U periodu od 2012. do 2021. godine, od 116 tužilaca koji rade u osnovnim, višim i Specijalnom tužilaštvu, njih 115 ocjenjeno je - odlično. Jedino je tužilac Osnovnog tužilaštva u Kotoru Srđa Jovanović dobio ocjenu dobar. I svi rukovodioci tužilaštava ocijenjeni su najboljom ocjenom.

Ovi podaci dugo su bili tajna, ali ih je za potrebe našeg istraživanja nedavno dobio Centar za građanske slobode (CEGAS).

Ocjene daje Komisija koju formira Tužilački savjet (TS), a čine je vrhovni državni tužilac i pet članova TS, od kojih su tri tužioci, a dva su iz redova uglednih pravnika. Samo oni koji imaju ocjenu manju od dobar ne mogu napredovati.

Ako se imaju u vidu izvještaji Evropske komisije (EK) nije jasno na osnovu kojih kriterijuma su ovako dobro prošli predstavnici tužilaštva, kada se iz godine u godinu ponavlja iz Brisela da je vladavina prava jedan od najvećih izazova na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).

Ovo je možda najbolji primjer koliko je potrebna reforma tužilaštva, ali se ni nakon pet mjeseci od izglasavanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, ne nazire kada bi novi TS mogao biti kompletiran, niti šta bi trebalo da budu prvi koraci u reformi tužilačke organizacije.

Iako su predstavnici parlamentarne većine obećavali da će novim rješenjima konačno započeti proces promjena, trenutno se čini kao da to nije prioritet.

Zbog nesporazuma u vladajućoj koaliciji oko izbora jednog člana TS iz redova uglednih pravnika, Skupština Crne Gore još nije kompletirala TS, a to se od pojedinih partija uslovljava rekonstrukcijom ili promjenom Vlade.

Kada su tužioci izabrali svoja četiri člana u Savjet, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić proglasio je novi TS, sa šest članova, u kome su pored tužioca i vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca (vd VDT) Dražen Burić, koji po funkciji predsjedava tim Savjetom i predstavnik Ministarstva pravde, državni sekretar Boris Marić.

Međutim, taj krnji Savjet još nije održao ni konstitutivnu sjednicu, a nema naznaka ni da će je održati, dok Skupština Crne Gore ne završi svoj posao oko izbora uglednih pravnika.

Na prvoj sjednici, TS bi trebalo da razriješi sa pozicije vd VDT-a Dražena Burića i izabere novog vršioca dužnosti najviše tužilačke funkcije u zemlji. Kako nezvanično saznajemo, na tom prvom zadatku moglo bi doći do problema, jer u Zakonu piše da se novi vd VDT-a mora izabrati na prvoj sjednici TS, a nije precizirano na koji se način bira - da li je neophodan konkurs ili je dovoljna većina glasova članova Savjeta.

Novom Savjetu neće biti tako lako ni da razriješe glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića, iako ga često navode kao jednu od prepreka za obračun sa korupcijom i kriminalom na najvišem nivou, zbog navodnih veza sa vrhovima DPS-a i bivše garniture Uprave policije. Katniću je, u junu prošle godine, prethodni saziv TS jednoglasno potvrdio drugi mandat, a tek za dvije godine trebalo bi da ide u penziju. Imajući u vidu rezultate Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), sumnja se da će on efikasno moći da se uhvati u koštac sa komplikovanim slučajevima, kao što su recimo „pandora papiri“, u kojima su otkrivene ofšor kompanije predsjednika Mila Đukanovića i njegovog sina. Evropski parlament je zahtijevao da se navodi do kojih je došao Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) ispitaju pred nacionalnim pravosudnim organima.

Prema Zakonu, VDT, tri člana Savjeta ili ministar pravde imaju mogućnost da pokrenu postupak za smjenu Katnića zbog nestručnog ili nesavjesnog obavljanja funkcije, težeg prekršaja kojim je nanijeta značajna šteta po tužilaštvo, ili ako je osuđen.

Kakva će biti efikasnost SDT-a uveliko zavisi i od toga ko će biti izabran za VDT, za koga je potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina u parlamentu. Nema, međutim, naznake da će Skupština brzo izglasati novog čelnika crnogorskog tužilaštva, jer je za to neophodna i podrška opozicije.

Ako je komplikovano doći do dogovora oko VDT-a, postavlja se pitanje zašto predstavnici parlamentarne većine makar ne izaberu one članove TS oko kojih nemaju spora - trojicu uglednih pravnika i jednog predstavnika nevladinog sektora i tako krenu sa mrtve tačke. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) nije uspio dobiti odgovor na ovo pitanje. Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica u telefonskom razgovoru obećao je odgovore na naša pitanja, ali je kasnije ignorisao brojne pozive.

Ni njegov partijski šef, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić nije odgovarao na pitanja da li će inicirati dijalog ne samo oko imenovanja u TS-u, već i oko izbora VDT-a, ali i ostalih pozicija u pravosuđu.

Ni vršilac dužnosti VDT-a Dražen Burić nije želio da govori za CIN-CG sa obrazloženjem da je obećao intervju drugom mediju.

EK naglašava odgovornost političara

U posljednjem godišnjem Izvještaju EK o Crnoj Gori naglašava se da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira. Podvlači se odgovornost političke elite koja ne uspijeva da obezbijedi kvalifikovanu većinu za ključna imenovanja u pravosuđu.

Ističe se da bi trebalo do kraja ispoštovati preporuke Venecijanske komisije (VK) oko izmjena u tužilačkom sistemu - Evropsku komisiju zabrinjava i što je prekinut mandat uglednim pravnicima u ranijem sazivu TS-a nakon izglasavanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Navodi se i opasnost od politizacije TS-a. „Širok politički konsenzus o imenovanjima uglednih pravnika biće ključan da spriječi politizaciju Savjeta“, zaključuje se u izvještaju. Napominje se da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca.

Nije problem samo TS. Parlament ne uspijeva već tri godine da obezbijedi ni većinu za četiri ugledna pravnika u Sudskom savjetu, pa je zbog toga produžen mandat članovima kojima je istekla funkcija još u julu 2018. Sudski savjet radi u nekompletnom sastavu, sa osam članova od predviđenih 10. Fali jedan sudija i jedan ugledni pravnik.

„Oba savjeta moraju poboljšati transparentnost rada, uključujući objavljivanje potpuno obrazloženih odluka o unapređenjima, imenovanju i disciplinskim mjerama“, navodi se u izvještaju EK.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Bojan Božović je za CIN- CG ocijenio da je izvještaj EK vezan za poglavlje 23 realan i objektivan.

„Ovakav izvještaj daje jasnu poruku da moramo tražiti rješenja u dijalogu, kao i da sve institucije sistema i svi akteri u ovom društvu, u skladu sa svojim ovlašćenjima, snose odgovornost za stagnaciju u pristupnom procesu po ovom pitanju”, istakao je Božović, koji je i šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava).

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) i kandidat nevladinog sektora za člana TS Stevo Muk za CIN-CG navodi da su ocjene iz izvještaja očekivane i da su „opomena i dobra osnova za mnogo više rada u narednom periodu“.

„U izvještaju se konstatuje napredak u broju procesuiranih slučajeva organizovanog kriminala, ali se ukazuje i na brojne slabosti i nedostatke kao i na to da ,i dalje postoji zabrinutost zbog institucionalnog učinka Tužilačkog savjeta'. Po ko zna koji put se ukazuje i na nedovoljne učinke u sistemu disciplinske odgovornosti tužilaca“, napominje Muk.

Kako je Skupština Crne Gore mjesto u kojem se imenuju najznačajnije pozicije u pravosuđu, najveća odgovornost za cijeli proces, pripada predsjedniku Skupštine Crne Gore, ocjenjuje Muk. Ističe i da bi trebalo razgovarati „u paketu“ o svim imenovanjima u pravosuđu - sudijama Ustavnog suda, članovima Sudskog savjeta i izboru VDT-a.

Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ističe da partije na vlasti djeluju loše, jer nijesu u stanju da se dogovore oko ključnih imenovanja vezanih za vladavinu prava, koja je prioritet, i u odnosu na koju je Evropska komisija dala najgoru ocjenu do sada.

„To dovodi u pitanje ključna obećanja vladajuće većine. Čak i kada se izađe iz ove blokade, pamtiće se da je normalno funkcionisanje pravosuđa zavisilo od pojedinačnih interesa i prepucavanja političkih partija, iako su sve one obećavale ‘oslobađanje’ tužilaštva i ostvarivanje pravde”, poručila je Gorjanc Prelević. Trgovina oko izbora članova TS, dodaje ona, umanjuje povjerenje građana u političare, tužioce i državu.

Novi TS proglašen, ali ne funkcioniše

Izmjene tužilačkog zakona su izglasane krajem maja i po rokovima u tom zakonu, novi TS mogao je biti kompletan do septembra mjeseca.

Izmjenama Zakona predviđeno je da Tužilački savjet ima 11 članova, od kojih je pet tužilaca, uključujući i predsjednika Savjeta odnosno VDT-a, i pet uglednih pravnika, od kojih je jedan predstavnik NVO, dok je 11. član predstavnik Ministarstva pravde.

Na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika, koji je trajao do 1. jula, javilo se 16 kandidata. Većina u Odboru se saglasila da trojica advokata: Miloš Vuksanović, Siniša Gazivoda i Filip Jovović, ispunjavaju uslove da budu članovi Savjeta. Međutim predstavnicima Demokratske Crne Gore (DCG) je sporan bio četvrti kandidat - advokat Nikola Bulatović, zbog kako su isticali njegove navodne bliskosti sa Demokratskim frontom (DF).

Zbog toga je zaustavljen proces izbora članova TS iz redova uglednih pravnika, pa i predstavnika nevladinog sektora Steva Muka, iako je on dobio podršku članova Odbora.

Konferencija državnih tužilaca je, početkom avgusta, na tajnoj sjednici izabrala četiri tužioca: Sanju Jovićević, Đurđinu Ninu Ivanović, Tatjanu Begović i Nikolu Samardžića za članove TS-a. I taj se izbor dovodio u pitanje, jer je bilo nezvaničnih informacija da je bilo neregularnosti i nedovoljnog broja glasova u prvom krugu za jednog od kandidata. Vrhovno državno tužilaštvo je demantovalo te navode.

Predsjednik parlamenta je nakon toga proglasio novi TS, u krnjem sastavu, kako bi se zaustavila namjera Savjeta u prošlom sazivu da vrši imenovanja i bira rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici i tri tužioca VDT-a.

Prethodni saziv TS je predložio i da se za VDT izabere aktuelni vršilac dužnosti Dražen Burić, ali se Skupština Crne Gore nije izjašnjavala o tom prijedlogu.

Predsjednik Skupštine je proglašavajući novi Savjet naveo da TS može da funkcioniše i odlučuje sa najmanje šest od predviđenih 11 članova. Novi Savjet, međutim, od tada nije zakazao nijednu sjednicu.

Direktorka HRA naglašava da to što TS ne radi, znači da nema uslova za izbor tužilaca, ali ni za utvrđivanje njihove odgovornosti za nezakonit ili neetičan rad.

Pravna savjetnica HRA Marija Vesković ističe da vd stanje u ODT Podgorica traje već više od dvije godine i da se ne može vršiti izbor do uspostavljanja TS. Ona naglašava da, ako do dogovora oko svih kandidata za TS ne može da dođe u vladajućoj većini, glasaju makar o onima oko kojih nema spora.

Međutim, kako dodaje, očigledno je da za tim trenutno nema volje, kao ni za razmatranje predloga za izbor VDT-a, koji je prethodni sastav TS dostavio Skupštini još krajem jula. „Od početka avgusta, nadležni skupštinski odbor je održao tri sjednice i ova dva pitanja nijesu uopšte bila na dnevnom redu, a pitanje izbora uglednih pravnika je postalo predmet političkog ultimatuma za dogovor o rekonstrukciji Vlade”, ističe Vesković.

I državni sekretar Bojan Božović ističe da nekompletan TS u ogromnoj mjeri otežava rad cjelokupnog tužilaštva, kao i njegovu reformu kroz izbor novih tužilaca.

Dodaje da ovakvo stanje ne bi trebalo još dugo da traje i da se u Ministarstvu nadaju da će TS biti kompletiran tokom novembra mjeseca.

Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), uglednim pravnicima u prošlom sazivu TS-a Ranki Čarapić, Milanu Filipoviću, Velimiru Rakočeviću i Aneti Spaić je prestao mandat 5. avgusta, kada je proglašen novi TS.

Njima su mandati trebali da traju do januara 2022. Kako sada stvari stoje, veliko je pitanje da li će do tada biti izabrani novi članovi ovog tijela.

Blokiran i sudski sistem

I u sudstvu je slična situacija, brojna su vd stanja ili se radi sa manjim brojem sudija od predviđenog broja. Savjet je u avgustu ove godine konstatovao prestanak funkcije 23 sudija koji su ispunjavali uslove za penziju. U Vrhovnom sudu sada ima svega šest sudija od 18 koliko je predviđeno, pošto je čak 12 njih otišlo u penziju. Sudski savjet nije uspio ni da dvotrećinskom većinom izabere novog predsjednika Vrhovnog suda, nakon što je Vesna Medenica krajem prošle godine dala ostavku.

Predsjednike nemaju ni Upravni sud, osnovni sudovi u Kolašinu, Beranama, Baru, Rožajama i Kotoru, ali ni Sud za prekršaje u Budvi.

U toku je postupak ocjenjivanja velikog broja kandidata koji su se prijavili za slobodna mjesta u Vrhovnom, Upravnom, Privrednom i višim sudovima.

„Nadamo se da će se i taj postupak sprovesti u što kraćem roku i da bar u sudstvu nećemo imati vd stanje, a pogotovo u Vrhovnom sudu gdje to stanje traje deset mjeseci”, podsjeća Vesković.

I Ustavni sud trenutno funkcioniše u nepotpunom sastavu i na ivici kvoruma. Nakon odlaska u penziju sudija Hamdije Šarkinovića i sutkinje Mevlide Muratović, taj sud radi sa svega pet sudija, od kojih bi uskoro i Dragoljub Drašković trebalo da ide u penziju. Tako da bi taj sud uskoro mogao ostati sa četiri sudije, što je kvorum za odlučivanje u predmetima, ali to znači da bi svi morali biti jednoglasni da bi donijeli neku odluku.

Skupština više godinu dana ne uspijeva da izabere nove sudije ni za Ustavni sud.

Ustavni sud neće skoro o penzijama

Iz Ustavnog suda za CIN-CG nijesu odgovorili kada će odlučivati o nižim starosnim granicama za odlazak u penziju, ali i o ustavnosti izmjena tužilačkog zakona, ali prema nezvaničnim informacijama, zbog komplikovane situacije i u tom sudu, teško da će skoro biti donijeta odluka.

To svakako, kako nam je nezvanično rečeno, ne sprečava odgovorne da sprovode propise koji su donijeti.

Izmjenama Zakona o tužilaštvu je predviđeno da prestaje tužilačka funkcija ostvarivanjem prava na penziju, a isto je već bilo predviđeno Zakonom o sudovima.

