BALKANSKO SUDSTVO: ISKLJUČITE SUDIJU KOJI VAM SE NE DOPADA

• Zloupotrebe prilikom automatske raspodjele sudskih predmeta, presudili sudstvu u Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini
• Sudstvo je temelj svake pravne države, ali čini se da je taj temelj u zemljama regiona, izvan EU, uzdrman "zemljotresom" visokog stepena prema Rihterovoj skali.
• Katastrofu nijesu uspjeli da spriječe ni visoki iznosi strane pomoći i domaćih ulaganja u digitalizaciju i neutralizaciju uticaja tokom donošenja sudskih presuda.

Evropski ispit

Automatizovani sistem za upravljanje sudskim predmetima (AKMIS) se sada zloupotrebljava više nego u vrijeme Nikole Gruevskog, rekao je ministar za pravdu u Vladi Sjeverne Makedonije Krenar Loga, u novembru prošle godine. Ova ocjena kao da nije uznemirila nikoga u sudskom establišmentu zemlje. Prošla je kao i da se nije desila, zato što je ovakav vid zloupotrebe javna tajna. Isto kao što je javna tajna i da je stanje u sudstvu dramatično u skoro svim državama našeg regiona.

Crna Gora je potrošila zadnje četiri godine razvijajući sudski softver koji se pokazao kao neupotrebljiv. Pouzdanost statističkih podataka u pravosuđu problem je koji ni nakon više od decenije nije otklonjen,a “pravosuđe bez papira” još je daleki cilj.

Evropska komisija (EK) iz godine u godinu u svojim izvještajima ponavlja da Crna Gora nije u potpunosti primijenila sve instrukcije za prikupljanje statističkih podataka u skladu sa standardima EK za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) i da bi trebalo da modernizuje Pravosudni informacioni sistem (PRIS). Izvještaj Evropske komisije (EK) za prošlu godinu ističe da ostaje izazov da se u potpunosti implementiraju uputstva za prikupljanje statističkih podataka u skladu sa smjernicama CEPEJ-a.

“Sudski informacioni sistem (PRIS) se mora modernizovati i naći alternativna rješenja, kako bi se unaprijedila sudska statistika i povećala efikasnost i transparentnost pravosudnog sistema”, navedeno je u izvještaju EK.

Izvještajima EK je i ranije upozoravano da PRIS nije u potpunosti funkcionalan i konstatovano da je predviđena zamjena PRIS-a sa novim IT sistemom. PRIS je,između ostalog, sistem u kome se informacije o sudskim predmetima elektronski evidentiraju, a omogućava i izbor sudije na tzv. slučajan  način, bez uticaja ljudskog faktora.

Osim toga, Crna Gora se suočava i sa ozbiljnim problemom neažurnosti i neefikasnosti sudova. I iz EU naglašavaju da su rezultati istraga i krivičnog gonjenja u visokoprofilisanim slučajevima poboljšani, ali da ih ne prate efikasna suđenja, te da epiloga tih slučajeva i osuđujućih presuda gotovo da i nema.

Nezavisnost i nepristrasnost sudstva još je pod znakom pitanja i u BiH i nema značajnih poboljšanja u odnosu na prošlu godinu.

U izveštaju za BiH za 2023. godinu, Evropska Komisija je navela da loše funkcionisanje sudskog sistema i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dodatno, Skupština Republike Srpske donijela je veliki broj neustavnih zakona i legalizovala je neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Evropska Komisija, između ostalog, još jednom je ukazala na neophodnost za sprovođenje hitnih mjera za jačanje integriteta i povratak poverenja javnosti u sudstvo. Jedini uočeni napredak odnosi se na usvajanje zakonskih promjena u Visokom sudskom i tužilačkom savetu (VSSK BiH) u vezi verifikacija finansijskih izveštaja sudija, tužioca i članova VSSK BiH.

