANDREA

What is wrong with having only a boy and a girl?

ROMA WOMEN

We want an army and a lot of children.

ANDREA

In Roma settlements in 2018, the fertility rate was four and a half, so most women had four or more children, while in the general population the rate was less than two.

VESNA DELIĆ (Anthropologist)

For Roma, the community is much more important than the individual. So it was the community that decided the roles of each individual and there is a very pronounced hierarchy. If you ask me about the role of a woman, she knows exactly her place, from birth to death. Not only women, but also men. Since childhood, the girl has very little time to play. As she grows, her role is to look after her younger brothers and sisters and to help in the household. Few of them went to school, they mostly stayed at home. The woman was being prepared and taught the skills she would pass on when she became a wife and mother.

ĐURĐA

However, the situation is changing. As in the majority population, women from the Roma and Egyptian community are becoming more aware of the importance of making key decisions freely.

Research by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) from 2022 showed that in the last ten years, thousands of minors, including 14-year-old girls, have given birth in Montenegro. Early pregnancies are mostly the result of arranged marriages.

According to a 2018 UNICEF survey in Montenegro, more than a quarter of Roma and Egyptian girls aged 15 to 19 have given birth, while in the general population that percentage is one percent.

ŠEJLA PEPIĆ (Roma Council of Montenegro)

It usually happens that Roma and Egyptian women, so to speak, do not have the say about how many children they will have in the future and whether they actually want children when they are already pregnant. I would connect that with the early marriages, where a girl enters the marriage at the age of fifteen, mostly before reaching the age of majority, becomes pregnant and thereby endangers her health condition, and later on, perhaps, the health of the child.

VESNA

When girlhood begins, when a girl begins puberty, so to speak, they would expel them from school. Why? Because the cult of innocence is very important.

ANDREA

You said you won’t get married. Would you like to finish school, so…?

ROMA WOMEN

I didn't go to school.

ANDREA

Why not?

ROMA WOMEN

My parents didn't allow me.

ANDREA

Why? What did they tell you?

ROMA WOMEN

They told me I am not allowed to go to school. They didn't send me to school so that I wouldn't find a boyfriend there.

ĐURĐA

You didn't go to school either?

ROMA WOMEN

None of us. That is why we want to send our children to school. My son is in the first grade, and soon the second son will be in the first grade as well.

ĐURĐA

Do your daughters attend school as well?

ROMA WOMEN

Yes. If I didn't finish school, I would like my children to finish it.

ANDREA

Threats to reproductive and sexual rights affect women's mental health, often leading to anxiety and depression. Denial of abortion rights is often intertwined with economic inequality, racial discrimination and gender-based violence. These factors can also contribute to the deterioration of general health.

ANDREA

What did you do when they didn't let you go to school, since you are so young? What have you been doing all this time?

ROMA WOMEN

Nothing.

ANDREA

Nothing, I was staying at home...

ROMA WOMEN

She was at home. She listened to everything her parents told her.

ĐURĐA

Did you clean the house, did you help with the housework?

ROMA WOMEN

I did.

ĐURĐA

Do they think you should get married now?

ROMA WOMEN

Because she knows she is an adult.

ĐURĐA

You think they are forcing her to get married?

ROMA WOMEN

Well, here and there, I don't know, she should talk about that, not me.

ROMA WOMEN

Now it's time for her to get married.

ROMA WOMEN

I don't want to get married, I don't need to.

ROMA WOMEN

You should get married.

ANDREA

You said you wouldn't like to have a husband or a boyfriend. What would you like now? If someone asks you to choose, what is it that you would like most of all?

ROMA WOMEN

She didn't plan on getting married, not yet.

ROMA WOMEN

To find a nice guy.

ROMA WOMEN

To have my own house and inner peace, to be alone, that's what I would like, nothing more.

ROMA WOMEN

She can't be alone.

ROMA WOMEN

Inner peace means everything to me.

ROMA WOMEN

You are lying.

ROMA WOMEN

I am not.

VESNA

To put it simply, a woman is a pillar and she must listen. It was the case before, and it is the same now. In principle, in our patriarchal societies, although it is masked by some modernity and education, we behave in the same way in the bottom line, so we say silently what is the role of a woman in the family, whether she will work, do housework, and what is the role of a man.

