MINISTARSTVO PRAVDE ZA ŠEST GODINA RAZRIJEŠILO SAMO JEDNOG SUDSKOG VJEŠTAKA: Bez kazni za kršenja pravila

Tijela koja nadziru rad vještaka blaga su prema njihovim greškama, iako od nalaza i mišljenja te karike pravosuđa često zavisi ishod sudskog postupka

Maja BORIČIĆ

 

Ministarstvo pravde (MP) je u posljednjih šest godina razriješilo samo jednog sudskog vještaka, iako je, prema relevantnim međunarodnim izvještajima, upravo neprofesionalan odnos pojedinaca ove značajne karike u pravosudnom sistemu, jedan od razloga prolongiranja sudskih procesa i upitnih presuda.

Vještak mašinske struke Goran Dedić razriješen je u februaru 2022, jer duže od dvije godine nije dostavio nalaz i mišljenje u postupku pred Privrednim sudom. Ignorisao je i zahtjeve Suda da vrati spise predmeta, ali i predujam od 1.400 eura. Nije platio ni novčanu kaznu od 500 eura.

To su podaci do kojih su slobodnim pristupom informacijama došli Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centar za građanske slobode (CEGAS).

Komisija za vještake Ministarstva pravde je Dedića razriješila zato što od decembra 2018, kada je angažovan u predmetu, do maja 2021, kada je pokrenuta inicijativa za njegovo razrješenje, nije dostavio nalaz i mišljenje, ali ni postupao po drugim nalozima i urgencijama Suda. Zbog toga su se ročišta odlagala svakog mjeseca. Sutkinja tog suda, sadašnja vršiteljka dužnosti predsjednice suda, Dijana Raičković, nije bila u mogućnosti da angažuje drugog vještaka, dok Dedić ne vrati spise predmeta.

Radi se o postupku koji se vodi u Privrednom sudu po tužbi hercegnovske firme “Glečer” protiv firme “Vektra Jakić” Dragana Brkovića. Firma “Vektra Jakić” je bila glavni eksploatator crnogorskih šuma godinama, a protiv nje se vodi više postupaka pod sumnjom da je državu oštetila za milione eura.

Iako je postupak protiv Dedića bio jedini koji se vodio protiv nekog vještaka u posljednjih šest godina, nije usamljen slučaj da vještaci neopravdano odugovlače sudske predmete i ne postupaju po naredbama sudova i tužilaštava.

Analiza Svjetske banke (SB) o ulozi vještaka u sudskim sistemima Zapadnog Balkana, koja je objavljena polovinom 2019. godine, kao ključne nedostatke navodi nejednaku raspodjelu posla među vještacima, odgađanja suđenja zbog nepoštovanja rokova, često nedovoljno precizna i jasna uputstva koja se daju sudskim vještacima, kao i nedjelotvorne mehanizme nadzora nad radom vještaka.

”Čini se da su tijela koja nadziru i prate rad sudskih vještaka blaga i ne razrješavaju sudske vještake zbog neurednog, nesavjesnog ili nestručnog rada”, ističe se u Analizi.

Tim eksperata Svjetske banke je, između ostalog, pregledao oko 1.100 predmeta u regionu, među kojima su i predmeti tri suda u Crnoj Gori – Osnovnog i Privrednog suda u Podgorici, te Osnovnog suda u Kotoru.

U Analizi se naglašava da u registrima postoji dovoljan broj vještaka, ili čak i veći od neophodnog, dok u praksi fali dobrih i iskusnih vještaka.

Malobrojni iskusni vještaci, dodaje se, stalno su angažovani i preopterećeni poslom. Zbog velikog obima posla, zaključuje se u Analizi, sudski vještaci odbijaju predmete ili kasne sa dostavljanjem nalaza i mišljenja koja je često potrebno mijenjati, dopunjavati ili ispravljati, što dovodi do odugovlačenja sudskog postupka.

Sudije i tužioci, ističe se, ne koriste raspoložive mehanizme za upravljanje radom sudskih vještaka u cilju unapređenja procesne efikasnosti.