Dok je Sudski savjet odlučio da ispoštuje odredbe zakona oko odlaska u penziju, iako je tražio njihovo osporavanje pred Ustavnim sudom, prethodni TS je bio stava da čeka odluku tog suda prije nego odluči da tužioce šalje u penziju.

Maja BORIČIĆ

Do kraja godine trebalo bi da bude obučeno za rad sa LGBTIQ učenicima više od 160 pedagoga i psihologa u osnovnim i srednjim školama. Anketa koju je sproveo CIN-CG pokazala da veliki broj građana zna neki istopolni par i da ne bi imali problem da imaju člana porodice koji je dio zajednice, ali komentari na društvenim mrežama pokazuju da još vlada netrpeljivost

Većina mladih LGBTIQ osoba iz Crne Gore krije u školi svoju seksualnu orijentaciju jer se plaše da bi zbog toga mogli biti izloženi nasilju, a danas 23-godišnji Luka kazao je da bi mu dok je bio u srednjoj školi bilo mnogo lakše da je mogao o ovoj temi da priča sa školskim pedagogom ili psihologom.

”Bilo bi lakše da se makar malo porazgovara sa nekim”, kazao je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Luka, koji je gotovo godinu u vezi sa Milom.

Od kako je ovaj student Univerziteta Crne Gore maturirao, većina pedagoga i psihologa koji rade u osnovnim i srednjim školama osposobljena je za rad sa LGBTIQ učesnicima.

U crnogorskim osnovnim školama radi 150 psihologa i pedagoga, a još je 60 u srednjim školama. Do početka ove godine osposobljeno je, prema podacima Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, njih 137, odnosno 65 odsto.

Ove godine planirana je obuka za još 25 pedagoga i psihologa.

”Dinamika edukacije umnogome će zavisiti od situacije sa pandemijom COVID-19”, kazala je za CIN-CG Mirjana Vlahović Andrijašević, načelnica Direkcije za antidiskriminacione politike u Ministarstvu.

Osposobljavanje vrše Zavod za školstvo i nevladine organizacije koje se bave zaštitom prava i sloboda LGBTIQ osoba. U Ministarstvu, prema riječima Vlahović Andrijašević, smatraju da je kombinovani pristup najbolji, jer spaja teoriju i praksu.

Jednu od obuka sprovodila je NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO), iz koje poručuju da je taj vid edukacije posebno važan s obzirom na ranjivost ovih učenika, i onih koji ih podržavaju, a nerijetko je u pitanju i njihova bezbjednost.

”LGBTIQ djeca i mladi će, po pravilu, uvijek nailaziti na vršnjačko nasilje, maltretiranje i uznemiravanje, i postoji određeni stepen do kojeg oni to mogu ignorisati bez posljedica. Imati u tim okolnostima psihologa i pedagoga, koji su razumijevajući, koji daju podršku ne osuđujući i ne pokušavajući da mijenjaju osobu, jeste polazna tačka u borbi protiv diskriminacije i nasilja u školama”, kazala je za CIN-CG predstavnica CGO Željka Ćetković.

Istraživanje koje je prije nekoliko godina sproveo Savjet Evrope u partnerstvu sa UNESCO pokazalo je da većina mladih iz Crne Gore, ali i još nekoliko zemalja regiona, krije u školi svoju seksualnu orijentaciju jer se plaše da bi zbog toga mogli biti izloženi nekom vidu nasilja.

”Nažalost, kod nas ne postoji svijest koliko je štetan nedostatak podrške mladima koji su LGBTIQ, a koji nerijetko ni sami nisu potpuno svjesni kako se osjećaju i traže u sebi neku grešku, kao objašnjenje zašto nisu isti kao i njihovi vršnjaci. S druge strane, kad imate okruženje koje je otvoreno podržavajuće i poštovajuće, život i otkrivanje svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta padaju manje teško”, kazala je Ćetković.

Koliko je značajna obuka školskog osoblja govore i rezultati istraživanja koje je prije tri godine sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), prema kojem 57 odsto građana ne podržava napore na ostvarivanju prava ove društvene grupe. Iz tadašnjeg Ministarstva ljudskih i manjinskih prava istakli su da ovi rezultati jasno ukazuju da je homofobija i transfobija u Crnoj Gori “još izražena na visokom nivou”.

”Uzroke ovakvog odnosa građana i građanki prema LGBTI osobama treba tražiti u i dalje snažnom uticaju anahronog dijela tradicijskog nasljeđa, koje u postojanju LGBTI osoba vidi kršenje morala i vrijednosti o poželjnom načinu života. Ovakav limitirajući uticaj negativnih aspekata tradicije je dodatno ojačan stereotipima i predrasudama prema LGBTI osobama, koji su evidentno prisutni u crnogorskoj javnosti, a koji podstiču diskriminaciju i nasilje nad LGBTI osobama”, navodi se u Strategiji za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba.

Na osnovu uporednih međunarodnih iskustava, procijenjeno je da od pet do 10 procenata stanovnika jedne države pripada LGBTIQ populaciji. Imajući u vidu da je prema posljednjem popisu iz 2011. godine imala malo više od 620.000 stanovnika, to bi značilo da u Crnoj Gori živi između 31.000 do 62.000 osobe koje pripadaju ovoj zajednici.

”I da razuvjerim one koji pretpostavljaju da bi otvoreni pro-kvir pristup psihologa i pedagoga doveo do povećanja broja LGBTIQ učenika u školama - ne bi. Mi već imamo LGBTIQ učenike i učenice, samo je pitanje da li će oni živjeti u strahu za svoju bezbjednost, ili će njihov period obrazovanja proticati u sigurnom i inkluzivnom okruženju”, istakla je predstavnica CGO u razgovoru za CIN-CG.

Pružajući pomoć i podršku nekome ko je LGBTIQ ili se pretpostavlja da jeste, pedagozi i psiholozi se moraju rukovoditi interesom učenika i u razgovoru sa njim ili njom dogovarati dalje korake. Jako je važno da pedagozi i psiholozi svojim postupanjem, koliko god ga smatrali podrškom, svjesno ili nesvjesno ne “autuju” osobu koja nije još spremna na taj korak, upozorava Ćetković.

”Anonimnost je često najveća zaštita LGBTIQ osobama i mora se poštovati, jer je riječ o bezbjednosti nekoga ko lako može biti izložen nasilju zbog svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta. I konačno, mora se obratiti pažnja i na sve one koji podržavaju LGBTIQ osobu, jer često puta i oni sami postaju žrtva diskriminacije”, kazala je ona.

Crna Gora je prošlog jula dobila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, a godinu dana kasnije, Budva je postala opština u kojoj je registrovano prvo partnerstvo. Prema posljednjim informacijama, do sada je pred matičara izašlo pet istopolnih parova.

U Podgorici je prije nepune dvije sedmice održana deveta Parada ponosa, na kojoj je prisustvao i do sada najveći broj javnih funkcionera, među kojima vicepremijer Dritan Abazović, ministri Đorđe Radulović, Milojko Spajić, Tamara Srzentić i Jakov Milatović i gradonačelnik Ivan Vuković.

Ovo je velika razlika u odnosu na prve parade, koje su 2013. godine, zbog nasilja, održane uz veliko policijsko obezbjeđenje.

Luka, ali i njegov partner Milo, nisu učestvovali na Povorci ponosa i lično ne vjeruju da ona može doprinijeti poboljšanju njihovih prava. Njih dvojica za CIN-CG ističu i da do sada nisu imali neprilika, jer se, kako kažu, ne trude da privlače pažnju, uprkos velikoj razlici u godinama.

Milo je prije Luke bio u 13-godišnjoj vezi, a novinaru CIN-CG kazao je da nije imao nikakvih neprilika, iako je više godina živio sa svojim partnerom.

To što Milo i Luka nemaju za sada problema sa okolinom pripisuju i tome da malo ko van zajednice zna da su u vezi. Ovaj par zaključuje da nema “autovanih” osoba koje bi im bile dobar primjer. Ističu i da se mnogo više pažnje posvećuje onima koji imaju negativne komentare na temu seksualne orijentacije, nego nekim ključnim pitanjima.

Komentarišući Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, oni poručuju da je “zakon zakon”, ali da bi se situacija zaista promijenila “trebaš promijeniti ljude u glavi”.

Koliko je podrška psihologa i pedagoga značajna, na prošlogonedjeljnoj Povorci ponosa ukazala je učesnica Marija Jovanović.

Jovanović je pozvala da se niko “kao ja ne prisjeća srednjoškolskih dana koje su obilježene rečenicama poput ‘sve ću ti zube izvadit šestarom, lezbijko jedna raspala’.

Uprkos značajnim pomacima u posljednjih nekoliko godina, koje je donijelo novo zakonodavstvo, ali i kontinuirana kampanja za unapređivanje prava LGBTIQ zajednice, pred Crnom Gorom je dug put i mnogo posla da bi se ljudi drugačije orijentacije osjećali slobodno.

Podrška gej članovima porodice, ali i usvajanju djece

Pitanja koja se tiču LGBTI populacije tema su prve ankete koju je CIN-CG sproveo u okviru projekta aktivnog učešće građana i građanski u izvještavanju “Zajedno možemo više: Skupa do jednakosti”, u čijem fokusu su manjine u Crnoj Gori.

U internet anketi je učestvovalo oko 330 ispitanika, koji su odgovarali na četiri pitanja - od toga da li znaju neki istoplni par, preko toga da li bi imali išta protiv da u komšiluku imaju takav par, do toga da li bi podržali člana porodice da se autuje i da li bi podržali da se gej parovima omogući da usvajaju djecu. Osim mogućnosti da stave da li podržavaju ili ne neki stav, ispitanicima je ostavljena mogućnost i da nemaju komentar, kao i da ostave komentar ukoliko to žele.

Gotovo dvije trećine (64,5 odsto) ispitanika i ispitanica kazalo je da znaju neki istopolni par, a više od 82 odsto je kazalo da ne bi imalo problema da im u komšiluku živi neki takav par. Međutim, bilo je i odogovora da bi takvi parovi u komšiluku predstavljali “loš primjer drugima, pogotovo djeci”.

Na pitanje da li biste podržali člana porodice da je pripadnik LGBTI zajednice, 78,4 odsto ispitanika odgovorilo je da bi. Među onima koji ne bi podržali bilo je i komentara da “pa ne bih se baš protivio, samo mi ne bi bilo milo” i “nemam ništa protiv ljubavi, ali smatram da je brak između muškarca i žene jedina prirodna veza”.

Malo manji procenat (76,3 odsto) bio je onih koji bi podržali mogućnost usvajanja djece za istopolne zajednice. Kod ovog pitanja zabilježen je i najveći broj komentara, koji idu od toga da “to djetetu ne treba” i “dijete koje bude usvojeno biće maltretirano zbog roditelja”, do toga da “takva djeca u 90 odsto slučajeva postati ista, a to nam nikako ne treba” i da će većina djece koje usvoje gej parovi “bude nesretna, sa samoubilačkim mislim, te često maltretirana”.

Zakon ne omogućava parovima istog pola da usvajaju djecu. Prošle godine, prema pisanju pojedinih medija, u Crnoj Gori usvojeno je četvoro djece.

Vjerujemo, međutim, da rezultatii ove ankete ne predstavljaju stvarno stanje i da se LGBTIQ zajednica podržava u ovako visokim procentima. Moguće je da su anketu u većini popunjavale osobe liberalnih stavova, ili sami predstavnici zajednice, jer je dijeljena i putem društvenih mreža i mobilnih aplikacija, pa je ova tema po svemu sudeći zainteresovala u najvećoj mjeri grupe kojiih se tiču ove teme.

Na društvenim mrežama CIN-CG, u periodu kada je dijeljena anketa, zabilježni su međutim i oprečni komentari, bilo je i govora mržnje. Oni koji su ocijenjeni kao govor mržnje su uklonjeni sa stranica CIN-CG na društvenim mrežama.

Mikulić Rakočević: Suprotstavljanje nasilju dio njihove borbe za integritet ličnosti

Učenici će imati slobodu da podijele svoja osjećanja s odraslim osobama, odnosno nama kao zaposlenima, ukoliko u školi postoji atmosfera prihvatanja svih učenika, kazala je pedagoškinja podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Vanja Mikulić Rakočević.

”Rjeđe su situacije kada učenik ili učenica direktno zatraže podršku. Obično je razgovor pokrenut zbog drugih razloga, često uobičajenih problema adolescenata - nemogućnost da se skoncentrišu tokom učenja, nezadovoljstvo odnosima u porodici ili sa vršnjacima, da bi se kasnije kao posredni uzrok identifikovala njihova promišljanja o drugačijoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu”, kazala je ona za CIN-CG o svojim iskustvima.

Od pedagoga i psihologa očekuje se da budu nosioci ili ključni akteri te da zajedno sa ostalim zaposlenima kreiraju sigurno i tolerantno školsko okruženja za sve učenike, a to, prema njenim riječima, mogu samo ako su dovoljno edukovani i senzibilisani.

Uz to, stručni saradnik treba da ima kompetencije da pruži podršku i roditeljima i učenicima kroz savjetodavni rad.

Da bi se ovo postiglo i da bi odgovorili na potrebe svih učenika, pedagozi i psiholozi moraju stalno da osavremenjuju profesionalna znanja i način rada, ističe sagovornica CIN-CG.

”Ono na šta stavljamo akcenat tokom rada s LGBTI učenicima jeste da treba da prihvate sebe i grade stabilnu sliku o sebi, nezavisno od mišljenja i reakcija društva, što je težak zadatak koji zahtijeva mnogo ličnog rada. Treba da iskoriste resurse socijalne podrške koji postoje u društvu, da prijave nasilje, da se ne povlače pred nasilnicima i ne identifikuju s ulogom žrtve. Treba da shvate da je suprotstavljanje nasilju dio njihove borbe za integritet ličnosti”, kazala je Mikulić Rakočević, dodajući da je u praksi potrebno sprovoditi programe za razvoj socio-emocionalnih vještina, kao i različite preventivne programe za otklanjanje predrasuda i suzbijanje nasilja.

Ona je istakla da se kontakt s osobama iz LGBTI populacije, kroz aktivnosti kao što je živa biblioteka, pokazao kao izuzetno koristan u suzbijanju predrasuda i razvoju empatije i prihvatanja.

Miloš RUDOVIĆ

Tvrđava se prodaje po cijeni od oko 26,9 miliona eura, šest puta više od iznosa za koji je prodata 2005. i to licima povezanim sa organizovanom kriminalnom grupom Svetozara Marovića. Vlada je najavila moguće kaznene procedure i pokretanje postupka zaštite imovine, što uključuje i raskide ugovora sa sadašnjim vlasnikom

U avgustu je istaknut oglas za prodaju stare austrougarske tvrđave Arza na Luštici, koja je u privatnom vlasništvu od 2005. godine, kada je tadašnji Fond za reformu sistema odbrane Državne zajednice Srbija i Crna Gora, prodao kao dio vojne imovine savezne države. Arza je samo jedna u nizu tvrđava koje se smatraju kulturnim dobrom, ali nebrigom bivše vlasti nijesu dobile taj status i nezaštićene su, a većina je prodata još za vrijeme Državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Arza je prodata crnogorsko-ruskom konzorcijumu, koji je tada najavljivao da će na lokaciji izgraditi turistički kompleks, i investirati 100 miliona eura, ali umjesto da investiraju, do sada tamo ništa nije urađeno i vlasnici pokušavaju da je preprodaju.