The situation is the same with the Roma, we cannot accuse them of doing something we have never done. It is not true, they are doing the same we used to do, which we cover up, but which was expressed, only then. Why did they not reach that level, which, let's say, the majority population reached? Because they were on the margins, uneducated, they were not given the opportunity, because they were constantly discriminated against, and because they had to protect their community within themselves, since there was no one else to protect them.

ĐURĐA

The last time I visited a gynecologist was two years ago, when I was about to give birth. The biggest issue is that I have no documents, which is why they refuse to examine me. I did not even register two children in the birth register because I gave birth at home since I was previously returned from the hospital due to lack of documentation. Even though I told them I was in pain they send me back home where I gave birth. My mother-in-law and daughter-in-law delivered the babies.

This is the experience of one of the residents of Riverside, which she shared with the Center for Roma Initiatives, in the survey done 2022.

A large number of Roma and Egyptian women live in the Riverside settlement in Berane for about two decades. They came as refugees, mostly from Kosovo. Many of them are stateless - without citizenship, documents, health insurance...

Many Roma and Egyptian women from Riverside do not know much about prevention, health services and the rights they have, despite their status.

ANDREA

About 10 percent of the respondents of the Center for Roma Initiatives have never visited a gynecologist, and another 10 percent have been examined a long time ago or do not remember exactly when. Many women had to pay extra for a gynecological examination, which is why they often don't even go to the examination.

Whenever I went for a gynecological examination, they would ask me to pay, so I stopped going. I constantly had a problem during childbirth because I don't have a birth certificate. I had a complication once when I gave birth because they left something inside so I went again to have it removed. The doctors told me that I couldn't be examined, I felt bad, it wasn’t not my fault I didn’t have documents.

Many women do not understand what the gynecologist is talking about. Some because of the language barrier, some because of poor education. This further complicates access to health care.

The fact that almost half of the respondents did not receive any type of prenatal care, which is common for pregnant women, in order to ensure their health and the health of the baby, is also worrying.

VESNA

Even then, the role of the wife is still being tested, because it happened that they returned her if they didn't like her, and the biggest reason was that she couldn't have children after a few years.

ANDREA

How did the family react? I assume you wanted children, so was your husband ok with the fact that you couldn't have children?

ROMA WOMEN

Well, to some extent.

ANDREA

What wasn't okay?

ROMA WOMEN

Well, they thought I was the problem. That was 15 years ago, but I didn't have that cyst then, it appeared six years ago, I didn't know it was the problem, but now everything is okay.

ĐURĐA

Do you want children? Do you hope to have them?

ROMA WOMEN

Well, I hope everything will be okay.

VESNA

As soon as she becomes a mother, her status changes for the better, of course. With each new child, she becomes more respected, because she gave birth to so many descendants and future members of their population to the family and community.

ĐURĐA

Reproductive rights in this country are not only a matter of women from the Roma and Egyptian population, but also of the general population. Montenegro has a large number of selective abortions. Women here become pregnant several times just to have a male child, they do not use modern contraception to a significantly greater extent than women of the Roma population.

REBEKA ČILOVIĆ (Activist for women's rights NGO "Polygon for Women's Excellence - Sofia")

It is said in our language that 'the man took the woman'. You see, she is probably not capable, in the patriarchal way of thinking, of going to the doctor and getting examined by herself. Rather, the man takes her to be examined. A man took his wife to the doctor, after the examination, where he was not present, the gender was determined and he asked what you were having. It is again a matter of language 'what were you having'? She answered him a little girl. This was your last examination, he replied.

ROMA WOMEN

I don't have any children, but as long as it is alive and well, I wouldn’t ask for more. There are women who give birth to a stillborn, that is a great sadness. Then you don't see that baby... Some people want ten children and they are not grateful for one or two then.

ROMA WOMEN

That is right...

ANDREA

In Montenegro, the life expectancy of Roma men and women is 20 years shorter than of the majority population. Male members of this community live only 55 years on average while women live even shorter due to their hard life.

ĐURĐA

In the countries of the European Union, Roma man and women live significantly shorter, but still longer than in Montenegro. Men live 64 years, women 70. The member states of the European Union are obliged to establish strategies and programs that guarantee access to services related to sexual and reproductive health and rights, with a special emphasis on marginalized groups. Montenegro does not yet have a national strategy for protecting and improving reproductive and sexual health.