”Čini se da u svakoj od zemalja nagrada koja se plaća vještaku zavisi od slobodne ocjene sudije ili tužioca. To može dovesti do velikih razlika u nagradama koje se plaćaju vještacima za istu vrstu vještačenja, što povećava rizik od korupcije i negativno utiče na nezavisnost sudskih vještaka”, ocjenjuje se u Analizi.

Generalna percepcija je da se sudski vještaci angažuju češće nego što je to potrebno, a ta praksa samo vodi odugovlačenju postupka i povećava troškove suđenja.

U BiH i Crnoj Gori sudski vještaci se ponekad pozivaju da daju mišljenje o činjenicama za koje nije potrebno stručno znanje, tvrdi se takođe.

 

Vještak angažovan da pročita član iz kolektivnog ugovora o radu

”U Osnovnom sudu u Kotoru angažovan je sudski vještak da utvrdi je li iznos od 980 eura niži od iznosa utvrđenog u kolektivnom ugovoru o radu, iako je to sam sudija mogao lako utvrditi. Angažovanje vještaka za jednostavne zadatke produžava postupak i dovodi do nepotrebnih troškova za stranke”, još je jedna kritika autora Analize.

U Crnoj Gori nema dovoljno vještaka iz nekih oblasti, dok ih u drugim ima previše, dodaje se u Analizi, uz konstataciju da su zbog toga neki preopterećeni što utiče na kvalitet rada.

U jednom radnom sporu sud je poništio rješenje o angažovanju sudskog vještaka jer je on već bio angažovan u 24 druga sudska predmeta.

”Po mišljenju 52,9 odsto sudija i 69,5 odsto tužilaca nedostatak kvalifikovanih vještaka iz određenih oblasti negativno utiče na kvalitet i efikasnost suđenja”, navodi se u Analizi.

Sudovi imaju tendenciju da budu preblagi prema vještacima na koje se najviše oslanjaju, te oklijevaju izreći sankcije za kašnjenja.

Autori Analize to komentarišu ovako: “Nedostatak adekvatne raspodjele predmeta među vještacima može izazvati zabrinutost u pogledu transparentnosti, budući da to ostavlja prostor za favoriziovanje i korupciju.”

Interesantno je da je od svih analiziranih zemalja najviše u Crnoj Gori tražena dopuna mišljenja vještaka, čak u 27 odsto predmeta.

Sudovi u Crnoj Gori, ali i u Srbiji te BiH, često prihvataju mišljenje vještaka onako kakvo je, bez njegovog kritičkog preispitivanja.

”Taj nedostatak preispitivanja od strane sudova u suprotnosti je sa smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), u kojima je navedeno da mišljenje vještaka nije obavezujuće za sud ili za stranke. Sud ga slobodno ocjenjuje. Sud mora provjeriti i utvrditi je li mišljenje vještaka ubjedljivo”, upozorava se u Analizi.

U Crnoj Gori je zabilježen i najveći procenat žalbi na presude koje su usvojene zbog problema sa nalazom vještaka - preko 19 odsto.

”Presude u više predmeta u Crnoj Gori bile su poništene isključivo zbog toga što je mišljenje vještaka bilo neadekvatno, a prvostepeni sud nije adekvatno ocenio nalaz i mišljenje i naložio otklanjanje ustanovljenih nedostataka”, piše u Analizi.

Izostanak sudskih vještaka sa ročišta doveo je do odlaganja suđenja u čak 60 odsto analiziranih predmeta!

 

U 70 odsto prekoračenja rokova nema reakcije suda

U Crnoj Gori je uobičajeno da se sudski vještaci ne pojave na ročištu uprkos pozivu suda, a analiza SB je pokazala da sudovi nisu izrekli nijednu novčanu kaznu sudskim vještacima u posmatranom trogodišnjem razdoblju.

Međutim, ističe se da neadekvatno upravljanje sudskim postupkom od strane sudija dovodi do narušavanja procesne discipline, te brojnih odlaganja i kašnjenja u jednakoj mjeri, ako ne i više nego neefikasnost sudskih vještaka.