Prema informacijama do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) tvrđava sa zemljištem (ukupne površine skoro 108 hiljada kvadrata) se prodaje po cijeni od oko 26,9 miliona eura, šest puta više od iznosa za koji je kupljena 2005. godine, kada je koštala nešto manje od 4,5 miliona eura.
Prema informacijama CIN-CG-a, kupac je to što nije ulagao pravdao time da je kasnila planska dokumentacija i da je, kada je usvojena Studija lokacije, smanjena dozvoljena površina za gradnju, u odnosu na predviđenu Investicionim planom, koji je odobren potpisivanjem kupoprodajnog ugovora.

Iz Ministarstva finansija su za CIN-CG rekli da svi u čijim je rukama blago države Crne Gore moraju da ga privedu namjeni i valorizuju, ili će se, u suprotnom, ići u moguće kaznene procedure, kao i pokretanje postupka zaštite imovine, što uključuje i raskide nerealizovanih ugovora.
Ugovor, međutim, ne sadrži raskidne klauzule, što znači da se država nije zaštitila u slučaju da investitor ne ispuni obaveze.
Pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović za CIN-CG kaže da se prodaja tako vrijedne lokacije za samo 42 eura po kvadratu može ocijeniti klasičnom otimačinom državne imovine.

"Već deceniju i po kupac nije ispunio investicione obaveze, dok se jedan od vlasnika povezuje sa organizovanom kriminalnom grupom. Vlada bi trebalo da iskoristi Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koja daje pravo državama da korupciju mogu smatrati relevantnim činiocem u postupku za poništenje ugovora ili drugog sličnog pravnog instrumenta. Ovaj štetni posao potrebno je staviti van pravnog prometa i pokrenuti pravnu proceduru za vraćanje lokacije u državno vlasništvo", rekla je Mrdović.

Crna Gora je Konvenciju ratifikovala 2006. godine.

Arza je u katastru upisana kao stambena zgrada od 430 kvadrata, stečena kupovinom. Tvrđava i zemljište, na atraktivnoj lokaciji uz more, je upisana na budvansku kompaniju RCG Invest u vlasništvu Rusa Vadima Ogorodova (50 odsto), dok po oko 16,6 odsto imaju Latinovići - Mirko, Olgica i Maja.

Beogradski biznismen Mirko Latinović je bio svjedok saradnik u više krivičnih postupaka koji su se vodili protiv organizovane kriminalne grupe u Budvi, na čijem je čelu bio funkcioner DPS-a Svetozar Marović, koji je bio na čelu Državne zajednice SCG u vrijeme rasprodaje vojne imovine i Arze. Latinović, koji posluje i u Rusiji, je u tužilaštvu priznao da je bio dio te kriminalne grupe.
Latinović je, odnosno njegovo preduzeće Tradeunique, bio partner Marovića u brojnim poslovima u Budvi, među kojima je i izgradnja TQ Plaze. Tim poslom Opština Budva oštećena je za oko 20 miliona eura. Nakon sporazuma potpisanih sa Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT), na ime odštete od 19,5 miliona eura, Opštini Budva pripalo je 8.129 kvadrata prostora, uglavnom u nedovršenom dijelu.

SDT je 2015. blokiralo kompletnu imovinu Latinovića u Budvi za koju se sumnjalo da potiče od kriminala i nakon TQ Plaze, zabranjeno mu je raspolaganje i rezidencijalnim kompleksom od 36 vila iznad Svetog Stefana, poznatijim kao Rusko selo, kao i sa tri apartmana u Splendidu. Među blokiranom imovinom nije tvrđava Arza.

OGLAS NA TVRĐAVI POKRENUO VLADU

Na društvenim mrežama se u avgustu pojavio oglas za prodaju Arza, nekada u vlasništvu Vojske Jugoslavije, sa brojem telefona 069 757 542, istaknutim na tvrđavi. Korisnici društvenih mreža pitali su da li je Arza zajedno sa Mamulom na prodaju. Ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula dato je 2015. godine u zakup na 45 godina, kompaniji Orascom egipatskog biznismena Samiha Savirisa, koji na dijelu poluostrva Luštica gradi turistički kompleks.

Informaciju o prodaji Arze prenijeli su i regionalni mediji, a neki su se pitali da li je to performans ili se radi o stvarnoj prodaji.

Reagovao je i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić koji je na Twitteru napisao da mu se na dati broj telefona niko ne javlja.

,,Provjerićemo vlasništvo. Poslije decenija raspikućstva država bi trebalo da preuzme ovakva kulturna bogatstva i da ih valorizuje kako treba. I to će uraditi novcem koji ste vi građani preko računa sa QR kodovima finansirali", poručio je Spajić.
Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović za CIN-CG je kazala da još nije dobila zahtjev za pokretanje spora u vezi sa vraćanjem tvrđave Arza u vlasništvo države.

Ines Mrdović navodi da je ugovor morao imati zaštitne klauzule, ali je i ovo na žalost prodato po obrascu po kojem se investitoru dozvoljava da se upiše na vrijednu lokaciju prije nego što realizuje investicioni program, pa ako ne dođe do potrebnog novca, pokušaće višestruko skuplje da je proda.

Iz Ministarstva finansija poručuju da se Spajić zalaže da, ako onaj kome je prodata ili data u zakup imovina države ne poštuje ugovorene obaveze i ne upravlja njome u interesu i na ponos Crne Gore, da se svi takvi slučajevi ispitaju i potom preduzmu aktivnosti u skladu sa utvrđenim stanjem.

,,U tom kontekstu, ministar je odgovorno reagovao na postavljeni transparent sa telefonskim brojem za prodaju tvrđave Arza i upozorio da su nedopustivi ovakvi i slični prizori, a nakon što sve bude utvrđeno odrediće se Vlada. Ovo nije bio prvi put da se pojavljuju oglasi za prodaju značajnog objekta koji ima karakteristike kulturno-istorijskog spomenika, a da bivša vlast nije uradila ništa u cilju njegove zaštite, posebno imajući u vidu da deceniju i po nema ulaganja i valorizacije", rekli su za CIN-CG iz Ministarstva.

OD 120 TVRĐAVA ZAŠTIĆENO SAMO PET

Da prethodna vlast nije zaštitila kulturno blago Crne Gore kažu i u NVO Expeditio i Upravi za zaštitu kulturnih dobara.

"Država je propustila da zaštiti, ne samo Arzu, već i mnoge druge tvrđave nastale u austrougarskom periodu. Od ukupno oko 120 tvrđava i vojnih objekata iz ovog perioda, koji su identifikovani na teritoriji Crne Gore, nedopustivo mali broj njih, samo pet, je zaštićeno kao kulturno dobro", kazali su za CIN-CG iz NVO Expeditio.

To su, kako su naveli, tvrđave Kosmač, Mamula i Goražda, kao i Forte Mare i Španjola koje su nastale ranije, ali su transformisane u austrougarskom periodu.

"Pitanje vlasništva nije ključno za zaštitu, jer kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne baštine od opšteg interesa, prema zakonu moraju da se štite bez obzira u čijem su vlasništvu", rekli su iz Expeditia.

V.d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin za CIN-CG kaže da je problem što je nakon smjene vlasti u zaštiti kulturnih dobara zatečena situacija "koja teško da može da se objasni".

"Riječ je o tome da nam vrijeme za revalorizaciju kulturnih dobara ističe, a bez toga ne možemo da krenemo u proces valorizacije i stavljanja Arze (i drugih spomenika koji to zaslužuju) pod zaštitu", rekao je Zagarčanin koji je u julu ove godine imenovan za v.d. direktora Uprave.

Kazao je da ako stignu da završe revalorizaciju (ponovno procjenjivanje vrijednosti) uslijediće vrednovanje Arze i ona će dobiti status kulturnog dobra, a to će uraditi i za još nekoliko drugih značajnih fortifikacija i spomenika kulture.

VLASNIK SE OGRADIO, A OGLAS NA SAJTU NJEGOVE KOMPANIJE

Tvrđava Arza i pripadajuće zemljište prodaju se od 2019. kada se oglas prvi put pojavio na sajtovima agencija za nekretnine.

Oglas se više ne nalazi na sajtovima agencija za nekretnine, ali se može naći na internet stranici kompanije Montenegro Land, čiji je većinski vlasnik Vadim Ogorodov (78 odsto), jedan od vlasnika RCG Investa. Victor Kyalov ima 21,78 odsto. Ogorodov je bio izvršni direktor RCG Investa u vrijeme kupovine Arze.

Na sajtu Montenegro landa se nalazi broj telefona 069 757 542, koji je bio na istaknut na tvrđavi, a od kojeg se vlasnik Arze ogradio.

RCG Invest je nakon reakcije javnosti na novi oglas za prodaju tvrđave, u saopštenju naveo da osuđuje postupak "nepoznatih pojedinaca" koji su mimo njihovog znanja na austrougarsku tvrđavu Arza, na poluostrvu Luštica, postavili transparent sa brojem telefona.

"Odmah nakon što smo ujutru vidjeli da je neko postavio transparent, on je uklonjen. Smatramo da je posrijedi nečija provokacija, zato se kompanija RCG Invest ograđuje od ovakvih postupaka. Objavljivanjem fotografija na kojima se vidi broj telefona napravljena je šteta našoj kompaniji, zato i želimo javnost upoznati da mi nijesmo inicijatori", naveli su iz kompanije.

Iz Montenegro Landa nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a od kada se prodaje tvrđava Arza, u čije ime je prodaju i ima li interesovanja za kupovinu. Na pitanja nijesu odgovorili ni iz kompanije Tradeunique, koja je suvlasnik Arze.

Na sajtu piše da se zemljište površine 107.858 kvadrata (uključujući plažu i tvrđavu) prodaje za 26.964.500 eura ili 250 eura po kvadratu.

"Parcela je bila kupljena 2005. godine na međunarodnom tenderu, čijim uslovima je bilo predviđeno ciljno korišćenje teritorije – hotelski kompleks sa pet zvjezdica, sa individualnim vilama i jahting-klubom. Zemljište se nalazi u vlasništvu crnogorske kompanije. Idealno mjesto za smještaj turističkog kompleksa najviše kategorije sa vlastitom plažom, marinom za jahte i neophodnim objektima infrastrukture", navodi se u oglasu.

Na sajtu piše i da se projektom predviđa izgradnja hotela sa pet zvjezdica kapaciteta oko 200 soba, vlastitog jahting-kluba i keja.

"Na teritoriji se planira razmještaj nekoliko restorana, kafića i barova, spa-centara, sportskih objekata, bazena i tri plažne zone. Kao dopuna hotelu biće izgrađen kompleks apartmana od četiri do šest etaža i oko 30 vila", navodi se na sajtu, iako je planskom dokumentacijom predviđena manja izgradnja.

STUDIJA USVOJENA SEDAM GODINA NAKON TENDERA

Prema nezvaničnim informacijama CIN-CG, vlasnik još od 2005. godine nije mogao da sprovede investicioni program zbog nepostojanja planske dokumentacije, potrebne za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu.

Zemljište je kupljeno na međunarodnom tenderu 2005. i neodvojivi dio kupoprodajnog ugovora je investicioni program.

Članom 9 Ugovora se predviđa da je kupac dužan da u roku od 21 mjesec od dana dobijanja građevinske dozvole izvrši svoje obaveze, navedene u investicionom programu.

Međutim, prema nezvaničnim izvorima, Vlada nije stvorila uslove za pribavljanje građevinske dozvole, a da je javna rasprava o Prostornom planu posebne namjene morskog dobra završena 21. februara 2005. a tender je raspisan tri dana kasnije (24. februara) "što ukazuje na kontradiktornosti u sprovođenju tendera i lišavanja investitora mogućnosti da podnese inicijativu za unošenje investicionog programa u planski dokument".

Državna studija lokacije za sektor 34, kojem pripada Arza, donijeta je 2012. godine, sedam godina nakon tendera.

Od ukupne površine od 107.858 kvadratnih metara, izgradnja je predviđena samo na izdvojenim urbanističkom parcelama od 12.597 kvadrata sa koeficijentom izgrađenosti 0,8 (63 sobe sa 126 ležajeva) i od 8.936 kvadrata sa koeficijentom 0,4 (12 vila sa 72 ležaja), što je u cjelini višestruko manje od parametara investicionog programa.

U toku javne rasprave investitor je podnosio inicijative za izmjene i Studije lokacije i Prostornog plana obalnog poručja, ali su sve odbijene.

CIN-CG saznaje da kupac sada ponovo traži izmjenu planske dokumentacije.

Tvrđava Arza Studijom lokacije je zaštićena u dijelu očuvanja oblika, gabarita i rasporeda, kao i funkcionalna namjena kulturnog karaktera tvrđave.

RCG Investu je blokiran račun jer, prema nezvaničnim informacijama, Uprava javnih prihoda je obračunala porez na cjelokupno zemljište kao neizgrađeno građevinsko zemljište, uključujući parcele na kojima planskim dokumentom nije predviđena gradnja. Takođe, vlasnik objekta tokom 15 godina je o svom trošku očistio, održavao i čuvao objekat.

DRŽAVA DA ISKORISTI PRAVO PREČE KUPOVINE

Mladen Zagarčanin za CIN-CG kaže da se tvrđava Arza ne može prodati bez poštovanja zakonske procedure koja se odnosi na pravo preče kupovine.

Podsjeća da se Arza nalazi u okviru zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da sve intervencije na tvrđavi moraju da se planiraju u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara.

Kaže da pod zaštitu treba staviti mnogo drugih vrijednih fortifikacija i spomenika, od praistorije do novog doba.

"Na primjer, srednjovjekovna utvrđenja Bihor i Soko grad, ili turska i austrougarska utvrđenjana na Golom brdu kod Sutomora, na Sutormanu, Vrmcu, Trojici i mnogo drugih. Ta spomenička blaga treba što prije valorizovati, a naravno tu je i još nekoliko izuzetnih spomenika kulture koji moraju da dobiju status kulturnog dobra", rekao je Zagarčanin.

Tvrđava Arza još odolijeva vremenu, mada se na njenom vrhu vidi da je kamenje počelo da se osipa. Do tvrđave se može doći, ali su njena vrata zaključana, kako bi se njena unutrašnjost sačuvala od neodgovornih posjetilaca, koji su ispisali grafite po spoljnim zidovima.

Prostor oko Arze je nenaseljen, a u blizini se nalazi popularna plaža Mirišta.

ARZA OTIŠLA U TOKU RASPRODAJE IMOVINE VOJSKE SCG

Kompleks Donja Arza sa tvrđavom, prodat je u septembru 2005. godine za 4.495.822 eura, a kupac je bio konzorcijum u sastavu: VEK (ZAO) Moskva – Akcionarska komercijalna banka, ZAO trust Koksokhimmontazh Moskva (u vlasništvu više ruskih građana), Tradeunique CG Budva i RCG Invest Herceg Novi.