ĐURĐA

How many daughters do you have?

NATASHA

Four.

ĐURĐA

What do you think their future will look? Their potential marriages?

NATASHA

First, I want them to finish school, to get a job. My father used to tell me to finish the school first, get a job, work, so that I do not depend financially on my husband. I teach my daughters the same. I don't want them to get married somewhere that doesn't suit either me or them to go to... It's better for them to finish their school, to have jobs, to find a good husbands for themselves. That's what I want the most.

ANDREA

From this perspective, do you regret not listening to your father?

NATASHA

Well, I do. I really regret not listening to my father. I realized he was right. I should have listened to him, finished school, got a job.

ANDREA

Her entire family is begging today, except for her daughter who suffers from a chronic disease and needs a lot of money for her treatment. Besides all that, how can she think about health, reproductive rights and whether the next pregnancy will endanger her life?

After the filming of this documentary was completed, Jovana had another pregnancy that ended in miscarriage. Doctors barely managed to save her life.

Authors:

Andrea PERIŠIĆ

Đurđa RADULOVIĆ

Camera, sound, editing and organization:

Nemanja DABANOVIĆ

Stefan RADOVIĆ

Bojan RADOJEVIĆ

Special thanks to:

Jasminka MILOSEVIĆ

Zena DUBOVIĆ

Center for Roma Initiatives Nikšić (CRINK)

Maintenance of railway infrastructure Podgorica

Hotel CUE Podgorica

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: „Podrška EU integracijama Crne Gore - za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov” koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) u partnerstvu sa Centrom za građanske slobode (CEGAS) i Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Tokom implementacije projekta predviđeno je da CIN-CG sprovode i objavi dubinska istraživanja i analizu ključnih aspekata pravosudnog sistema u Crnoj Gori, i izradi studiju sa preporukama. Tokom trajanja projekta sprovodiće se redovne medijske kampanje.

Projekat će trajati dvije godine. 

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: „Novinarska istraživanja: Šta usporava integracije“ koji iz Fonda za pluralizam podržava Ministarstvo kulture i medija. U fokusu projekta će biti process evropskih integracija, vladavina prava, organizovani kriminal, borba protiv korupcije i ljudska prava.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG-a, kao i na portalima i u štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama. Ključni nalazi projekta na kraju istraživanja biće objedinjeni u E-book.

Mreža za izvještavanje o različitosti – Nova agenda (Reporting Diversity Network – New Agenda) poziva organizacije civilnog sektora, građanske aktiviste i borce za ljudske prava da prisustvuju Treningu o izvještavanju o različitosti namjenjenom trenerima za ovu oblast. Trening će se održati u Podgorici od 13.02. do 16. 02. 2024. i okupiće 30 učesnica/ka sa Zapadnog Balkana. 

Učesnice/i će steći vještine koje će im pomoći da prepoznaju perspektivu manjinskih grupa, govor mržnje, posljedice narativa mrženje i podjela, kao i načine na koje se boriti protiv ovih štetnih pojava. Učesnice/i će biti obučeni za da i sami prenesu stečeno znanje iz ove oblasti kolegama u svojim organizacijama. 

Mreža za izvještavanje o različitosti bavi se formiranjem novih praksi za borbu protiv narativa mržnje u medijima, te zahtjeva reakcije od medijskog sektora, organizacija civilnog društva i vlasti, kao i javnim eksponiranjem počinioca govora mržnje. 

Ovaj trening je osmišljen sa ciljem da osposobi učesnice/ke i njihove organizacije da se što efikasnije angažuju u borbi protiv govora mržnje, te da se suprotstave neodgovornom i nezakonitom ponašanju u medijima. Cilj je da aktivno suprotstavljanje narativima mržnje postane dio redovne prakse učesnica/ka i njihovih organizacija, čime će se značajno podržati ljudska prava i demokratski standardi.  Učesnice/i će steći vještine javnog zagovaranja i ostvarivanja uticaja u ovoj oblasti, a poseban fokus treninga biće na jačanju kapaciteta za kampanje, uključujući i aktivnosti na društvenim mrežama. 

Učesnici treninga prisustvovaće i konferenciji Mreže za izvještavanje o različitosti, koja će se održavati 15. i 16. februara 2024. 