Makedonsko sudstvo palo na evropskom ispitu

I Makedonija prethodne godine nije postigla nikakav napredak u ključnim oblastima – u sudstvu i borbi protiv korupcije. U zadnjem izvještaju, Evropska Komisija samo je potvrdila to što građani svakodnevno doživljavaju, korupcija buja, nekažnjivost guši svaku poru društva.

Najozbiljnije kritike dobio je Sudski savet, tijelo koje treba da bude čuvar integriteta svoje sopstvene profesije. I nakon jedne godine niko nije bio zainteresovan da dozna kakvi su politički pritisci prinudili eks-predsjednicu Sudskog savjeta Pavlinu Crvenkovsku da podnese neopozivu ostavku, a crveni alarm u Briselu bio je uključen i nakon kontraverznog razrešenja njene nasljednice Vesne Dameve.

Zajednički imenitelj za sve tri države je manipulacija sistemom za automatsku raspodjelu sudskih predmeta. Razlozi su jasni: Moćni akteri u sudskim postupcima imaju želju za određenim sudijama, odnosno da to bude onaj koji će im "dosuditi" pobjedu.

U Makedoniji, ovaj sistem je poznat kao AKMIS. Sedam godina nakon njegovog uvođenja, revizija je pokazala da skopski Krivični, Apelacijski i Vrhovni sud, nisu poštovali procedure AKMIS-a, odnosno umjesto kompjutera, predmete su dodeljivali predsjednici sudova. Osuđen je samo nekadašnji predsjednik skopskog Krivičnog suda Vladimir Pančevski. U 2020. godini, Pančevski je dobio tri i po godine zatvora, zato što je u periodu od 2013. do 2016. godine uspio da ručno podijeli oko 50 predmeta podobnim sudijama, od kojih dva predmeta i tadašnjem Specijalnom javnom tužilaštvu. Ali, i ova je presuda je šetala kroz sudske lavirinte. Apelacijski sud mu ja umanjio kaznu za jednu godinu, Vrhovni sud je ukinuo presudu Apelacijskog suda i vratio predmet na ponovno odlučivanje, ali i u ponovljenom postupku Pančevskom je bila dosuđena zatvorska kazna od dvije i po godine, koju je počeo da izdržava u julu prethodne godine.

Ovo je zasada jedina sudska presuda zbog zloupotrebe AKMIS-a, iako Pančevski nije jedini koji je našao način da "nadmudri" sistem. Sudska presuda vjerovatno nije uplašila njegovu nasljednicu Tatjanu Mihajlovu, koja je zbog zloupotrebe primjene AKMIS sistema ostala samo bez svoje funkcije. Sudski savet razriješio je Mihajlovu u 2021. godini.

Komisija za nadgledanje funkcionalnosti AKMIS-a prošlog ljeta, nakon kontrole, utvrdila je ozbiljne zloupotrebe i u Kumanovskom sudu, ali ovaj izvještaj nije bio smetnja da Sudski savjet, samo tri mjeseca kasnije, dodijeli novi mandat Snežani Manevoj kao predsjednici suda.

Ova mala ilustracija stanja u Makedoniji, poslužiće nam kao uvod pri opisivanju katastrofe u sudstvu, koja se dešava i u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini. Katastrofu nijesu uspjeli da spriječe ni visoki iznosi strane pomoći u cilju neutralizovanja uticaja tokom donošenja sudskih presuda.

Zastoj u Crnoj Gori

Nakon usvajanja tri strategije od 2011. godine, Crna Gora je u 2019. godini započela izradu novog informacionog sistema za sudove u vrijednosti od gotovo dva milliona eura, da bi firma koja je angažovana za posao, odugovlačila i na kraju dostavila rješenje za koje se ispostavilo da je neupotrebljivo.

Razvoj PRIS-a, koji se koristi i danas, je započet 2000. godine, a ova tehnologija smatra se zastarjelom sa većim brojem bezbjedonosnih nedostataka.