”Kršenje roka za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka rezultiralo je odlaganjima u čak 45 odsto pregledanih predmeta u Crnoj Gori”, ističe se u Analizi.

U Crnoj Gori su rješenja o određivanju vještačenja često kratka i sadrže samo ime i prezime sudskog vještaka i opis potrebnog vještačenja. U većini analiziranih predmeta nije bio preciziran rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka, već je sudskom vještaku bilo naloženo da izradi izvještaj čim prije (iako crnogorski ZPP predviđa da se rok treba odrediti u svakom predmetu).

Ako vještaci prekorače rokove u 70 odsto slučajeva, u Crnoj Gori nema reakcije suda.

”Opomene i novčane kazne izriču se samo za teška i više puta ponovljena kašnjenja, ali se često ne izvršavaju”, napominje se. Mišljenja i nalazi novih i neiskusnih vještaka ponekad su nekvalitetna i od male ili nikakve vrijednosti za sud.

”U Crnoj Gori je saopšteno da su neka mišljenja vještaka toliko složena i nejasna da ih sudovi i stranke ne mogu ni preispitati”, ističe se u Analizi.

U svim analiziranim državama, čak i ako je propisana, kontinuirana obuka za sudske vještake se organizuje rijetko ili nikad.

Nije neuobičajeno da vještaci daju pravne kvalifikacije, zadirući tako u ingerencije sudije, a ta praksa je u suprotnosti s međunarodno priznatim standardima.

 

Vještake sudovi “mole” za nalaz i mišljenje

Direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić za CIN-CG ističe da je nedopustivo da sudovi i tužilaštva vještake angažuju po sopstvenom nahođenju, a onda ih “mole” za nalaz i mišljenje.

”Vještaci se moraju birati na način da svi dobiju mogućnost jednakog upošljenja, kada su vještaci iste struke u pitanju. Ako sudije i tužioci sumnjaju u stručnost pojedinih vještaka, imaju pravo na pokretanje inicijative za njihovo razrješenje”, naglašava direktorka CEGAS-a.

Ona dodaje i da moraju postojati jasni rokovi u kojima se nalaz i mišljenje mora dostaviti.

”U protivnom, imamo postupke koji mogu trajati prilično dugo, pa se postavlja pitanje ugrožavanja vladavine prava u zemlji”, ocjenjuje Popović Kalezić.

Iz jedine pokrenute inicijative se jasno vidi, ocjenjuje ona, da nemamo razrađen pravni mehanizam za odabir sudskih vještaka i da su sankcije niske (500 eura za neopravdano nedostavljanje nalaza i mišljenja u roku), a sud može ostati bez spisa predmeta i time biti onemogućen da angažuje drugog vještaka.

”Ovim se baca sjenka na ispravnost cjelokupnog pravosudnog sistema i nameće pitanje: Kome odgovara odlaganje ročišta?”, ističe direktorka CEGAS-a.

Popović Kalezić kaže da kad nema kadra, nekad mogu da se angažuju i vještaci iz drugih zemalja, što može da utiče pozitivno i da motiviše struku da se usavršava u svim oblastima.

”Kada bi postojali jasni rokovi, u kojima vještak mora donijeti nalaz i mišljenje, sud bi u kraćem vremenskom periodu imao mogućnost zamjene vještaka, pa se ročišta ne bi odlagala u nedogled”, upozorava ona.

Popović Kalezić smatra da bi vještaci više vodili računa ukoliko bi kazne za neprofesionalan rad bile značajno veće.

”Ako bi se recimo zbog nepoštovanja rokova koja nijesu opravdana pokretale inicijative za razrješenje, imali bismo veći oprez kao i veće povjerenje u stručnost i nepristrasnost sudskih vještaka”, dodaje direktorka CEGAS-a.

Ona zaključuje da bi bilo manje sumnji u eventualnu korupciju onih koji čine ovaj značajan dio pravosudnog sistema ako bi se izbor vještaka zaista vršio na način kako je propisano Zakonom. To znači kad bi se vodilo računa da vještaci iste struke budu ravnomjerno raspoređeni u predmetima, a oni koji nestručno i neodgovorno obavljaju taj posao bili novčano kažnjeni i razriješeni.