Za apliciranje, popunite aplikacioni formular, najkasnije do 22.01.2024. Izabrani učesnici/e biće obavješteni najkasnije do 25.01. 2024. 

Svi troškovi puta biće pokriveni. Ukoliko imate bilo kakve posebne zahtjeve vezano za put i smještaj molim Vas da nam stavite do znanja unaprijed u dijelu za komentare u aplikaciji. 

Jezik radionice i konferencije je engleski.  

‘’Mreža za izvještavanje o različitosti- Nova agenda’’ okuplja organizacije Zapadnog Balkana: Albanian Woman in Audiovisual (AWA), Association for the Advancement of Journalistic Practices INNOVATIVE MEDIA, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Fondacija za razvoj Medija i civilnog drustva – MediaCentar, Kosovo Glocal, Media Diversity Institute Global (MDI Global) and Media Diversity Institute – Western Balkans.

‘’Mreža za izvještavanje različitosti – Nova agenda’’ je projekat koji kofinansira Evropska unija i ‘’Smart Balkans- Civil Society for Shared Society in the Western Balkans’’, regionalni projekat koji implementriju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Norveško ministarstvo inostranih poslova. 

Kooperativni centar za sajber bezbjednost (CCDCOE) u Talinu, Estonija, jedan je od najvećih svjetskih centara koji se bavi ovom vrstom bezbjednosti. Gotovo sve članice NATO u njemu imaju svoje predstavnike, osim Crne Gore i Makedonije, čije su stolice još uvijek prazne.

CCDCOE otvoren je 2010, a akreditovan je pri NATO. Ključne djelatnosti ovog Centra su obuka, konsultacije i istraživanja vezana za sajber bezbjednost. 

Kada će i da li će dvije balkanske NATO članice popuniti mjesta u Talinu, nijesu znali da kažu predstavnici  CCDCOE novinarima iz Skoplja i Podgorice koji su boravili u studijskoj posjeti Estoniji, po projektu “Seeing is Believing“.

Iako se Crna Gora još nije oporavila od sajber napada iz 2022, koji je u potpunosti bio paralisao elektronske sisteme Vlade i njenih institucija, izgleda da još nema interesovanja da se naš predstavnik pošalje u ovaj Centar, koji je među prvim u svijetu. 

Sajber sigurnost - bezbjednost podataka jedne zemlje i njenih građana od najveće je važnosti za dobro funkcionsanje administracije, efikasnu javnu upravu, povjerenje stanovništva, ali i za cjelokupnu bezbjednost zemlje i zaštitu od potencijalnih šteta koje mogu da se nanesu sa strane. 

U svijetu se sve više govori o sajber ratovanju jer hakerski upadi i kompromitovanje podataka u potpunosti mogu da parališu informacione sisteme i dovedu u opasnost zemlju. Stoga, danas veliki broj država izdvaja ogromna sredstva iz budžeta kako bi ojačale svoje kapacitete od ove vrste napada. Estonija, koja je skroz digitalizovala svoj sistem, jedna je od zemlja koja je za svega dvije decenije razvila jedan od najefikasnijih sitema odbrane na ovom polju i mnogima je sada uzor. 

U ovoj zemlji tokom proljeća CCDCOE je pokrenuo najveću svjetsku vježbu odbrane od sajber napada. U njoj je učestvovalo više od 3 000 ljudi iz 38 zemalja, među kojima su bile i zemlje koje nijesu NATO članice. Dva tima, raspoređena u dvije boje, ratovala su na sajber bojnom polju nekoliko dana.

Ovakva vrsta vježbi održava se svake godine u Talinu kako bi se ojačali sistemi  zemalja ponaosob, ali i samog NATO saveza.

Vježbe uključuju razne vrste simulacije, sajber ratovanja, iznalaženja solucija za odbranu informacionih sistema, te rješavanje problema koji se tiču forenzičkih, pravnih i medijskih izazova. Vježbe služe i da bi se donijele strateške odluke.

Nakon sajber napada na sisteme Vlade Crne Gore, stručnjaci iz estonske eGovernance Academy su više mjeseci pružali ekspertsku pomoć našoj zemlji. Podršku na ovom polju pružaju nam i neke druge članice Evropske unije (EU) i NATO.