Novi jedinstveni informacioni sistem pravosuđa (ISP) treba da poveže četiri podsistema-Ministarstva pravde, sudova, Državnog tužilaštva i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Bilo je planirano da su uloži nešto preko sedam miliona eura u posljednje tri godine u taj sistem.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore tvrde da nemaju tačan podatak koliko je novca potrošeno, ali da je dosad potrošeno oko polovine tog novca.

Podsistem za sudove trebao je da bude završen prošle godine. U izvještaju

Sudskog savjeta (SS) za 2022. piše da je proteklu godinu je obilježio zastoj na projektu uvođenja novog informacionog sistema za sudove (ISP) do kojeg je došlo zbog neispunjavanja obaveza od strane partnera na realizaciji projekta.

“Projekat je zaustavljen zbog nedovoljnih kapaciteta razvojnog tima izvođača”, piše u izvještaju.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore  za "Samo prašaj" tvrde da je angažovana firma praktično odradila samo poslovnu analizu za godinu dana, a trebalo je cijeli posao da završi za dvije godine.

"Projekat je propao. Ugovor je istekao, moguća je arbitraža. Svakako, u narednih pet-šest godina možemo očekivati stabilnost sistema i povezivanje sa drugim institucijama",izjavio je Dražen Radonjić, direktor Direktorata za informacione tehnologije u Ministarstvu pravde.

Sada je u planu nadogradnja postojećeg PRIS-a, koja bi trebala da se završi u toku ove godine,kako navodi Radonjić, čime bi mogli dobiti sistem koji će ispuniti i zahtjeve Evropske Unije (EU).

Novac je potrošen, reforme ne postoje

Značajna finansijska sredstva su investirana i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Godišnjeg izvještaja za 2022. godinu, u periodu od 2004. do 2022. godine, u BiH je bilo obezbijeđeno 120 miliona KM (oko 61 milion evra) za realizaciju projektnih aktivnosti u pravosudnim institucijama na svim nivoima vlasti. Najveći donator je EU sa 64,4 miliona KM (33 miliona evra). Novac je potrošen za nabavku kompjuterske opreme, softvera i drugu opremu za potrebe kompjuterizacije sudstva na svim nivoima vlasti, kao i za rekonstrukciju i opremanje zgrada pravosudnih institucija. Nakon toga, Kraljevina Norveška sa 15,8 miliona KM (8 miliona evra) i Kraljevina Švedska sa 10,4 miliona (5,3 miliona evra) i drugi donatori.

Iz budžeta institucija BiH, za navedeni period bili su izdvojeni 20,9 KM (10,6 miliona evra) za nabavljanje kompjuterske opreme, softvera i druge opreme u okviru Projekta za informatizaciju i pojačanje kapaciteta pravosudnih institucija u BiH, a radi održavanja sudskog informacionog sistema i drugih tekućih troškova za potrebe sudstva.

U odnosu na prvobitnu verziju Automatizovanog sistema za upravljanje predmetima u sudovima (CMS) i Automatizovanog sistema za upravljanje predmetima u tužilaštvima (TCMS), ona je bila razvijena iz projekta USAID-a. Ova je verzija bila donirana Visokom sudskom i tužilačkom savetu (VSKK) na kraju 2006. godine, od tada on nju razvija, održava i poboljšava koristeći svoje sopstvene resurse.

U Makedoniji, pak, rijetko koja institucija će vam dati odgovor – koliko novca je potrošeno za reformu sudstva. Prema podacima koje smo dobili iz Sudskog savjeta, u prethodne tri godine izdvojeno je 5 miliona evra, novac koji je u najvećoj mjeri bio namijenjen digitalizaciji, za nabavljanje novih servera radi besprekornog funkcionisanja AKMIS sistema, za renoviranje sudskih zgrada.

Ipak, ako napravimo kratko poređenje, ovaj novac je daleko manji od onog koji sudstvo dobija kao donacije.