U uvodnim napomenama ugovora navedeno je da je Zaključkom Vlade Crne Gore od 15. jula 2005. godine Fondu za reformu sistema odbrane Državne zajednice Srbija i Crna Gora ustupljena vojna nepokretnost Donja Arza radi prodaje.

Kupac je ubrzo nakon toga naljutio mještane postavljajući obezbjeđenje koje je nekoliko godina zabranjivalo slobodan prolaz putem, koji je državno vlasništvo, do plaža.

Na tom području više nema obezbjeđenja.

Prije prodaje Arza je očišćena od radioaktivnog otpada, nastalog od projektila sa osiromašenim uranijumom, koji su tokom NATO intervencije 1999. godine bačeni na to područje.

Ugovor o prodaji Arze potpisao je tadašnji ministar odbrane Prvoslav Davinić u ime Državne zajednice i direktor Fonda za reformu sistema odbrane Vladan Živulović. Predsjednik SCG i Vrhovnog savjeta odbrane tada je bio Svetozar Marović, koji je 2016. osuđen kao vođa kriminalne grupe za višemilionsku štetu po gradski budžet Budve. Posljednje četiri godine je Marović u bijegu, a njegovi advokati su saopštavali da se u Srbiji liječi od depresije.

Davinić je zbog afera u vezi sa tenderima za prodaju vojne imovine zajedničke države početkom septembra 2005. podnio ostavku, a bio je glavni okrivljeni u šest velikih sudskih afera: "Pancir", "Satelit", "Barkasa", nenamjensko trošenje budžeta, kupovine vojnih stanova i prodaje vojnog naoružanja. On je krajem 2020. godine oslobođen optužbi za zloupotrebu službenog položaja prilikom kupovine vojnih stanova i prodaje vojnog naoružanja.

NE ZNAJU GDJE JE NOVAC OD PRODAJE

Iz Ministarstva odbrane Crne Gore za CIN-CG su rekli da su, prema dokumentaciji kojom raspolažu, preko Fonda za reformu sistema odbrane SCG prodate vojne lokacije Glavati Muo i Platamuni u Kotoru, u Herceg Novom Klub Vojske, Donja Arza, Kabala for, Lazine for, Oskoruša for, Brežino, Ubojno i Marka Cara u Budvi Skočiđevojka, a u Podgorici sjeverni dio kasarne "Morača".
"Želimo da istaknemo da ne posjedujemo dokumentaciju formiranu u predmetima prodaje gore navedenih vojnih nepokretnosti, kao ni ugovore o kupoprodaji. Ministarstvo odbrane nije bilo nadležno da prati realizaciju ovih ugovora, te samim tim ne posjedujemo informacije o prihodima koji su ostvareni od njihove prodaje", rekli su iz Ministarstva odgovarajući na pitanje CIN-CG gdje su išle pare od prodaje vojne imovine.

NEKA DOBRA MOGU OSTATI NEZAŠTIĆENA

Zagarčanin je podsjetio da je shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ponovna procjena vrijednosti kulturnih dobara (revalorizacija) trebalo da se završi do avgusta 2013.
"Na osnovu predatih elaborata nijesu mogla da se urade rješenja o zaštiti (nije predato 388 elaborata), iako se tada likovalo da je revalorizacija uspješno završena i da je nakon potrošenih oko milion eura (a suma se nikada neće tačno znati) nije završena niti revalorizacija niti upis u centralni registar. Primjera radi od pokretnih kulturnih dobara upisana je samo ikona Bogorodice Filermose, i to skoro", navodi Zagarčanin.
Dopunom Zakona o zaštiti kulturnih dobara iz jula 2017. godine počela je nova revalorizacija oročena na pet godina. Rok za završetak je jul 2022. godine.
Zagarčanin kaže da je 2017. godine napravljen pokušaj da se iskoristi materijal iz prethodne revalorizacije, a rezultat su četiri revalorizovana spomenika kulture: Stari grad Bar sa čaršijom i podgrađem, Stari grad Ulcinj, Bedemi sa bastionima i Stari grad Budva i Sveti Stefan.
"Ako je zakonski revalorizacija počela avgusta 2010. prošlo je 11 godina, a sada je treba završiti za 11 mjeseci. Ako ne završimo revalorizaciju mi ćemo imati pravno nezaštićena kulturna dobra", upozorio je Zagarčanin.

CITADELU RAZMIJENILI PRIJE 30 GODINA

Da su bivšoj vlasti bili najvažniji lični interesi pokazuje i primjer srednjovjekovne tvrđave i kulturno-istorijskog spomenika Citadela u Starom gradu.
Citadelu je 1992. godine tadašnje savezno Ministarstvo odbrane, koje je bilo vlasnik srednjovjekovnog utvrđenja, odlučilo da razmijeni sa budvanskom kompanijom Imobilia, u vlasništvu Branka Ćupića, za stambene prostore u Tivtu od oko 700 kvadrata.
Sekretarijat za zaštitu imovine Opštine Budva nedavno je uputio zahtjev zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore da hitno pokrene postupak poništenja ugovora.

Branko Ćupić je jedan od "pobjednika" tranzicije, kontroverzni biznismen koji se u javnosti pominje kao poslovni prijatelj Svetozara Marovića. Ćupić je vlasnik Iberostar hotelske grupe iz Budve, tri stare palate u Boki - "Tripković" u Dobroti i "Zmajević" i "Smekja" u Perastu, kao i brojnih drugih nekretnina na primorju.
Javnost nikada nije upoznata sa detaljima ugovora za Citadelu.

I tvrđava Lazaret u Petrovcu je prodata 2002. godine ruskim državljanima, koji su kupili i hotel "4. Jul", sadašnji Monte Casa. Lazaret je nacionalizovana imovina imućne petrovačke porodice Zuber, čiji potomci traže od države da im vrati oduzetu imovina.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Status Kotora na listi svjetske baštine zbog pretjetrane urbanizacije mogao bi biti ugrožen, a nadležni tvrde da je zabrana gradnje nepotrebna 

 

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) preporučila je Crnoj Gori da zabrani gradnju na prostoru zaštićenog područja u Bokokotorskom zalivu, dok se ne završe Prostorno urbanistički plan (PUP) Kotora i izmijeni Menadžment plan, ali Vlada ipak nije produžila moratorijum na gradnju u decembru prošle godine.

Tada je, prema saznanjima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), istekla odluka po kojoj je bila zabranjena gradnja u dijelu zaliva, koji je od 1979. godine pod zaštitom UNESCO-a.

Moratorijum na gradnju u tom području uveden je u martu 2017. godine, zbog višegodišnjih upozorenja UNESCO-a da bi Kotor mogao biti skinut sa liste zaštićenih područja, upravo zbog pretjerane devastacije prostora.

Prethodna Vlada je, u septembru prošle godine, usvojila PUP Kotora, ali se i dalje ne nazire kraj izrade Menadžment plana, kojim taj PUP treba da profunkcioniše u praksi.

Ni Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, na čijem je čelu predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, ne funkcioniše. Savjet bi trebalo da upravlja zeštićenim područjem Boke. Nakon promjene vlasti na državnom nivou, i dalje se čekaju nova imenovanja u tom tijelu, a o radu Savjeta nema nikakvih dostupnih informacija na sajtu opštine Kotor.

Iz nadležnih ministarstava i kotorske opštine za CIN-CG kažu da je UNESCO dao saglasnost na novi PUP, te da zbog toga nije ni produžen moratorijum na gradnju.

U nevladinom sektoru, međutim, ocjenjuju da je moratorijum morao biti na snazi, dok se ne izmijeni Menadžment plan, ali i da je novi PUP „izuzetno loš planski dokument“.

Izrada novog plana trajala je 12 godina, a Zakon o planiranju i izgradnji objekata koji reguliše ovu oblast je od tada promijenjen tri puta.

Ni taj novi planski dokument, međutim, ne može da spriječi gradnju onih koji su prije njegovog usvajanja dobili dozvolu, odnosno prijavili gradnju nekog objekta.

Tako ni moratorijum nije spriječio uništavanje zaštićenog ambijenta, jer se nije mogla zabraniti gradnja nečega što je „aminovano“ prije stupanja na snagu odluke o zabrani gradnje.

Tako je izgrađena plaža u Dobroti, a nastavljena je i gradnja luksuznog hotela i turističkog naselja u vlasništvu Edina Kolarevića, sestrića predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Gradnja tog kompleksa izazvala je veliko negodovanje u Boki, jer je hotel podignut na mjestu jedne od rijetkih preostalih većih zelenih površina uz more u Dobroti, kada je posječena stoljetna hrastova šuma.

Vlasti su dozvolile i „rehabilitaciju kupališta“ koje je nekad bila manja drvena platforma na betonskim stubovima, a sada je nasuta plaža u dužini od oko 110 metara.

Iz Centra za održivi prostorni razvoj EXPEDITIO ističu da su zbog prekomjerne i neadekvatne urbanizacije potpuno devastirani djelovi ovog izuzetnog pejzaža, a najočigledniji primjeri tvde su Kostanjica i Dobrota. „Nažalost, prekomjerna i neadekvatna urbanizacija je i dalje u toku“, kaže arhitektica Biljana Gligorić, iz EXPEDITIO.

UNESCO čeka do kraja iduće godine

U izvještaju UNESCO-a, iz jula ove godine navodi se da bi ažurirani Menadžment plan upravljanja trebalo da uključi preporuke misije iz 2018. godine „tako da postane potpuno operativan instrument za efikasno upravljanje cjelokupnom imovinom i njenom tampon zonom”.

Takođe se traži da do 1.decembra 2022. država dostavi izvještaj o stanju očuvanja kulturnog dobra i sprovođenju preporuka UNESCO-a.

Ta organizacija je, u detaljnom izvještaju misije Centra za kulturnu baštinu UNESCO-a iz 2018. naglasila da moratorijum na novu izgradnju treba održavati do usvajanja prostornog plana i izmjene Menadžment plana, koje bi trebalo raditi paralelno i „koji će identifikovati ograničeni potencijal održive gradnje bez dodatnog negativnog uticaja”.

Tada su preporučili i da se odustane od gradnje mosta na Verigama, novih puteva u Mulu, Prčanju, Stolivu i Kostanjici; da se izmijeni ili otkaže zaobilaznica za Risan i duga obilaznica za Kotor i Dobrotu; da se poništi urbanizacija u Morinju; da se ne gradi turističko selo u Glavatima; da se ograniči buduća gradnja u Mulu, Prčanju i Stolivu, ali i na južnoj strani tivatskog i hercegnovskog zaliva; da se ne gradi između Ljute i Dobrote, ali ni u Glavatima i Morinju.

Predstavnici misje su tada naglasili da su loše posljedice po zaštićeno područje istaknute posebno gradnjom u Kostanjici, realizovanim prijedlozima o lokaciji Autokamp u Dobroti i prijedlogom za Turističko selo u Glavatima – u Prčanju.

„Da bi dobro ostalo upisano na Listu svjetske baštine potrebna je drastična akcija, u najmanju ruku da Glavati i Morinj ostanu neizgrađeni”, upozorili su 2018. iz UNESCO-a.

Plan neće riješiti goruće probleme

Zaštićeni prostor Boke obuhvata jugoistočni dio zaliva od 14.600 hektara i tampon zonu od 36.491 hektara i prostire se na četiri opštine - kotorsku, tivatsku, hercegnovsku i cetinjsku.

Inžinjerka arhitekture i članica EXPEDITIO Aleksandra Kapetanović za CIN-CG ističe da, osim preporuke da se ova dva plana urade paralelno, nijesu poštovane ni preporuke da nema urbanizacije strmih padina, da nova gradnja treba da bude niske gustine, ali i da je potrebno razviti plan integrisanog saobraćaja za područje Boke.

„Iako je, na osnovu preporuka, zaobilaznica Kotor-Dobrota koja je bila u nacrtu PUP-a uklonjena, planom se i dalje predviđa urbanizacija velikog kapaciteta za područje Dobrote“, navodi Kapetanović.

Biljana Gligorić ocjenjuje i da je problem kod novog PUP-a to što značajno odstupa od standarda dobrih planerskih dokumenata „kako u svojoj strukturi koja otežava njegovo čitanje i tumačenje, zatim u nejasnim i neutemeljenim odrednicama koje u praksi bivaju teško sprovodljive ili nelogične“.

„U pitanju je dokument čiji vodeći planer nema iskustva u izradi ovih kompleksnih dokumenata“, ističe ona.

Iz EXPEDITIO ocjenjuju i da PUP nije dokument koji će značajno doprinijeti razvoju zaštićenog područja, niti će donijeti razrešjenje gorućih problema - saobraćajnog kolapsa, pretjerane urbanizacije i nepostojanja kvalitetnih novih, javnih sadržaja. „Sve što je rađeno je uglavnom bilo da bi se poštovala forma prema UNESCO-u. Suštinske aktivnosti nijesu sprovedene. Menadžmet plan je morao da bude mnogo ranije usvojen i ozbiljno i efikasno primenjivan”.

Krekić: Moratorijum je trenutno nepotreban

Arhitekta Mladen Krekić, koji je bio glavni planer novog PUP-a, priznaje da je taj dokument trebalo raditi paralelno sa Menadžment planom. Međutim, ističe da je danas gradnja u području Kotora nemoguća, dok se ne donese i taj plan.

Da li je baš tako? Gradi se ipak, potvrđuje Krekić i tamo gdje su dozvole izdate prije donošenja PUP-a, kada je u pitanju rekonstrukcija, kao i gradnja objekata koji su prošli Procjenu uticaja na baštinu (HIA).

„Moratorijum je trenutno nepotreban, jer nema logike da se blokira rekonstrukcija i gradnja objekata koji su prošli HIA. Svakako se mora raditi u skladu sa ambijentalnim prostorom“, ističe Krekić.

Krekić ocjenjuje da su novim kotorskim PUP-om poštovane skoro sve preporuke UNESCO-a, te da je ta organizacija dala saglasnost na ovaj plan.

On objašnjava da je dosta toga dovedeno u red. Nema više gradnje velike gustine stanova. Može da se gradi samo prizemlje, jedna etaža i potkrovlje. Ističe da su fiksirane visinske kvote.

„Radikalno sam smanjio svu gradnju, to se odnosi i na cijelu bafer zonu, strategija je bila minimalno povećavati građevinsko zemljište samo tamo gdje je neophodno, smanjiti gradnju stanova“, pojašnjava on.

Menadžment plan kasni zbog politike i korone

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) za CIN-CG potvrđuju da je u decembru prošle godine istekao rok važenja odluke o zabrani gradnje u Kotoru.

U MEPG se pozivaju na Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, prema kome je zabrana građenja vezana za izradu planskog dokumenta.

I oni objašnjavaju da odluka o zabrani gradnje nije produžavana, jer je u međuvremenu usvojen PUP Kotora, koji je u skladu sa preporukama UNESCO-a.

Stavljena je van snage, dodaju, prostorno planska dokumentacija koja nije bila usklađena sa novim planom u pogledu namjena površina i planiranih kapaciteta za izgradnju.

„Na ovaj način smanjeno je građevinsko područje, a samim tim smanjen je pritisak na Bokokotorski zaliv”, naglašava se iz tog ministarstva.

Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić ocjenjuje da su stvoreni svi preduslovi da se taj prostor trajno zaštiti, a da se u isto vrijeme omogući njegov kontrolisani i održivi razvoj.

Menadžment plan je, dodaje Jokić, u procesu izrade i kada bude završen biće poslat na mišljenje UNESCO-u.

„Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdaje uslove za manje projekte, a za svaki veći projekat UNESCO-a posredstvom HIA studije daje saglasnost”, objašnjava Jokić.

On ističe da, s obzirom na epidemiološku situaciju koja je pratila ovu godinu, grupa za izradu Menadžment plana nije sastajala uživo, već je obavljala online konsultacije, ali se sastanak očekuje u najskorijem roku.

Iz MPNKS, međutim, priznaju da je UNESCO preporučio zabranu gradnje do usvajanja izmijenjenog Menadžment plana.

„Zbog političkih promjena na lokalnom i nacionalnom nivou, ali i poštovanja mjera usljed novonastale situacije izazvane virusom COVID-19 u više navrata proces rada je zaustavljan”, pojašnjavaju iz MPNKS.

Kapetanović, koja je i članica radne grupe za izradu Menadžment plana, podsjeća da se u proces revizije tog plana krenulo u martu 2019. godine i da su tada aktivnosti bile intezivne, ali su zaustavljene više puta nakon promjene opštinskih vlasti.

Ona je, u februaru prošle godine, dala ostavku na članstvo u Savjetu za upravljanje, u kom je bila kao predstavnica nevladinih organizacija, uz obrazloženje da je došlo do alarmantnog pogoršanja stanja na zaštićenom području, da je Savjet neefikasan, kao i zbog odluke bivše Vlade da razriješi pet članova tog Savjeta koji su bili stručnjaci iz oblasti zaštite kulturne baštine.

Kapetanović naglašava da se u praksi pokazalo da Savjet postoji samo kao forma, ali da u suštini nema nikakvog uticaja na procese koji se dešavaju u Kotoru. Ističe i da je transparentnost rada Savjeta pogoršana, te da informacije nijesu javno dostupne.

„Iako je u Poslovniku navedeno da je rad Savjeta javan, i da će zapisnici, i sva ostala dokumenta koje usvaja Savjet biće postavljana na sajtu Opštine Kotor, najkasnije 7 dana nakon njihovog usvajanja”, podsjeća ona.

Neophodno je, kaže ona, da Savjet dobije daleko značajniju ulogu u svim procesima koji se tiču razvoja i planiranja prostora Opštine Kotor.

Prema podacima iz kotorske opštine, 27 prijava gradnje podnijeto je prije usvajanja PUP-a, koje su po zakonu morale biti odobrene. Neke od tih dozvola, u koje je CIN-CG imao uvid, predviđaju izgradnju turističkog naselja u Risnu i petospratne zgrade u Dobroti. Predstavnici nevladinog sektora smatraju da bi ti projekti mogli dodatno ugroziti Boku.

Nema više gradnje u Kostanjici, tužilaštvo izviđa Jokića

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo je izviđaj protiv Vladimira Jokića, predsjednika opštine Kotor i to zato što je zaustavio gradnju u Kostanjici.

UNESCO je slučaj Kostanjice ranije prepoznao kao najdrastičniji primjer bahatog odnosa prema zaštićenom području i neadekvatnog odgovora institucija, jer je vizura Perasta sa Gospom od Škrpjela i Sv. Đorđem trajno narušena. A to je bio jedan od prepoznatljivih pejzaža Crne Gore i Boke.

Predmet protiv Jokića je kasnije ustupljen Osnovnom tužilaštvu u Kotoru, koje utvrđuje da li je on neizdavanjem dozvola za nastavak gradnje u Kostanjici počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi, iako je i glavni planer Mladen Krekić izričit da na tom lokalitetu ne bi više smjelo da se gradi.

I dok tužilaštvo izviđa Jokića što nije dopustio da se nastavi devastacija Kostanjice, nema postupaka zbog loših planova i onih koji su dozvolili da djelovi Boke sve više liče na Budvu.

Jokić za CIN-CG ocjenjuje da je u pitanju politički proces „u kojem je trebalo progoniti onoga koji je štitio prostor i javni interes da bi se sačuvali interesi offshore kompanija iza kojih stoje ljudi iz bivše crnogorske vlasti”.

Pozvao je SDT da pokrenu proces protiv Branimira Gvozdenovića, bivšeg ministra održivog razvoja i turizma i sa njim povezanim licima, kao i offshore kompanija iza kojih se kriju ljudi iz Crne Gore.

„Imaju sasvim dovoljno dokaza za pokretanje postupka protiv Gvozdenovića koji je svjesno izdao nezakonitu saglasnost na te planove”, ocijenio je predsjednik kotorske opštine.

Investitor A-Y Montenegro, čiji je osnivač offshore kompaija A-Y Kostanjica Limited sa Kanalaskih ostrva, podnio je krivičnu prijavu protiv Jokića i njegovih saradnika u Opštini zbog zloupotrebe službenog položaja. „U radnjama određenih službenih lica Opštine Kotor eventualno se stiču elementi bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi”, rekli su za CIN-CG iz SDT-a. Iz kotorskog tužilaštva su istakli da je predmet još u fazi izviđaja.

Za nesavjestan rad u službi predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. „S obzirom na to da smo postupali u svemu zakonito, očekujem da će i ODT ubrzo odbaciti sve navode kao neosnovane”, rekao je Jokić.

Investitor A-Y Montenegro je zahtjev za još osam građevinskih dozvola za gradnju dodatnih gotovo devet hiljada kvadratnih metara u Kostanjici podnio u vremenu između proglašavanja moratorijuma i njegovog stupanja na snagu.

Dva turistička kompleksa u Kostanjici, koja su potpuno devastirala ambijentalnu cjelinu, realizovana su dok je na čelu kotorske opštine bila Marija Ćatović iz Demokratske partije socijalista (DPS). Saglasnost za sporni plan za Kostanjicu iz 2009. godine i njegove izmjene iz 2013. godine, dao je Branimir Gvozdenović koji je tada bio ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine.

Tadašnji Regionalni institut za zaštitu kulturnih spomenika, čija je direktorka bila Ružica Ivanović i Ministarstvo kulture na čelu sa Branislavom Mićunovićem dali su negativno mišljenje na plan za Kostanjicu, ali uveliko nakon isteka zakonskog roka, pa njihova mišljenja nijesu imala nikakvu snagu.

Prema podacima iz centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) nije jasno ko je stvarni vlasnik kompleksa u Kostanjici, jer se on krije iza offshore kompanije.

Ustavni sud je odbacio predlog za pokretanje ocjene ustavnosti i zakonitosti DUP-a Kostanjica sa obrazloženjem da ne može da odlučuje o zakonima koji su prestali da važe.

„Formalitet Ustavnog suda ne vodi zaštiti javnog interesa, ne samo u ovom predmetu već i u sličnim slučajevima. Bitno je naglasiti da je DUP Kostanjica stavljen van snage donošenjem PUP-a Kotor”, naglašava Jokić.

  Maja Boričić
foto: Stevan Kordić

Zbog utvrđivanja disciplinske odgovornosti, u periodu od 2016. do 2020. godine, kažnjeno je šest tužilaca. Svi tužioci kažnjeni su zbog nedostavljanja podataka o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojim se uređuje sprečavanje sukoba interesa i to novčanom kaznom. Disciplinski tužilac podnio je devet prijedloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti u tom četvorogodišnjem periodu.

Najviše postupaka bilo je u 2018. godini - četiri, od čega su tri tužioca kažnjena. U 2016, 2017. i 2020. godini pokrenut je po jedan postupak, od čega je u 2017. godini jednom tužiocu utvrđena disciplinska odgovornost. U 2019. godini disciplinski tužilac je podnio dva prijedloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, a vijeće je u oba slučaja utvrdilo da postoji disciplinska odgovornost.

CIN-CG, CEGAS i Monitor počinju realizaciju projekta o efikasnosti tužilaštva u Crnoj Gori uz podršku Ambasada Kraljevine Holandije   Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za građanske slobode (CEGAS) i nedeljnik Monitor, u naredne dvije godine će kroz projekat Istraživanje istraga pratiti rad i reformu crnogorskog tužilaštva. Projekat podržava Ambasada Kraljevine Holandije, a realizacija je počela u septembru. Ključni cilj je jačanje vladavine prava u Crnoj Gori, kao i podrška evropskim integracijama, naročito u poglavljima 23 i 24. Planirano je da se doprinese ovim ciljevima kroz sveobuhvatnu analizu rada crnogorskih tužilaca i uticaja Tužilaštva na ispunjavanje kriterijuma i zatvaranje navedenih poglavlja. Tokom implementacije projekta planirano je više aktivnosti, od koji su glavne:

• Izrada studije i analiza pravnih akata koji regulišu rad Tužilaštva, sa posebnim fokusom na interne procedure koje se tiču disciplinske odgovornosti tužilaca (evaluacija njihovog rada, sankcije, unapređenja itd);
• Ispitivanje javnog mnjenja o povjerenju građanki i građana u pravosudni sistem s akcentom na Tužilaštvo;
• Najmanje 12 istraživačkih priča vezanih za rad tužilaca i Tužilaštva;
• Podizanje svijesti u društvu o radu pravosudnog sistema kroz kampanje na društvenim mrežama i tradicionalnim medijima;
• Dijalog zainteresovanih strana kroz debate kojima će prisustvovati predstavnici pravosudnog sistema, civilnog sektora, medija, donosioci odluka, političari i pravni eksperti.

Zatvaranje poglavlja 23 i 24 neophodno je da bi Crna Gora napravila ključni napredak u pristupnim pregovorima i postala članica Evropske unije. Jasno je da je u tom procesu najvažnija refroma pravosudnog sistema kao i spremnost i volja donosilaca odluka da mijenjaju sistem u skladu sa standardima i praksom EU, ali dio odgovornosti snose i drugi društveni akteri pogotovo mediji i civilni sektor, koji bi trebalo da doprinesu cjelokupnom procesu transformacije Crne Gore ka funkcionalnoj demokratiji. Organizacije koje implementiraju projekat Istraživanje istraga nastojaće da tokom dvogodišnje realizacije daju svoj doprinos vladavini prava u Crnoj Gori i pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.

N

Za zadnja tri mjeseca, krv je doniralo 395 davaoca koji su prebolovali Covid 19, odnosno 15 odsto u odnosu na ukupan broj uzetih jedinica krvi u tom period. Pravila usklađena sa preporukama Evropske unije  i Svjetske zdravstvene organizacije

Među dobrovoljnim davaocima krvi u posljednja tri mjeseca, gotovo petinu čine oni koji su primili barem jednu dozu vakcine protiv koronavirusa, a malo manji je procenat onih koji su preboljeli COVID - 19, pokazuju podaci do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Na period od najmanje 28 dana odbijaju se osobe koje su preboljele koronavirus, uzimajući datum prestanka simptoma, kao i oni koji su preboljeli virus asimptomatski, računajući od rezultata pozitivnog testa. Osobe koje su preboljele virus sa razvijenim simptomom upale pluca, računajući period od prestanka simptoma i potpunog oporavka, odbijaju se kao davaoci na period od najmanje tri mjeseca. “Za zadnja tri mjeseca, krv je doniralo 395 osoba koje su prebolovale Covid 19 infekciju, odnosno 15 odsto u odnosu na ukupan broj uzetih jedinica krvi u  istom periodu,” kazala je za CIN-CG doktorka Nela Eraković iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. Eraković, koja je u Zavodu načelnica Službe za kolekciju krvi, ističe da je svaka  pripremljena jedinica krvi za pacIjenta sigurna i bezbjedna, jer je testirana na sve krvlju prenosive bolesti koje nalaže zakon. Previla doniranja i primanja krvi od osobe koja se vakcinisala protiv covid-19, prema njuenim riječima, usklađena su i sa preporukama Evropske unije (EU) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Zavisno od vakcine koju su primili, odnosno tehnologije koja se koristila u njihovoj pripremi, potencijalni donatori moraju da čekaju različiti vremenski period prije nego što im bude dozvoljeno da doniraju krv. Ako je vakcina bazirana na mRNA tehnologiji, u tom slučaju odgađa se doniranje krvi za 48 časova nakon vakcinacije zbog moguće pojave lokalnih simptoma na mjestu primjene vakcine, kao što su bol, crvenilo, svrab kože i otok. Vakcina koja je bazirana na ovoj tehnologiji, a čija primjena je odobrena u Crnoj Gori je američki “fajzer”. “U slučaju nuspojava na vakcinu (umor, glavobolja, bolovi u mišićima, jeza, drhtavica, bolovi u zglobovima, povišena tjelesna temperatura, mučnina, uvećane limfne žlijezde), odgađa se doniranje za sedam dana od prestanka simptoma”, pojašnjava Eraković. Ako su vakcine bazirane na adenovirusno vektorskoj tehnologiji, kao što je britansko-švedska “AstraZeneka” u Crnoj Gori, ako je davaoc primio ruski “sputnjik V” ili kineski “sinofarm”, ili ako osoba ne zna čime je vakcinisana, u svim ovim slučajevima, prema riječima Eraković, odgađa se doniranje krvi na četiri nedjelje nakon vakcinacije. “Za period od zadnja tri mjeseca krv je doniralo 455 davaoca krvi koji su primili i vakcinu i revakcinu  protiv Covid- 19 infekcije, odnosno 18 odsto u odnosu na ukupan broj uzetih jedinica krvi u istom periodu,” kazala je doktorica za CIN-CG. Na pitanje, o tome da li je bilo slučajeva da se građani kojima je potrebna krv raspituju o statusu donatora, da li su to oboljele ili vakcinisane osobe, doktorka je kazala da takvih slučajeva u Zavodu do sada nisu imali. U Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima sa Vladine platforme covidodgovor.me, od početka vakcinacije 20. februara do 2. oktobra jednu dozu primilo je 246.061 osoba, a sa obje je imunizovano 215.079. Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) donijelo je na nedavnoj sjednici preporuku da se omogući davanje i treće doze vakcine protiv kovida-19 za punoljetne građane nakon najmanje pet mjeseci od primljene druge doze vakcine. Osobama starijim od 60 godina preporučuje se da za treću dozu koriste “fajzer”, dok se mlađe osobe mogu vakcinisati i istom dozom vakcine koju su prethodno primili. Na pitanje CIN-CG da li postoji neka utvrđena povezanost krvne grupe, korone i eventualne zabrane doniranja u tom dijelu, dr Eraković je kazala da su mnoge studije do sada rađene na ovu temu, ali bez konkretnih rezultata. “Rezultati tih studija se, nažalost, u većini slučajeva nisu poklapali da bi danas sa sigurnošću mogli da kažemo da osobe određene krvne grupe najviše obolijevaju, pa samim tim ni zabrane doniranja krvi u tom dijelu ne postoje”, kazala je Eraković. Zavod i Crveni krst Crne Gore (CKCG) pokrenuli su ljetos promotivnu kampanju "#DDK (dobrovoljno davalaštvo krvi) izazov”. Naveli su da je procenat dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori iznosi 2,8 odsto, a da su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije da on bude makar četiri odsto, da bi se obezbijedile sigurne količine. Predstavnica CKCG Marta Perković kazala je za CIN-CG da su tokom pandemije zalihe krvi bile na nižem nivou imajući u vidu ograničenost dobrovoljnih davalaca krvi koja je izazvana pojavom virusa. U kampanji #ddkizazov su se fokusirali na društvene mreže i portale, koje najviše prate mladi ljudi. “U kampanju su se uključile i mnoge poznate ličnosti poput sportista, influensera, glumaca, pjevača koji svojim davanjem izazivaju narednu osobu da se uključi, dobrovoljno donira krv i izazove sljedećeg davaoca. Na taj način će se nastaviti i sa osobe na osobu prenositi ideja o dobrovoljnom davanju krvi”, kazala je ona. CKCG aktivno podržava klubove dobrovoljnih davalaca krvi u organizacija akcija darivanja krvi, kroz finansijsku pomoć u realizaciji njihovih aktivnosti. Manje nulte grupe Pandemija koronavirusa, koja je u Crnoj Gori počela u martu prošle godine, uticala je na donatorstvo. U prvim mjesecima pandemije, zabilježen je pad davalaštva od 60 odsto. Taj procenat se u međuvremenu smanjio. Za prvih devet mjeseci ove godine na teritoriji Crne Gore prikupljeno je 12.973 jedinica krvi, a u istom periodu prošle godine 11.137. “To znaći da smo ove godine prikupili 1.836 jedinica krvi više,” kazala je dr Eraković. Ona je, međutim, istakla da ove godine imaju i značajno veću potrošnju, pa su samim tim i potrebe daleko veće. “Samo Kliničkom Centru Crne Gore, kao zdravstvenoj ustanovi koja i najviše korist krv u liječenju pacjenata, odnosno koja je najveći korisnik usluga Zavoda, izdato je za prvih devet mjeseci ove godine 6.475 jedinica koncentrovanih eritrocita koje su primili pacijenti, što je za 1.005 jedinica više u odnosu na isti period prošle godine kada je taj broj iznosio 5.470”, kazala je ona. Zavod raspolaže sa rezervama krvi koje su na zadovoljavajućem nivou, a trenutno, prema riječima dr Eraković, imaju snižene rezerve opšte, odnosno nulte (O) krvne grupe. “Rezerve se mijenjaju iz sata u sat, što najviše zavisi od stanja u kom se pacijent primi preko urgentnog bloka, kao i od potreba onih koji se nalaze u bolnici u okviru redovnih programa. Ukoliko se desi da određenog dana bude primljeno više pacijenata određene iste krvne grupe, koji svi zahtijevaju u liječenju kao vid terapije i krv, odnosno njegove komponente, na kraju tog dana će i rezerve te krvne grupe biti na najnižem nivou”, pojasnila je Eraković. Zbog svega ovoga, naglašava ona, bitan je kontinuitet u darivanju krvi. Jedinica krvi od momenta  kada se uzme od davaoca prolazi obradu i testiranja na zakonom propisane krvlju prenosive bolesti i ova procedura traje oko šest sati, da bi se takva jedinica kao sigurna i bezbjedna mogla uključiti pacijentu. “Pacijentima primljenim u bolnicu krv je potrebna odmah, bukvalno u roku od pet minuta, i zato je održavanje rezervi stabilnim od prioritetniog značaja”, kazala je ona. Građanima je odnedavno dostupna mobilna aplikacija “Daruj krv”, a koja osim mogućnosti zakazivanja donacije krvi, gdje davalac sam bira svoj termin, pruža uvid i u stanje zaliha krvi, tako da se može vidjeti koja krvna grupa u određenom momentu nedostaje. Petrović: Savjeti samo od struke Među brojnim dezinformacijama koje su se odnosile na koronavirus, bilo ih je i u vezi sa doniranjem krvi. Jedna od njih je, na primjer, da je američki Crveni krst odbijao donacije krvi od onih koji su primili vakcinu. Specijalizant psihijatrije, doktorica Milena Petrović, kazala je za CIN-CG da oslanjanje na nepouzdane izvore produbljuje osjećaj nesigurnosti, otežava donošenje ispravnih odluka i produžava trajanje pandemije. “Zdravlje predstavlja najveći kapital jednog čovjeka pa je važno da kao savjetnike u odlukama koje ga se tiču bira stručnjake, a ne nezvanične sajtove, postove na društvenim mrežama koji od autora ne zahtijevanju nikakvu odgovornost,” kazala je ona.