Regionalni centar za borbu protiv sajber kriminala i za sajber bezbjednost trebalo bi da ima sjedište u Podgorici, a bivša Vlada Dritana Abazovića najavila je otvaranje tog centra za proljeće 2024. U ovaj projekat uključeno je direktno francusko Ministarstvo za Evropu, ali i nekoliko francuskih univerziteta.

Iskustva Estonije na ovom polju, posebno Centra za izuzetnost u Talinu u kojem je crnogorska stolica još prazna, mogla bi i ovom regionalnom projektu, sa sjedištem u Podgorici, biti od posebne važnosti.

Skupo zdanje u centru Podgorice kupljeno u posljednjim mjesecima Markovićeve Vlade za potrebe Monstata zjapi prazno. Istražitelji sumnjaju da je neko zloupotrijebio službeni položaj

Nemanja Živaljević

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) provjerava sumnjivi ugovor vrijedan skoro devet miliona eura koji je nekadašnja Uprava za imovinu, na čijem je čelu bio Blažo Šaranović, u ljeto 2020. potpisala sa kompanijom Koti nekretnine. Prostor je kupljen, između ostalog, i za potrebe Uprave za statistiku (Monstat) iako ne ispunjava standarde neophodne za tu instituciju, koja je još na staroj adresi.

Nekoliko mjeseci prije nego je prodat državi, krajnji vlasnik tih 5.600 metara kvadratnih u centru Podgorice bila je poznata firma Volvox, uključena u brojne građevinske poslove u zemlji. Pored Monstata, u zdanje koje još stoji prazno trebalo je da se useli i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) i Kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) saznaje da SPO od ljeta provjerava da li je prilikom ove transakcije zloupotrijebljen službeni položaj. Istražitelji SPO-a tim povodom posjetili su Upravu za katastar i državnu imovinu (UKDI), Monstata i Kancelariju zaštitinika i iz tih institucija preuzeli dokumentaciju o spornom poslu.

Izvori CIN-CG tvrde da se provjerava cjelokupna tenderska dokumentacija koja je prethodila sklapanju višemilionskog aranžmana i da istražitelji sumnjaju da je neko zloupotrijebio službeni položaj.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ni nakon više od dvije sedmice nijesmo dobili odgovore na pitanja da li su pokrenuli postupak, u kojoj je fazi i za koja krivična djela.

Bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović za CIN-CG tvrdi da je tada sklopljen dobar posao za državu, iako je realizovan u vrijeme ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, u posljednjim mjesecima Vlade Duška Markovića.

"Mislim da je napravljen dobar posao za državu. Da su kupili prostor koji je u tom trenutku bio sigurno povoljan u odnosu na tržišne cijene", kazao je on.

Zgrada ne ispunjava neophodne tehničko-bezbjednosne uslove

No, iako su milionski računi plaćeni, u zgradi nijesu završeni ni unutrašnji radovi, a objekat ne zadovoljava stroge evropske standarde neophodne Monstatu, pa se Uprava za statistiku, kako saznaje CIN-CG, vjerovatno nikada neće ni useliti u nju.

Zgrada ne ispunjava neophodne tehničko-bezbjednosne uslove potrebne za ključnu instituciju za statistiku u državi, koja i dalje funkcioniše u neuslovnim prostorijima koje dijeli sa Privrednim sudom.

Kako nezvanično saznaje CIN-CG, u Upravi za katastar i državnu imovinu smatraju da kupljeni poslovni prostori ne odgovaraju specifikaciji koju je ta ustanova dostavila tadašnjoj Upravi za imovinu. Prema njihovim riječima, nema dovoljno prirodnog osvjetljenja, niti je moguće organizovati kancelarije, a da ne budu "open space" tipa.

Monstat je još 2015. godine tražio od Uprave za imovinu da im se obezbijedi odgovarajući prostor. Zahtjev su obrazložili, između ostalog, i tvrdnjom da im je to neophodno "kako bi obezbijedili uslove za čuvanje ličnih i povjerljivih podataka". Precizirali su da objekat mora da zadovoljava sve tehničko-bezbjednosne standarde EU za institucije ovog tipa.