Vjerovatno i zbog toga javnost ima utisak da reforme žive samo od donacija stranih ambasada, a ambasadori su najglasniji kritičari. Prije 17 godina, sa evropskim novcem bila je formirana Akademija sudija i javnih tužilaca, koja je trebala da podigne kvalitet sudstva.

"U prethodnim godinama, EU je potrošila milione za vladavinu prava u Makedoniji, ali razočarali ste nas", poručio je ambasador EU Dejvid Gir.

U naredne tri i po godine, ambasada EU uložiće i 10 miliona evra, kao podršku vladavini prava i pravosudnih institucija.

Ali, stanje u makedonskom sudstvu dovelo je i do ne toliko diplomatskih izjava i poteza od strane diplomata i stranih partnera. Holandija je stavila u stanje mirovanja milionski projekat za poboljšanje efikasnosti Sudskog savjeta, nakon otkrivanja serije skandala u najvišem sudskom tijelu u zemlji. Razočaranost ne kriju ni SAD, odakle Makedonija dobija najveću pomoć u sudskim reformama.

Zahvaljujući Ambasadi SAD, svih 25 sudnica u skopskom Krivičnom sudu imaju opremu za snimanje suđenja, renovirane su sudnice, kabineti sudija, sale za sastanke u više sudova u državi.

"U zadnjih 30 godina, SAD su investirale pola milijarde dolara za obuku sudskih službenika i tužilaca, a u Makedoniji postoji epidemija korupcije", konstatovala je nedavno ambasadorka Andžela Ageler.

Sa donacijom SAD, svih 34 suda u državi su u 2010. godini dobili i automatizovani sistem za raspodjelu sudskih predmeta, poznat kao AKMIS. Ali ovaj sistem, koji je trebalo da isključi ljudski faktor i da riješi problem "namještenih predmeta", dosad je izigran više puta. Neki od aktera u ovim prevarama, kao što smo rekli na početku, dobili su zatvorske kazne, neki su prošli nekažnjeno, ali niko ne može da garantuje da se predmeti dodjeljuju bez subjektivnog uticaja.

Penzija "spasila" predsjednika suda u Brčkom

Takvi potresi desili su se i u sudstvu Bosne i Hercegovine. Izvršna direktorica Transparensi Internešenela BiH Ivana Korajlić, podsjeća da je Transparensi Internešenel BiH podnio prijavu protiv aktuelnog glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića, zbog manipulacija sa automatskom raspodjelom predmeta. Ipak, još nije poznato jesu li pokrenuti neki postupci u vezi ovog slučaja.

"Aplikaciju smo podnijeli na osnovu informacija iz Tužilaštva BiH o broju predmeta dodeljenih izvan sistema za automatsku raspodjelu. Taj broj je ipak veoma značajan u odnos na ukupan broj predmeta u Tužilaštvu BiH, a to stvara indikator da uopšte nije prestala praksa samovoljnog dodjeljivanja predmeta",izjavio je Korajlić za Fokus.

Korajlić, takođe, ukazuje ka selektivnom pristupu u procesuiranju slučajeva visoke korupcije, veoma jasnih političkih pritisaka i korupcijskih afera u samom sudstvu, gde su ključni ljudi povezani sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

"Sve je to dio jedne veoma loše slike koja se šalje građanima, a zbog toga oni imaju sve manje povjerenja u rad sudstva",kaže Korajlić.

Ovakva percepcija građana je pod uticajem i zloupotrebe sistema automatskog upravljanja predmetima (CMS/TCMS), na način koji predmete dodeljuje "podobnim" sudijama i tužiocima, a to dovodi u pitanje samu nepristranost. I Evropska komisija je identifikovala ovaj problem, a nekoliko visokih lica iz sudstva su bili sankcionisani zbog odstupanja od slučajne raspodjele predmeta.