Miloš RUDOVIĆ

  Konzorcijum koji nije ni počeo radove traži da se prvobitna cijena od 54 miliona eura uveća za još 15 miliona. Stručnjaci tvrde da se rekonstrukcijom neće smanjiti emisija ugljen-dioksida i povećati efikasnost Termoelektrane. Vlada sumnja u projekat, a iz Evropske energetske zajednice prijete     Konzorcijum koji čine kineski DEC International, Bemax i BB Solar i Permonte za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevalja (TE) pored ugovorenih 54 miliona eura, traže i dodatnih 15 miliona. Rekonstrukcija je već koštala 11 miliona, koliko je avansno prošle godine uplaćeno konzorcijumu, iako radovi nijesu ni počeli. Više sagovornika Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Monitora, stručnjaka za ovu oblast, tvrde da ova rekonstrukcija, ako do nje dođe, neće riješiti ključne probleme. Neće se smanjiti emisija ugljendioksida (CO2), niti će se povećati energetska efikasnost, pa ulaganje u čitav posao nije opravdan. Oni upozoravaju da je, s obzirom na energetsku i ekološku politiku u Evropi, potrebno tražiti kvalitetnija rješenja i odustati od uzaludnog trošenja novca. Suprostavljene stavove imaju rukovodstvo Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i resorno Ministarstvo za kapitalne investicije (MKI). Dok u Ministarstvu sumnjaju da će se predviđenim zahvatima riješiti ekološki problemi i ispuniti evropske direktive, iz EPCG tvrde da je ekološka rekonstrukcija jedino rješenje i da u suprotnom TE prijeti gašenje, a Crnoj Gori ogromni troškovi. Termoelektrana je krajem prošle godine potrošila 20.000 radnih sati koji su odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice bili dozvoljeni za period od 2018. do kraja 2023. godine. Iz Evropske energetske zajednice su pokrenuli postupak i upozoravaju da je moguće da nastavak rada TE proglase kršenjem evropskih zakona. Rokovi klize, radova nigdje ,,Komisija koju sačinjavaju stručnjaci iz TE Pljevlja i EPCG detaljno analizira ovaj ugovor, a predstavnici konzorcijuma su definisali da je za ispunjenje zahtjeva iz ekološke rekonstrukcije na pravi način potrebno dodatnih 15 miliona eura. S tim, da će se po mogućem potpisivanju tog aneksa ugovora krenuti u rekonstrukciju koja bi trajala minimum godinu i po do dvije'', kaže za Monitor/CIN-CG Draško Lončar iz Ministarstva kapitalnih investicija. Na pitanje CIN-CG/Monitora, o početku rekonstrukcije, iz EPCG su odgovorili da je u toku izrada tehničke dokumentacija, odnosno da je „glavni projekat predat revidentu“. „Očekuju se njegovi komentari i sugestije. Nakon usaglašavanja dokumentacije stvoriće se uslovi za početak radova, jer je sva preostala dokumentacija (npr. građevinska dozvola) već izdata od strane nadležnih državnih organa'', kažu iz  EPCG. Na tenderu za rekonstrukciju EPCG je u novembru 2019. izabrala kineski DEC, potpomognut Bemaxom i firmom u suvlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika države Mila Đukanovića čija je ponuda iznosila 54,4 miliona eura. Konkurentske ponude, kineske Shangai Electric Group Co.Ltd, od 97.922.683 eura, i njemačko-slovenačkog konzorcijuma Hamon - Rudis od 72.539.500 eura, odbijene su kao neispravne. Tada je najavljeno je da će radovi biti završeni 2022, da bi se u junu prošle godine prilikom potpisivanja ugovora rok za završetak rekonstrukcije pomjerio za 2023. godinu. Aktivnosti vezane za rekonstrukciju, pod pritiskom EU, krenule su krajem 2017. godine.  Planirani cilj prošle garniture vlasti i EPCG bio je da se, pored rješavanja ekoloških problema, produži vijek trajanja TE na čak 30 godina. Nove vlasti i uprava EPCG su to redukovale. U maju ove godine Skupština akcionara EPCG obaviještena da je cilj “osposobljavanje TE da nastavi svoj rad u narednih 15-ak godina uz zadovoljenje ekoloških standarda''. Eksperti odavno upozoravaju da su ove procjene nerealne, te da se uz poštovanje evropskih direktiva TE može prilagoditi za rad 1.500 sati godišnje - četiri puta manje nego do sada. U međuvremenu, zvaničnici daju kontradiktorne izjave. Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin početkom juna je rekao da će TE ispuniti sve međunaropdne standarde i biti najmodernija u regionu. Premijer Zdravko Krivokapić je tokom posjete Pljevljima, sredinom avgusta, rekao da će TE najvjerovatnije do 2030. morati da prestane sa radom pod pritiskom Energetske zajednice i zbog pravila Evropske unije. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su izjavili za CIN-CG/Monitor, da se o dodatnom novcu koji je tražio konzorcijum još usaglašavaju: ,,Ispostavilo da se završetak ekološke rekonstrukcije na koji se konzorcijum izvođača obavezao prihvatanjem projektnog zadatka, ne može okončati po prvobitnoj cijeni na način na koji bi se poštovali svi traženi parametri ekološke rekonstrukcije. Zbog toga je konzorcijum tražio dodatna sredstva (iznos sredstava je još u fazi usaglašavanja)''. Mrdović: 15 miliona samo početak U odgovorima za CIN CG/Monitor iz EPCG, tvrde da ,,potencijalni radovi u iznosu od 15 miliona nisu povezani sa članicama konzorcijuma, već je riječ o stručno specijalističkim radovima na rekonstrukciji kotlovskog postrojenja za koje se očekuje da ih izvede renomirana međunarodna kompanija. Potencijalno, jedan od izvođača može biti i kineska kompanija DEC International, kao jedan od vodećih  proizvođača opreme za termoelektrane''. ,,Ukoliko se krene u ekološku rekonstrukciju TE, teško da će se izabrani konzorcijum zaustaviti na dodatnih 15 miliona, već bi posao na kraju mogao koštati i 100 miliona eura'', kaže za CIN-CG/Monitor Ines Mrdović, pravna savjetnica Akcije za socijalnu pravdu. “I to za TE, koja bi, nakon rekonstrukcije, mogla raditi još samo nekoliko godina, ukoliko bude novih direktiva EU. Podsjetiću da je bivši menadžment EPCG pokrenuo tender bez glavnog projekta, odnosno po sistemu 'ključ u ruke', pa je izabrani konzorcijum taj koji će predložiti tehnička rješenja. U međuvremenu, iz EU se tek očekuje dodatno pooštravanje standarda za zagađenja vazduha i krajnje je upitno da li bi ih rekonstrukcijom TE zadovoljila. Lako bi se moglo desiti da desetine miliona eura praktično budu 'prosute' u rekonstrukciju, a da EPCG istovremeno plaća i ogromne naknade zbog zagađenja. Sve bi to, nažalost, najbolje osjetili crnogorski potrošači, kao i država, koja je većinski vlasnik Elektroprivrede", kaže Mrdović. U Informaciji Agencije za zaštitu prirode i životne sredine o pokretanju postupka za reviziju i prestanak važenja Integrisane dozvole za TE Pljevlja, povodom postupka koji je u aprilu Energetska zajednica pokrenula postupak protiv Crne Gore zbog potrošenih 20 hiljada radnih sati, Vladi se savjetuje da se pravda pandemijom. Da traži “…izuzimanje utrošenih radnih sati za vrijeme pandemije, kao i obustavu obračuna odobrenih radnih sati od početka pandemije, odnosno epidemije u Crnoj Gori, dok ona traje ili do donošenja odluke Energetske zajednice i/ili Evropske komisije, koje kasnije nastupi''. ,,Integrisana dozvola koju je Agencija izdala 2018. Predviđa da se ekološka rekonstrukcija obavi u okviru odobrenih 20.000 sati. To nije urađeno, tako da je taj uslov napušten. TE radi nelegalno i ne mogu se sada vaditi na pandemiju kada je ugovor potpisan dok je pandemija bila u toku, tako da je taj uslov više sile bio prisutan u trenutku potpisivanja ugovora'', kaže za CIN-CG/Monitor stručnjak za energetiku koji je insistirao na anonimnosti. U Vladi su trenutno prekinuli postupak oduzimanja integrisane dozvole Termoelektrani, dok se riješi tužba sa Evropskom energetskom zajednicom. Iz Sekretarijata Energetske zajednice u Beču Monitoru/CIN CG je potvrđeno da je u toku “bilateralni postupak sa Crnom Gorom”, povodom slučaja TE Pljevlja, kao prve elektrane na ugalj u regionu kojoj je isteklo ograničenje radnog vremena. “Ako operator ne osigura brzu usklađenost, zatražićemo od Vijeća ministara Energetske zajednice da ustanovi da Crna Gora krši svoje obaveze prema Direktivi o velikim postrojenjima za sagorijevanje. Ako se Vijeće ministara saglasi sa Sekretarijatom, donijeće obavezujuću odluku kojom se nastavak rada TE Pljevalja proglašava kršenjem evropskih zakona. U sadašnjoj verziji Ugovora o energetskoj zajednici, on ne može nametati kazne. Međutim, pogođeni građani mogli bi zatražiti odštetu na nacionalnim sudovima na osnovu kršenja”, kazao je za CIN-CG/Monitor Dirk Bušle, pravni savjetnik i zamjenik direktora  Sekretarijata Energetske zajednice. U EPCG tvrde da teže da usklade rad ovog objekta sa EU direktivama: ,,Svako odustajanje od projekta ekološke rekonstrukcije, a da se prije toga ne obezbijede odgovarajući zamjenski energetski kapaciteti, predstavljalo bi upravo kršenje propisa i zahtjevalo bi automatsko isključenje TE iz pogona''. Dramatičan scenario i posao za tužioca “Zahtjevi koji su izneseni kroz projekat usklađeni su sa EU direktivama kada su u pitanju emisije štetnih materija u vazduh, kao i zagađenje voda. Nakon završenog posla izvođač radova je u obavezi da garantuje granične vrijednosti emisija koje su usklađene sa najnovijim zahtjevima EU direktiva. Čak i da je period gašenja TE Pljevlja 2030., iako je stav EPCG da bi „phase out“ trebalo da se desi u periodu od 2035. do 2040. godine, projekat ekološke rekonstrukcije je isplativ'', tvrde iz EPCG. Iz Ministarstva kapitalnih investicija za CIN-CG/Monitor saopštili su potpuno drugačiju ocjenu: “Ugovor o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i konzorcijijuma koji čine kineski DEC International, Bemax i BB Solar i Permonte je pun nepravilnosti i zahtijeva detaljnu analizu jer, ono što je najvažnije, zadati parametri ekološkom rekonstrukcijom se na bazi ugovora potpisanog za vrijednost od 54 miliona eura ne mogu ostvariti.'' Iz Ministarstva posebno ističu da se: “CO2 emisija uopšte ne dotiče ovom rekonstrukcijom, pa je veliko pitanje da li uopšte ući u ovaj proces''. I u EPCG priznaju da se rekonstrukcija ne dotiče CO2: ,,Poslovi na izvođenju radova ekološke rekonstrukcije, koje su razvijene zemlje izvršile u prethodnih petnaestak godina (ili tokom same izgradnje novih TE), podrazumjevaju smanjenje emisija azotnih i sumpornih oksida i praškastih materija u vazduh, kao i tretman otpadnih voda, ali nijesu podrazumjevale smanjenje emisija CO2. Stoga, limiti emisija CO2 nijesu ni bili predmet ugovora sa izvođačem''. Termoelektrana učestvuje u crnogorskoj proizvodnji električne energije sa 40 do 55 odsto, a isti je procenat emisije ugljen-dioksida CO2 koji ispušta. Crna Gora je preuzela evropske i međunarodne obaveze da emisiju CO2 do 2030. smanji za najmanje 55 odsto. “Crna Gora se obavezala Pariskim ugovorom, te se u tom kontekstu emisije CO2 moraju najmanje prepoloviti. Termoelektrana emituje skoro polovinu, a drugu sve ostalo u Crnoj Gori. Stvar je Vlade da izabere šta da radi: da smanji sav saobraćaj, turizam, poljoprivredu, ili da gasi jednu termoelektranu'', kaže za CIN-CG/Monitor Dejan Mijović, ekonomski analitičar koji se već duže bavi energetskim sektorom. Lončar iz MKI, uz podsjećanje da je TE sa više od 40 odsto ukupne domaće proizvodnje električne energiuje osnovni snabdjevač sistema, kaže da je pitanje njene budućnosti veoma osjetljivo i zahtijeva odluku na najvišem nivou, uz konsenzus, kako stručne javnosti tako i nevladinog sektora i lokalne zajednice. U nedavnom intervjuu Vijestima, izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je  upozorio javnost da ukoliko ne bude rekonstrukcije TE prijeti uvoz struje od milijardu eura za deceniju, gubitak 1.200 radnih mjesta i pola električne energije iz sopstvenih izvora. On i dalje tvrdi da će rekonstrukcija zadovoljiti ,,standarde strogih evropskih ekoloških direktiva i omogućiti rad najmanje 10 godina, a nadam se i više od toga''. U već citiranom dokumentu EPCG naglašava se da bi eventualno gašenje TE pogodilo i Rudnik uglja, CEDIS, KAP, Montecargo, Luku Bar i kompanije povezane sa njima. Crni scenario govori o gubitku radnih mjesta zatvaranju preduzeća, odustajanju potencijalnih investitora, negativnu ekonomsku sliku države... Dejan Mijović smatra da se standardi, koje Rovčanin pominje, ne mogu dostići. “Evropska regulativa nalaže da rekonstruisane termoelektrane, pored ekoloških, moraju da ispune kriterijume energetske i ekonomske efikasnosti, a to se ovim projektom ne bi postiglo. Njime se, dakle, ne bi smanjila emisija CO2, energetska efikasnost kotla bi ostala na nezadovoljavajućem nivou od 29 odsto, a ekonomska nekonkurentnost termoelektrane bi dodatno bila srozana novim visokim proizvodnim troskovima zbog milionskih ulaganja koja ne bi poboljšala poslovne performanse EPCG'', kaže Mijović. I Mrdović smatra da Vlada treba da naloži menadžmentu EPCG da raskine ugovor o tom poslu i povrati isplaćeni avans 11 miliona, te da se taj novac „što hitnije iskoristi za izgradnju nekog objekta obnovljivog izvora energije (solarni ili na vjetar)''. Ona ističe da nema vremena za čekanje: “Valjda je interes potrošača veći od interesa Bemaxa, BB Solara Blaža Đukanovića i pojedinih firmi iz Pljevalja, koje će, kako stvari stoje, jedine imati koristi od rekonstrukcije''. Iz EPCG kažu da do raskida neće doći. ,,... Kao što je poznato, kompanija je već uplatila avans izvođaču radova i svaki jednostrani raskid ugovora sa sobom bi nosio dodatne finansijske posledice. Ukoliko bi došlo do raskida ugovora, kompanija bi bila prinuđena da istog trena isključi iz pogona TE i stavi je van funkcije, što bi bilo pogubno na više nivoa, kako za elektroenergtski sistem, tako i za dalje poslovanje kompanije, privrednu aktivnost države, a o gubitku radnih mjesta i samim Pljevljima da i ne govorimo''. Iz Ministarstva kapitalnih investicija kažu da u ovom trenutku nemaju procjenu koliko bi raskid ugovora koštao državu. „S obzirom na značaj TE Pljevlja, za ukupni elektroenergetski sistem Crne Gore, sve opcije, pa i raskid ugovora sa konzorcijumom su otvorene. MKI će, zajedno sa EPCG, detaljno analizirati svaku moguću opciju i posljedice i odlučiti se za najbolje moguće rješenje'', tvrdi Lončar. Mijović smatra da su u vrhu države i EPCG od početka znali da projekat ekološke rekonstrukcije nema smisla. “Kako je tender raspisan prije završetka idejnog projekta, ugovor potpisan i avans isplaćen konzorcijumu koji je, sada znamo, dao lažnu, upola nižu cijenu od drugih ponuđaca - radi se o klasičnom kriminalnom djelu organizanog kriminala i korupcije na visokom nivou izuzetno štetnom po javni interes. Analizom tog tendera ne bi trebalo da se ubuduće bavi samo Vlada i njen Savjet za privatizaciju, već i nezavisno tužilaštvo'', ocjenjuje Mijović. Lončar je potvrdio da je ,,Povodom ovog slučaja MKI 5. marta 2021. godine Specijalnom državnom tužilaštvu predalo informaciju o mogućem postojanju više krivičnih dijela i imamo zvaničnu potvrdu da su tim povodom u SDT-u formirani predmeti i da se nalazi u fazi izviđaja''.