Uprava za statistiku je tada Upravi za imovinu dostavila analizu kojom je utvrđeno, između ostalog, da je za 200 radnih mjesta u Monstatu neophodno obezbijediti 72 kancelarije na 2.500 metara kvadratnih. Precizirano je i da "kancelarije ne mogu biti karaktera 'open space' zbog rada sa ličnim podacima" i da moraju da imaju "prirodno osvjetljenje". Kasnije, 2018. godine, dopunom analize precizirano je da objekat može imati i do 3.500 kvadrata.

I u izvještajima Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore naglašavana je potreba da se Monstatu obezbijede odgovarajući uslovi za rad.

Sumnjivi tender

Prvi tender raspisan tek 2018. je propao, a onda u junu 2020, u jeku krize koju je izazvala pandemija koronavirusa, Markovićeva Vlada usvaja informaciju Uprave za imovinu o kupovini prostora za Monstat. Ubrzanom procedurom, 26. juna te godine, se raspisuje tender. Njime se traži prostor od 5.600 kvadratnih metara, a procijenjena vrijednost može biti do devet miliona eura.

Ranijim tenderom za novu zgradu Monstata tražen je znatno manji i mnogo jeftiniji prostor: 2.000 kvadrata, bez tehničkih prostorija i garaža, vrijednosti do 3.300.000 eura. Dakle, gotovo tri puta manje novca nego u tenderu iz 2020.

Zanimljivo je da se u tekstu o pokretanju postupka javne nabavke 2020. naglašava da bi posao za potrebe Monstata trebalo brzo sklopiti: "Zbog neophodnosti rješavanja pitanja smještaja za potrebe Uprave za statistiku i prilagođavanja objekta njihovim potrebama najkasnije do kraja budžetske godine...".

Manje od dvije sedmice nakon objave tendera, napravljene su izmjene u dokumentaciji. Dodatno se precizira da je potreban prostor od 5.600 do 6.000 kvadratnih metara "sa zemljištem ispod objekta". Da "dio poslovnih prostora namijenjen za kancelarijsko poslovanje mora biti u tzv. 'sivoj fazi", te da on iznosi od 4.300 do 4.600 metara kvadratnih neto, a garažni i tehnički prostor 1.300 – 1.400 kvadrata (sa minimum 75 parking mjesta). Čak od prodavca "nije zahtijevano da se dostavi upotrebna dozvola s obzirom da je u pitanju prostor u 'sivoj fazi".

Na tako izmijenjeni tender su se javile dvije kompanije – The Old bakery Budva i Koti nekretnine. Obje povezane sa firmom Volvox.

Firme The Old bakery Budva koja je dio grupacije Volvox ponudila je za devet miliona eura objekat na Pobrežju u Podgorici, ali nije dostavila tenderskim pravilima tražena dokumenta: dokaz da ispunjava sve poreske obaveze prema državi; dokaz o vlasništvu; garanciju... Zato je njihova ponuda proglašena neispravnom.

Drugu ponudu dostavila je kompanija Koti nekretnine koja se do 13. maja 2020. godine zvala Poslovni centar Volvox. Ponudila je baš ono što se traži, kao da je tender pisan za njih: dio zgrade koja ima 4 313 kvadrata poslovnog prostora i 1.303 kvadrata garažnog i prostora za tehničke prostorije sa 80 parking mjesta. U tom trenutku zgrada nije imala upotrebnu dozvolu i bila je u "sivoj fazi". Dakle, osim prostornih kapaciteta, tenderskim zahtjevima su odgovarali i tehnički uslovi, pa je ponuda kompanije Koti nekretnine, vrijedna 8.735.100 eura prihvaćena mjesec dana nakon što je konkurs raspisan - 27. jula 2020.

Stručnjaci za javne nabavke koje je kontaktirao CIN-CG ističu da je tender morao biti poništen, jer su u toku procesa značajno mijenjani uslovi.

"Javni poziv tadašnje Uprave za imovinu, nedugo nakon objave, drastično je promijenjen, što je po tadašnjem Zakonu o javnim nabavkama predstavljalo osnov za obustavu kompletnog procesa i raspisivanje novog tendera", ocjenjuje Lazar Grdinić iz Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

"Pored toga, tehnička specifikacija prostora koji je država planirala da otkupi prilagođena je upravo karakteristikama zgrade koja je kasnije kupljena, i to se analizom ponude kompanije Koti nekretnine i pokazalo", kaže Grdinić.