Sudija Osnovnog suda okruga Brčko u Bosni i Hercegovini Nedeljko Tabaković, detaljno opisuje kako "zaobići" sistem, sa ciljem da predmeti budu podeljeni "podobnim" sudijama. O manipulacijama je svjedočio prije tri godine pred Privremenom istražnom komisijom Parlamenta BiH, ali postupak protiv predsjednika suda u Brčku Jadranka Grčevića, nije imao epilog, zato što se on penzionisao. Kao što kaže Tabaković, postupak je bio odugovlačen bez razloga, sve do trenutka kada se Grčević penzionirao.

"Sistem je dobro osmišljen radi izvođenja automatske elektronske distribucije predmeta bez ikakvog spoljašnjeg uticaja. Ali, postoje i zloupotrebe. Oni su urađeni na način da IT-tehničari povezuju samo sudiju kome žele da dodijele predmet, a sve druge sudije isključuju iz sistema. Nakon toga, oni ponovo uključuju sve sudije. Znači, slučaj dobija samo sudija koji je bio povezan",objašnjava Tabaković.

On ukazuje i na sporne slučajeve preraspodjele predmeta. Iako je precizno propisano u kakvim situacijama i pod kojim uslovima je moguće da se radi to, iskustva našeg sagovornika govore o sasvim različitoj praksi.

"Predsjednik suda mora da da razloge za svaku preraspodjelu predmeta. Ja, na primer, u jednom sam predmetu donio odluku, međutim, postupak je bio ponovljen i predmet je bio preraspodeljen drugom sudiji, bez obrazloženja. Nakon toga, predmet je bio ponovo poslat meni. I ovog puta bez obrazloženja i bez naredbe o preraspodjeli. Samo sam dobio papirić na fascikli na kojem je pisalo 'dokumenta za sudiju Tabakovića'", kaže on.

U oktobru 2021. godine, glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine Gordana Tadić bila je disciplinski sankcionisana i premještena sa ove funkcije na poziciju tužiteljice, zbog manipulacija sa raspodjelom predmeta. Zbog istog prekršaja, Visoki sudski i tužilački savet prebacio je Mahmuta Švraku sa funkcije glavnog tužioca na funkciju tužioca Javnog tužilaštva Republike Srpske. Utvrđena je i disciplinska odgovornost glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinskog kantona (BPK) Mirsada Bilajca, te je zbog toga premješten na funkciju tužioca.

Ne može bilo ko da sudi Vesni Medenici

U Crnoj Gori je bilo dosta sumnji u zloupotrebu softvera,ali još nije pokrenut nijedan postupak.

Ekspertkinja Evropske Unije (EU) Maja Grubišin je još 2017. pripremila izvještaj u kome navodi da je usljed stare tehnologije, nedokumentovanih promjena  baze podataka i strukture podataka „bilo nemoguće da se sprovede bilo kakav savremeni alat Poslovne inteligencije (PI)”:

„Crna Gora u rukama imala jedan od najboljih alata PI koji su raspoloživi na tržištu i uprkos tome, nije bila u mogućnosti da ga poveže sa PRIS bazom podataka, usljed velikih nedokumentovanih promjena koje su izvršene tokom određenog vremenskog perioda…”

Algoritam za dodjelu predmeta koristi se već duže od sedam godina. U praksi su se više puta dešavale sumnje u zloupotrebu slučajne dodjele predmeta. Pravosudna inspekcija MP je prije više od godinu dana izvršila vanredni inspekcijski nadzor u Višem sudu u Podgorici,koji sudi za najteža krivična djela, i provjerom je zaključeno da je slučajna raspodjela predmeta dovedena u pitanje uvođenjem prakse da predsjednik suda odlučuje o sastavu sudskog vijeća.

Ovi zapisnici inspekcije završili su u Specijalnom državnom tužilaštvu(SDT), ali nije poznato da li je tužilaštvo pokrenulo postupak provjere ovih sumnji.

Iz MP kažu da nemaju informacije šta je uradilo tužilaštvo, a iz SDT-a ne odgovaraju na naša pitanja da li je pokrenut izviđaj i u kojoj je fazi postupak.