 

Ministarstvo pravde: Treba pažljivo mijenjati Zakon

Zakon o sudskim vještacima propisuje da će se vještak razriješiti ako neuredno ili nestručno vrši vještačenje, neopravdano odbija da vještači, ne odaziva se na pozive suda, tužilaštva ili drugog organa koji vodi postupak, ne obavi vještačenje u roku koji je određen…Osim toga, po Zakonu je vještak dužan da, ukoliko iz objektivnih razloga ne može da završi vještačenje u roku, osam dana prije obavijesti i da kratak prikaz rezultata dotadašnjeg rada. U složenijim predmetima vještak je dužan da kratak izvještaj o rezultatima svog rada daje jednom mjesečno.

Iz MP za CIN-CG podsjećaju da, prema Zakonu, oni mogu da preispituju samo one inicijative za razrješenje koje podnesu predsjednik suda, rukovodilac tužilaštva, starješina drugog organa koji vodi postupak ili sudija i državni tužilac u čijem predmetu je postupao vještak.

”U svim dosadašnjim postupcima reizbora sudskih vještaka Komisija je utvrdila da su mišljenja dostavljena od strane nadležnih pravosudnih organa bila pozitivna”, dodaju iz MP.

Oni ističu i da je Ministarstvo pravde u Strategiji reforme pravosuđa 2019-2022. prepoznalo nedostatke u primjeni propisa koji se odnose na rad sudskih vještaka i definisalo aktivnosti za unapređenje stanja, ne navodeći koje su to aktivnosti.

Iz MP dodaju da srazmjerna zastupljenost vještaka nije obaveza, budući da je angažovanje vještaka uslovljeno brojem vještaka na određenom području, njihovim stručnim kvalifikacijama, složenošću predmeta i drugim okolnostima…

”Ministarstvo pravde smatra da postoji prostor za unapređenje zakonskih odredbi. Međutim, izmjenama treba pristupiti pažljivo, uz prethodno pribavljanje mišljenja vještaka, njihovih strukovnih udruženja i organa pred kojima oni postupaju”, poručili su iz MP za CIN CG.

Prema evidenciji MP, u Crnoj Gori je 781 sudski vještak, a prema podacima Udruženja sudskih vještaka tek njih polovina su i članovi te organizacije.

Iz Udruženja sudskih vještaka za CIN-CG kažu da se preko 90 odsto primjedbi na rad vještaka koje dobiju odnosi na vještake koji nijesu članovi Udruženja. Potpredsjednik tog Udruženja Marko Lakić objašnjava da je članstvo u Udruženju dobrovoljno, te da njihovi članovi imaju obaveze prisustva sastancima, edukacijama i dužni su da se pridržavaju Statuta i Etičkog kodeksa Udruženja.

Od ukupnog broja vještaka, njih oko 10 odsto su bili članovi Udruženja do prije dvije godine, a kako pojašnjava Lakić, tek od prošle godine se taj broj povećao, pa ih je sada oko 50 odsto.

”Neophodno je izmijeniti Zakon da svaki vještak mora biti član Udruženja i pridržavati se Statuta, Etičkog kodeksa i drugih dokumenata”, naglašava on.

Lakić dodaje da su više puta tražili od Ministarstva pravde pokretanje procedure izmjene Zakona, ali da do sada nijesu dobili podršku i potvrdan odgovor.

On ističe da je osnovni cilj Udruženja unapređenje rada, kvaliteta i statusa sudskih vještaka i vještačenja, te da je neophodno izmijeniti Zakon, za koji cijene da nije dobar.

”Dok god je ovakav Zakon, Udruženje nije obavezujuće i zavisi od dobrovoljnosti i volonterizma njegovih članova, nije realno očekivati unapredjenje odgovornosti vještaka”, zaključuje Lakić.

Reforma u ovoj oblasti jedna je od ključnih za bolje funkcionisanje pravosuđa. Od nalaza vještaka često zavisi ishod postupka i zbog toga bi bilo značajno da vještaci rade po jasnim pravilima i da snose odgovornost za nestručan rad.