Šaranović tvrdi da posao nije namješten

Tadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović za CIN-CG kaže da nije tačno da je promjena na tenderu odgovarala kompaniji koja je dobila posao. Tvrdi da je u prvom tekstu tenderska komisija napravila grešku, koja je ubrzo ispravljena i da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

"U pitanju je bila tehnička greška tenderske komisije koja je u dokumentaciju stavila 'sa sistemom ključ u ruke'. Ispoštovana je i zakonska procedura u kom roku se može mijenjati tenderska dokumentacija. Izmijenjena je u tom dijelu da se traži objekat u sivoj zoni", pojašnjava Šaranović.

Grdinić, sa druge strane, ukazuje na još jedan sporni momenat u cijelom procesu. Tvrdi da je drugi učesnik na tenderu – firma The Old Bakery morala da bude svjesna proceduralnih propusta, koje je učinila prilikom podnošenja dokumentacije.

"Ta firma je jasno, kroz kompleksnu osnivačku strukturu, povezana sa pobjednikom na tenderu, a obje firme su u mreži kompanija povezanih sa firmom i vlasnicima Novog Volvoxa. Sve navedeno jasno ukazuje da je kompletan proces bio osmišljen i pažljivo isplaniran", tvrdi Grdinić.

Šaranović i ove tvrdnje negira. Kaže je da je sve urađeno po propisima, odbacivši da je bilo kome namješten posao.

"Nema to nikakve veze. Ne može biti namješten, jer je u pitanju bio otvoreni postupak", naglašava za CIN-CG bivši direktor Uprave za imovinu.

Na kraju je taj postupak finalizovan, tako što je plaćen iz tri rate, od kojih je prvu ratu platila Vlada Duška Markovića 2020, a druge dvije nove vlasti, posljednju ratu 2022.

Sagovornik iz Uprave za katastar i državnu imovinu dodaje da kupljeni prostor nije funkcionalan i da ga je teško preurediti u operativan prostor. Zgrada ima ukupno 11 etaža od kojih je pet podrumskih, gdje je smješten parking prostor. Da bi se taj parking mogao koristiti neophodna je upotreba dva teretna lifta za automobile, što naš sagovornik problematizuje zbog nemogućnosti da zaposleni za kratko vrijeme parkiraju svoja vozila.

Pare potrošene usred krize izazvane pandemijom

Postupak kupovine zgrade za Monstat počeo je da se sprovodi u zemlji koja je dan ranije proglasila nove restriktivne mjere zbog koronavirusa i koja je ekonomski bila uzdrmana. Ali to nije spriječilo Markovićevu Vladu da uloži ogromni novac u zgradu koja ne ispunjava elementare uslove neophodne Monstatu.

U MANS-a smatraju da je zbog ugovorenog posla moralo da reaguje Tužilaštvo.

Grdinić pojašnjava da čak i ako bi Tužilaštvo reagovalo povodom kupovine poslovnih prostora da bi osumnjičene moglo da tereti samo za zloupotrebu službenog položaja, jer u Krivičnom zakoniku, kada je obavljen taj posao, nije postojalo krivično djelo zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom.

Tužilaštvo je, dodaje Grdinić, svakako raspolagalo sa dovoljno dokaza da po službenoj dužnosti otvori istragu i jasno locira odgovorne.

"Za to što je Uprava za imovinu, za vrijeme ekonomske krize izazvane tadašnjom pandemijom, kupila zgradu za čak 8,7 miliona eura – koja zjapi prazna tri i po godine, i za koju će biti potrebna dodatna izdvajanja da bi se osposobila i u neko skorije vrijeme stavila u funkciju", podsjeća Grdinić.

Prema saznanjima CIN-CG, u taj će se prostor na kraju useliti jedino Ministarstvo pravde (MP), za koje se trenutno adaptira dio objekta.

Država kupila zgradu, ne i zemljište ispod nje

Zanimljivo da u listu nepokretnosti za kupljenu zgradu u centru Podgorice i dalje piše da je u vlasništvu kompanija Koti nekretnine.

Iz Kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore pojašnjavaju da je Uprava za imovinu 2020. godine dala skoro devet miliona eura samo za objekat, ali ne i za zemljište.

Tako da ispada da je država Crna Gora vlasnik izgrađenih poslovnih prostora, a Koti nekretnine vlasnik zemljišta na kom se zgrada nalazi.