Iz MP su prilikom nadzora ustanovili da je predsjednik suda izdavao usmene naloge svom stručnom saradniku koji je administrator PRIS-a, a koji na osnovu naloga ažurira plan raspodjele, što utiče na algoritam slučajne raspodjele.

Ministarstvo ističe da ovakav način ažuriranja plana raspodjele na osnovu naloga predsjednika suda, ostavlja mogućnost da se utiče na izbor određenog sudije ili da neki predmet ne bude dodijeljen određenom sudiji.

„Jedna od mogućih zloupotreba, odnosno primjer kada je isključena slučajna dodjela odnosi se i na formiranje vijeća u predmetu u kom je optužena bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica”, istakli su tada iz MP.

Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, ali i dugogodišnjoj šefici Tužilaštva Vesni Medenici sudi se zbog optužbi da je posredovala da se predmeti pred sudovima završe u korist privatnih firmi, te da je za to primala mito.

Izvještaj pravosudne inspekcije tada je dostavljen Vrhovnom sudu, koji je

konstatovao da propusta nije bilo. I predsjednik Višeg suda Boris Savić je negirao optužbe za zloupotrebu slučajne dodjele predmeta navodeći da je u pitanju nepoznavanje načina rada i funkcionisanja pravosudnog informacionog sistema.

Stručnjaci, međutim, već godinama tvrde da se ovaj sistem može zloupotrijebiti, između ostalog, i tako što se pojedini predmeti iz tužilaštva ne dostavljaju sudu onog dana kada je “nepoželjni” sudija prvi po redosljedu da zaduži predmet, ali i da se redosljed prispjeća predmeta može zamijeniti u sudu.Takođe, neki tvrde i da je ključ u izmjeni sudskog poslovnika, jer se time sužava mogućnost manipulacije.

Koordinator informacionog sistema Sudskog savjeta (SS) Nemanja Zvicer ocjenjuje da će se nadogradnjom PRIS-a konačno ispuniti zahtjevi međunarodnih partnera u pristupanju EU.

“Sudski savjet (SS) je u februaru prošle godine donio odluku da se radi na rješenju koje će dati rezultate i zadovoljiti sve što traži CEPEJ i EK,u poglavljima 23 i 24 u smislu kvaliteta podataka”, ističe Zvicer.

On u naredne dvije godine očekuje da sve bude završeno i sistem funkcionalan.

Neuspešna Pribeova misija

Javnosti u Makedoniji i u Bosni i Hercegovini dobro je poznato ime nekadašnjeg njemačkog sudije i nezavisnog eksperta Evropske komisije Rajnharda Pribea. On je prva ličnost koja je javno progovorila o namještanju sudskih predmeta u Makedoniji. U prvom izveštaju u 2015. godini, Pribeova grupa otvorila je pitanje o nepoštovanju AKMIS-a, sa upozorenjem da su makedonske sudije našle način kako da zaobiđu sistem. U drugom izveštaju iz 2017. godine, Pribe je pošao korak dalje, slikovito je objasnio i kako su "nepodobne" sudije prebacivali u različita odjeljenja. Pritom, on je preporučio duboku reviziju sistema.

Izveštaj sa crvenim alarmom, potpisan od strane Pribea, dobila je i BiH u 2019. godini. Izveštaj Pribea istraživao je različite aspekte vladavine prava u BiH, uključujući sudstvo, korupciju, borbu protiv organizovanog kriminala i druge relevantne sektore. Sa obzirom na specifičnost izveštaja, preporuke i zaključci mogli su da imaju značajan uticaj na reforme u sudskom sistemu i drugim oblastima ključnim za vladavinu prava u BiH. "Ovo nije ništa drugo osim propala mogućnost da bude postignut napredak", komentarisao je on dvije godine kasnije, u intervju za bosanski Fokus.