Aditivi, plin i obećanja

Da u EPCG procjenjuju i druga rješenja osim najavljenje rekonstrukcije tvrdi Vasilije Miličković, predstavnik malih akcionara. On za CIN-CG/Monitor kaže da je početkom juna predsjedniku Odbora direktora Milutinu Đukanoviću, zajedno sa ekspertom iz EU predočio ,,jedno od zanimljivih rešenja gdje se aditiranjem osnovnog goriva (uglja) može dostići stepen prečišćavanja sumpor-dioksida i do 100 odsto, a ugljen-dioksida čak do 75 odsto. Primjena te nove tehnologije, tvrdi on, ne bi se odrazila na proizvodnu cijenu energije. „Štaviše, cijena struje u TE bi bila drastično niža jer je vještački naduvana cijena uglja.  Nova procedura javne nabavke bi omogućila EPCG-u da gotovo u potpunosti finansira ovu sanaciju iz evropskih ekoloških fondova'', kaže Miličković. On ipak navodi da dalje , prema njegovim saznanjima nije bilo aktivnosti povodom ove teme. Prema pouzdanim izvorima CIN-CG/Monitora Vlada i rukovodstvo EPCG su upoznati i sa mogućnošću gradnje nove TE na gas, koja bi bila gotova za dvije godine, a čija cijena bi bila oko 120 miliona eura. Rješenje za TE Pljevlja i cijeli grad nedavno je na Tviteru obznanio i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. On tvrdi da je dogovoreno pola milijarde investicija u Pljevlja i hiljadu novih radnih mjesta. Kako, s kim i kada, nije precizirao.

Crna statistika

Eksperti odavno ističu da su TE sa tehnologijom poput one u Pljevljima ugašene ili su u fazi gašenja. Nedavni izvještaj evropske mreže CEE BankWatch i Centra za istraživanje energije i čistog vazduha pokazuje da 16 termoelektrana sa Zapadnog Balkana zagađuju Evropu koliko i ostalih 296 na ostatku starog kontinenta. Da nije samo riječ o energiji i novcu govori i podatak da je zbog ukupne emisije elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, od 2018 do 2020. godine, dogodilo blizu 19.000 smrtnih slučajeva. Od toga, više od 50 odsto slučajeva (10.800) bilo je u zemljama EU, gotovo 30 odsto (6.500) na Zapadnom Balkanu, a ostatak u drugim zemljama. U izvještaju se navodi da je u Crnoj Gori 625 prijevremenih smrti usljed rada termoelektrane.

Predrag NIKOLIĆ

 

Domaći epidemiolozi preporučuju imunizaciju mlađih od 16 godina samo ako imaju hronične bolesti, dok se u Evropi i regionu redovno imunizuju i dvanaestogodišnjaci 

 

Dvojica dječaka, braća uzrasta 13 i 15 godina, vakcinisala su se nedavno u Univerzitetskom sportskom centru u Podgorici, bez obzira što naši epidemiolozi preporučuju imunizaciju mlađih od 16 godina samo ako imaju hronične bolesti.

Njihova majka, Maja D.A. ispričala je da dječaci nisu imali nikakvih nus pojava nakon prve doze „fajzer“ vakcine i čekaju 12. oktobar kada će biti revakcinisani, za razliku od  većine njihovih vršnjaka.

Institut za javno zdravlje (IJZ) „Vijestima“ ni nakon 20 dana nije dostavio podatke o tome koliko je vakcinisanih po starosnim kategorijama, kao ni koliki je procenat maloljetnih osoba koje su se vakcinisale. Prema trenutnim preporukama nacionalnog Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju (NITAG) od prije mjesec i po, preporučuje se vakcinacija djece uzrasta od 12 do 17 godina ako ona, ili neko od članova porodice imaju hronična oboljenja. Vakcinacija djece moguća je samo dostupnom mRNA vakcinom (proizvođača Fajzer). Ostali maloljetnici, stariji od 12 godina, mogu da se vakcinišu uz konsultaciju sa pedijatrom i saglasnost roditelja, ili staratelja.

Samo upornost roditelja

Majka dječaka koji su među prvima primili Fajzer vakcinu, a pohađaju osnovnu i srednju školu, kazala je da nadležne institucije daju veoma malo informacija o značaju vakcinacije djece, koja se uveliko sprovodi u evropskim zemljama. Preporuku, odnosno zeleno svjetlo da se djeca vakcinišu dobila je od jednog crnogorskog pedijatra, nakon što su njeni rođaci u Austriji i Francuskoj vakcinisali svoje mališane.

„Ne pratim mnogo televiziju, pogotovo ne strane kanale. U momentu kada su mi saopštili da se djeca u Evropi vakcinišu, kao i da brojne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, bilježe porast inficirane djece, došla sam na ideju da razgovaram sa sinovima o tome. Stariji nije bio raspoložen za vakcinaciju u tom trenutku, a mlađi, koji puni 14 godina u novembru je odmah iskazao interesovanje“, kazala je D.A. Ona je rekla da je sredinom avgusta konsultovala pedijatra, a da se početkom septembra, kada je počela škola, dogovorila sa djecom da se vakcinišu i pođu u Muzički centar. Tada, kako je kazala, već nekoliko vršnjaka iz odjeljenja inficiralo se koronavirusom, a IJZ je dnevno bilježio i do desetak smrtnih slučajeva.

„Na tom punktu nam je rečeno da ne vakcinišu djecu i uputili su nas kod izabranog pedijatra. Ona je bila u kovid ambulanti. Interesovalo me je da li nam neko može dati uput, s obzirom na to da su djeca zdrava“, rekla je sagovornica i pojasnila da nikakav odgovor na Twitteru nisu dobili od Ministarstva zdravlja i IJZ.

Dječaci su na kraju vakcinisana u Univerzitetskom centru, nakon konsultacije sa ljekarkom. Njihova majka tvrdi da je osoblje bilo ljubazno, iako ih je u prvi mah medicinska sestra pitala koju vakcinu primaju, iako je za djecu dozvoljena samo „fajzer“.

EMA u maju odobrila vakcinaciju

Evropska agencija za ljekove (EMA) još u maju je dala saglasnost da se djeca uzrasta između 12 i 15 godina vakcinišu „fajzerom“, dok je u julu ove godine za istu starosnu kategoriju odobrena i vakcina proizvođača Moderna.  Većina evropskih zemalja, uključujući i susjednu Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, sprovode imunizaciju osoba uzrasta već od 12 godina. U Danskoj je vakcinisan veći dio dječje populacije najmanje jednom dozom, kao i u Francuskoj, gdje je više od polovine djece od 12 do 17 godina revakcinisano.

Njemačka je, kao i Crna Gora, preporučila vakcinaciju za djecu staru od 12 do 15 godina koja imaju zdravstvenih problema, da bi, nakon širenja delta soja predloženo i za ostale tinejdžere. Švedska praktikuje vakcinaciju djece sa hroničnom oboljenjima pluća ili drugim stanjima uslijed kojih je narušen imunitet.

Vakcinisana trećina u vojsci i policijii

IJZ sedmicama ne odgovara na pitanja o tome koliko je vakcinisanih po starosnim kategroijama, ali ni koliko ih je po prioritetnim grupama, kao što su zdravstveni radnici, prosvjetni radnici, vitalne službe na državnom ili opštinskom nivou. Iz Ministarstva zdravlja kazali su  da je vakcinisano više od 80 odsto zaposlenih u zdravstvu, ali precizne podatke po institucijama nisu saopštene.

Iz najveće zdravstvene ustanove, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da je u toj ustanovi, od početka imunizacije protiv COVID-19 u ambulanti za tu namjenuu vakcinisano više od 56 odsto zaposlenih, kao i 75 odsto ljekara.

„Važno je napomenuti da je procenat imunizacije veći, jer se navedeni procenti odnose samo na vakcinisane preko ambulante KCCG budući da je, takođe, dio zaposlenih vakcinisan na drugim vakcinalnim punktovima (domovi zdravlja, inostranstvo), ali tim bazama podataka nemamo pristup“, odgovorili su iz KCCG.

U opštoj bolnici Bar, koja je kovid centar za jug, vakcinisano je oko 60 odsto zaposlenih, a u nikšićkoj oko 58 odsto zdravstvenih radnika.

Iz Ministarstva odbrane kazali su „Vijestima“ da je vakcinisano oko 32 odsto pripadnika Vojske, dok je iz Uprave policije saopšteno da je do 13. septembra revakcinisano 34,4 odsto zaposlenih.

Ana KOMATINA

Gosti iz regiona spasili sezonu, dok je broj turista iz Rusije manji od polovine iz rekordne 2019. godine. Crna Gora politiku otvorenih granica plaća i velikim brojem zaraženih

Strategija otvorenih granica i politika zbrinjavanja turista pozitivnih na koronavirus doveli su značajan broj stranaca na Crnogorsko primorje i omogućili prihod od najmanje 70 odsto rekordne sezone 2019. godine.

Ostvarenih 700 miliona eura od turizma u prva tri kvartala i još planiranih oko 100 miliona u naredna tri mjeseca, domaću ekonomiju, kako procjenjuju u Vladi, oporaviće za oko 10 procenata.