Ali, i domaći eksperti ne štede riječi da ukažu da je sudstvo odavno prešlo crvenu liniju. Nakon šamara koje je makedonsko sudstvo dobilo u najnovijem izvještaju Evropske komisije, Darko Avramovski iz Koalicije "Svi za pravedno suđenje" kaže da je 2023. godina bila jedna od najlošijih godina za makedonsko pravosuđe.

"Nijedan sistem nije savršen i moći ćete da ga zloupotrijebite ukoliko pođete sa intencijom da ga zloupotrebljavate. U našem sudstvu često susrećemo kadar koji umjesto da popunjava zakonske praznine sa dobrom praksom, eksploatišu ih i zloupotrebljavaju. Tačno je da AKMIS sistem bio uveden, ali moramo da imamo u vidu da se radi o kompjuterskom programu, a kompjuterska tehnologija ide naprijed geometrijskom progresijom koju ne možemo ni da shvatimo u datim trenucima, zato je neophodno da taj sistem bude održavan, da bude nadograđivan, čak – ako postoji potreba – da bude potpuno promijenjen, kako bi mogao da odgovara realnim stanjima i potrebama u praksi", kaže on.

U Makedoniji kruži sarkastični komentar da se "u zatvoru leži samo zbog ukradenih ćevapčića, a ako ukradete milione iz budžeta, veoma je vjerovatno da će vam država za to platiti i odštetu". Komentar potpuno korespondira sa povjerenjem koju javnost gaji prema makedonskom pravosuđu. U anketi američkog instituta IRI iz 2021. godini, samo 23 posto su izrazili povjerenje u pravosuđe, dok su sudije i javni tužioci prošlu godinu počeli sa povjerenjem od osam posto, a završili sa povjerenjem od četiri posto. Strmoglavi pad produžen je i ove godine. Najnovija anketa IRI-ja u julu je poražavajuća – pravosudnom sistemu vjeruje samo jedan posto građana. Makedonija može slobodno da ponese neslavni "trofej" u regionu, za zemlju sa potpuno urušenim sudstvom.

Zadnje istraživanje sprovedeno od Transparensi Internešenela u BiH, predstavljeno sredinom decembra na konferenciji koja je u Sarajevu bila održana povodom Međunarodnog dana za borbu protiv korupcije, pokazala je da tamošnji građani najviše vide korupciju u zdravstvu (53,9 posto) i u policiji (43,1 posto). Na trećem mjestu je sudstvo, sa procentom od 40,7 posto. Predsednik Visokog sudskog i tužilačkog saveta Bosne i Hercegovine Halil Lagumdžija, govoreći na ovoj konferenciji, ocijenio je da je "korupcija zlo koje je postalo model ponašanja u društvu Bosne i Hercegovine".

U Crnoj Gori,prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, podrška sudstvu opada,dok raste podrška tužilačkoj organizaciji. Povjerenje u pravosudni sistem ima manje od polovine punoljetnih građana, ali je taj broj u porastu u odnosu na raniji period, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), urađeno prošle godine. Međutim, ovaj porast se suštinski odnosi na porast povjerenja u tužilaštvo, koje je zadobilo veću podršku javnosti nakon izbora glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. U njegovom mandatu, pokrenuto je više postupaka protiv visokih funkcionera u pravosuđu, ali su svi ovi postupci pred sudom ili na početku ili suđenje nije ni počelo.

Sudstvo je temelj svake pravne države, ali izgleda da je, u zemljama regiona, koje nisu u EU, taj temelj uzdrman "zemljotresom" visokog stepena prema Rihterovoj skali. Nade građana su da će približavanje ka Evropskoj Uniji umanjiti cunami od političkih i drugih uticaja ka sudstvu.

Ovu sadržinu izradio je Institut za komunikacijske studije.
Novinari: Sonja Kramarska, Despina Todorovska (Tv Sitel), Maja Boričić (CIN-CG), Dinko Dundić, Sanela Karaica (Fokus)
Snimatelj: Slaven Tomović
Montaža: Fani Goševska Živković