Pored činjenice da je planetu zapljusnuo novi talas pandemije, znatno opasnijim mutiranim virusom Covid-19, ne može se prenebregnuti i da je dio strategije usmjeren ka rastu turističke privrede doprinio ogromnom porastu broja zaraženih i umrlih od korona virusa. Nepoštovanje i minimalnih epidemioloških mjera doveo je Crnu Goru na treće mjesto po broju zaraženih na million stanovnika, a respiratori u bolnicama su ponovo uključeni, pokazuje istraživanje "Vijesti i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

"Epidemiološka situacija sa početka godine nije ulivala nadu da će ovogodišnja turistička sezona biti bolja od prethodne, ali su mjere koje je Vlada sprovela dale rezultate i sezona je bila iznad očekivanja", kažu za "Vijesti"/CIN-CG u Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER).

Predsezone skoro da nije bilo, kao ni ranih bukinga, pa je Vlada napore usmjerila na pripremanju mjera za glavni špic sezone od prvog juna.

Te mjere, uz otvorene granice i besplatne i PCR testove po povoljnim cijenama za turiste, uključivale su promovisanje Crne Gore kao odgovorne destinacije sa jasnim pravilima i epidemiološkim mjerama, imunizovanje 75 odsto stanovništva do početka ljetnje sezone, uspostavljanje avio letova, povoljnije kredite turističkoj privredi za pripremu sezone.

Sa tvrdnjama MER-a da je budžetom projektovani prihod od turizma od 700 miliona za cijelu godinu već ostvaren za devet mjeseci ove godine nijesu saglasni u dijelu turističke privrede okupljene oko Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) u kome, ipak,smatraju da je sezona bila uspješna.

"S obzirom da nije bilo predsezone, da je postsezona dosta problematična i ni blizu nivoa koji je bio u neka normalna vremena, ovih 45 dana glavne sezone je bilo dobro, jer smo izvukli mnogo više novca nego 2020.godine. Smatram da nijesmo prihodovali 700 miliona koji su budžetom projektovani, iako se svim silama iz Vlade trude da nam to dokažu. Ta argumentacija je tanka, jer godina traje 12 mjeseci, a mi smo imali jul i avgust sa odličnim rezultatima.Volio bih da griješim i da je taj novac zaista prihodovan", kazao je predsjednik CTU Žarko Radulović.

Iako je Crna Gora obećala da će biti epidemiološki odgovorna država, od početka avgusta broj novozaraženih raste, što znači da se mjere nijesu sprovodile i poštovale na pravi način.O tome svjedoče slike sa crnogorskih plaža i iz popularnih klubova, kao i zvanični podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Prema tim podacima u avgustu se koronavirusom zarazilo 11.876 građana Crne Gore i 1.390 turista, dok je za 10 poslednjih dana jula registrovano 150 stranih državljana sa potvrđenom infekcijom koronavirusa.

Podaci iz dnevnih izvještaja o epidemiološkoj situaciji IJZ, koje su "Vijesti" ranije objavile, ukazuju da je najveći broj inficiranih gostiju boravio u Budvi. Od 22. jula do 1. septembra u toj opštini registrovano je 439 turista pozitivnih na koronavirus, u Ulcinju 393, Baru 194, a u Herceg Novom 132…

Trenutno je revakcinisano oko 42 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno manje od trećine populacije. Premijer Zdravko Krivokapić, na nedavnoj video konferenciji koju je organizovao američki predsjednik Džo Bajden, rekao je da će Crna Gora dostići globalni cilj od 70 odsto imunizovanih do narednog septembra, dakle za godinu dana. Projektovani zadatak o imunizaciji 75 odsto punoljetnog stanovništva trebalo je da bude realizovan do početka turističke sezone. Među nevakcinisanim, sa stalnim izgovorom o velikom broju antitijela u organizmu, je i sam premijer Krivokapić.

Veliki pad ruskih turista

Prema zvaničnim podacima MER-a do kraja jula u kolektivnom i individualnom smještaju državu je posjetilo 785,557 hiljada gostiju koji su ostvarili 4,436 miliona noćenja, dok je do kraja jula rekodne 2019. godine boravilo 1,314 miliona turista koji su ostvarili 7,034 miliona noćenja.

Analiza podataka MER- a zaključno sa julom pokazuje da su ovogodišnju sezonu "spasili" gosti iz regiona (Srbija I BIH) koji su dominantno dolazili automobilima, dok je drastičan pad gostiju iz Rusije i zemalja Zapadne Evrope koji dolaze avionom.

Prema dostupnim podacima, do kraja jula najviše gostiju je bilo iz Srbije (216.085 hiljada turista i 1,429 miliona noćenja), zatim iz BiH (103,727 hiljada turista i 561,072 noćenja), na trećem mjestu je Ukrajina (66.033 hiljade turista i 408,726 hiljada noćenja), pa Kosovo (52,735 hiljada turista i 211,303 hiljade noćenja).

Do kraja jula svega 49.028 Rusa posjetilo Crnu Goru, a za isti period 2019. godine bilo ih je 178.424. Ovaj veliki pad je posljedica nedostatka direktne avio linije iz Rusije koje je tamošnja vlast ukinula zbog sankcija koje je nova crnogorska Vlada produžila slijedeći politiku EU. Napori Vlade prije početka sezone da uspostavi avio saobraćaj sa Rusijom nijesu urodili plodom.

Iz Njemačke je do kraja jula boravilo 23.874 turista (83.485 u istom periodu 2019. godine), iz Francuske 9.283 (44.439 do kraja jula 2019. godine), iz Velike Britanije 5.262 (39.072 za sedam mjeseci 2019. godine).

Izostanak gostiju iz Zapadne Evrope posljedica je epidemiološke situacije, ali i smanjene avio dostupnosti države.

Evropska unija je krajem juna, na početku turističke sezone, ukinula restriktivne mjere putovanja za sve države Zapadnog Balkana. Kraj špica sezone i početak postsezone Crna Gora je dočela tako što ju je EU, zbog pogoršanja situacije sa pandemijom, formalno skinula sa liste "bezbjednih zemalja".

Fokusirati se na region

Radulović kaže da su u ovoj sezoni dominirali gosti iz regiona i da sva propaganda u narednom periodu treba da se usmjeri ka privlačenju tih gostiju, jer su organičene avio-linije veliki problem, pogotovo za predsezonu i postsezonu. On objašnjava da avio-kompanije dominantno lete u špicu sezone i da je Crna Gora faktički od oktobra do početka maja nema letove iz većine destinacija iz kojih su dolazili brojni gosti.

"Krucijalni problem koji treba rješavati je avio-povezanost sa emitivnim tržištima u naredne dvije do tri godine. Strane kompanije rade u njihovom interesu, a svjedoci smo koliko je izgubljeno zatvaranjem Montenegro Airlinesa koji je držao važne linije. Tek će vrijeme pokazati koliko smo izgubili u narednim godinima zbog njegovog zatvaranja, a to su stotine miliona eura", ističe Radulović.

Završetkom špica sezone nacionalni avio-prevoznik To Montenegro ukinuo je letove ka Banjaluci i Frankfurtu, a iz kompanije je najavljeno da će na plan letjenja u narednom periodu uticati otvorenost granica, interesovanje turoperatora, situacija sa pandemijom. Od 4.novembra povlači se i nacionalni avio-prevoznik iz Luksemburga Lixair koji je 1.aprila počeo da leti za Crnu Goru.

Iz MER-a nijesu mogli da govore o očekivanjima od postsezone.

"Prema informacijama hotelsko turističke privrede, interesovanje turista sa emitivnih tržišta postoji. Turistički promet u postsezoni će umnogome zavisti od epidemiološke situacije u zemlji i u svijetu. S obzirom na to da je u ovom trenutku epidemiološka situacija kod nas, ali i na strateški važnim emitivnim tržištima izuzetno složena, te da mnoge zemlje najavljuju pooštravanje epidemioloških mjera, ne možemo govoriti o konkretnim očekivanjima za postsezonu, već će biti karakteristične rezervacije u "posljednjem minutu", a sasvim sigurno da će dominirati turisti koji su vakcinisani, pa se donekle mogu kretati bez "straha" od pandemije", objašnjavaju u MER-u.

Otvaranje granica dobar potez

Radulović je istakao da je dobar potez Vlade bio otvaranje granica, a ako nas bude pratila pandemija naredne godine tu poltiku ne treba mijenjati, već se u pripremi naredne sezone fokusirati na kampanju da se što više građana vakciniše.

Iz Centralne banke (CBCG) za "Vijesti" nijesu mogli da saopšte njihove podatke, na osnovu platnog prometa, o tome koliko su u ovoj godini u odnosu za isti period prošle povećani prihodi od stranih gostiju, kao i procjenu o tome koliko se u ovoj godini može prihodovati novca od turizma. "Vijesti" su upućene da odgovore na ova pitanja traže od MER-a.

Prema zvaničnim podacima CBCG, od turizma je prošle godine prihodovano 144 miliona eura.

Za pokazatelje uspješnosti sezone MER navodi naplatu prihoda od PDV-a u junu i julu u iznosu od 148,8 miliona, tri odsto više nego u uporednom periodu 2019. godine kada je ostvareno 143,3 miliona eura. Za dokaz uspješne turističke sezone ističu suficit budžeta u junu i julu od 44,3 miliona eura, kao i podatak da je Uprava policije od prvog juna do 31. avgusta na svim graničnim prelazima registrovala ulazak 2.573.062 stranca, dok je u istom periodu 2019. godine ta brojka bila 3.260.692.

Automobili zamijenili avione

U najvećoj hotelskoj grupaciji "Budvanskoj rivijeri" zadovoljniji su rezultatima, imajući u vidu da je početak turističke sezone zavisio od propisanih epidemiloških mjera i otvaranja granica i da su pojedine hotele otvorili tek u junu.

"Uzimajući u obzir da u realnim tokovima ostvarujemo i do 450.000 noćenja sa preko 70.000 gostiju broj turista u ovoj godini je manji u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ali, ohrabruje činjenica da smo na nivou planiranog broja noćenja za ovu godinu. U julu i avgustu kada su svi hoteli radili punim kapacitetom ostvareno je više od 90 odsto noćenja u odnosu na 2019. godinu", kazala je za "Vijesti" direktorka marketinga "Budvanske rivijere" Sanela Kahrović, ne navodeći konkretne cifre.

Prema njenim riječima dobra popunjenost u julu i avgustu će doprinijeti ukupnom poslovnom rezultatu, dok najave za postsezonu ulivaju opravdani pozitivizam da će i ukupni prihodi biti na planiranom nivou za 2021. godinu.

U "Budvanskoj rivijeri" ovogodišnju sezonu su zbog pandemije obilježile rezervacije "u posljednjem minutu", te rekordan broj gostiju koji su došli automobilima. Prethodnih godina je gotovo 90 odsto gostiju dolazilo avionima, jer je veliki broj čarter letova najvećih svjetskih turoperatora realizovan sa ovom hotelskom grupacijom.

Iz kompanije kažu da su spremili dobre uslove za produžetak turističke sezone sa cjenovnim popustom od 10 odsto i specijalnim uslovima za boravak djece.

Izraelci vole Kolašin

U Turističkoj organizaciji (TO) Kolašina ističu da su zadovoljni ovogodišnjom sezonom gdje su najveći broj noćenja ostvarili domaći gosti, a stranci čine 25 odsto.

Direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović kaže za "Vijesti" da je stranaca najviše bilo iz regiona i Izraela.

On je naveo da su u julu hotela bila popunjeni u nivou od 80 odsto, dok je u avgustu popunjenost hotelskog i privatnog smještaja (soba i apartmana za izdavanje) bila potpuna.

Vlahović kaže da u postsezoni, prema informacijama koje dobijaju od hotelijera, postoje rezervacije do kraja ovog mjeseca i za početak oktobra, ali će sve zavisiti od aktuelnih mjera i epidemiološke situacije.

U TO Kolašin u postsezoni, ističe Vlahović, teško mogu očekivati veći broj gostiju, jer su prije korone najveći udio ostvarivali gosti iz Zapadne Evrope, Izraela i Kine, na koje sada zbog koronavirusa ne mogu računati.

Cijene ne prate kvalitet usluge

Direktorka Turističke organizacije (TO) Žabljak Vanja Krgović Šarović kazala je da su imali neočekivano dobru sezonu i da su u privatnom smještaju zabilježili oko 13.000 turista, što je u odnosu na rekordnu 2019. godinu 13 odsto više.

"Ovi podaci se odnose na registrovane turiste. Značajan broj turista nije identifikovan. Prema našoj procjeni, oko 30 odsto turista ostaje još u sivoj ekonomiji. Za kolektivni smještaj nemamo obrađene podatke Monstata. Naplaćena boravišne taksa, za period jun, jul, avgust, veća je za 13.000 eura nego prošle godine. Na ovaj porast naplate, dodatno su uticali vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike, kao i besplatni PCR i antigenski testovi ", kazala je Krgović Šaranović. I ona potvrđuje da je popunjenost zvaničnog smještaja od 20. jula do 20. avgusta bila stopostotna.

U TO Žabljak kažu da je postsezona relativno dobra imajući u vidu ograničenja u putovanju i potrebna testiranja koja ograničavaju putovanja.

"Trenutno imamo oko 25 odsto popunjenost kapaciteta i uglavnom su to strani turisti", kazala je Krgović Šarović.

Ona je istakla da je najviše primjedbi turista bilo na cjenovnu politiku i da su ugostiteljske usluge prilično visoke u odnosu na ponuđeni kvalitet što ukazuje na potrebu podizanja kvaliteta usluga.

Hrvatska prelazi 12 miliona dolazaka

U regionu dobre rezultate turističke sezone zabilježila je Hrvatska koja, kako su kazali "Vijestima" u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), je do sada ostvarila više od 12 miliona dolazaka i više od 77 miliona noćenja. To, u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, predstavlja rast od 66 posto u dolascima i 50 posto u noćenjima. Dostignuto je 77 odsto rezultata iz 2019. godine, mjereno ostvarenim noćenjima.

Direktor HTZ Kristjan Staničić kaže da bi govorili o konačnim rezultatima ovogodišnje sezone valja pričekati kraj godine, budući da je u toku vrlo dobra postezona.

Prema njegovim riječima, u špicu ljetne sezone gotovo da i nije bilo slobodnih kapaciteta, posebno u hotelima i kampovima i kvalitetnim kuća za odmor, pa je sigurno da će se ovi trendovi pozitivno odraziti i na prihode.

"Tačni finansijski pokazatelji biće poznati početkom iduće godine, no sigurno je da će prihod biti značajno veći od lanjskog i to je smjer koji želimo zadržati i iduće godine, odnosno sve do potpunog oporavka turističkog sektora", istakao je Staničić.

On je kazao da i podaci iz septembra pokazuju da sezona u Hrvatskoj traje, da su do sada u ovom mjesecu imali više od 1,2 miliona dolazaka i više od 8,4 miliona noćenja. To je 232 odsto više dolazaka i 148 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine.

"U zemlji trenutno boravi oko 400 hiljada turista, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo oko 150 hiljada", kazao je Staničić.

Hrvatska nije imala politiku otvorenih granica, već je ulazak bio moguć uz neki od testova ili potvrdu o vakcinaciji.

Marija MIRJAČIĆ