CRNA GORA REKORDER PO POTROŠNJI ANTIBIOTIKA, LJEKARI ZANEMARUJU UPOZORENJA: Crpe novac iz budžeta za nepotrebno propisivanje ljekova

Kontrola Fonda za zdravstveno osiguranje pokazala je da crnogorski domovi zdravlja godišnje neopravdano fakturišu destine hiljada eura, ali i da ljekove, uglavnom antibiotike, propisuju i kada nema potrebe za tim.
Izvještaj o kontroli podgoričkog Doma zdravlja pokazuje da je 11 ljekara u februaru prošle godine propisalo 967 grama antibiotika “ceftriaxon” i da ni u jednom slučaju lijek nije propisan kao nastavak bolničke terapije i uz obavezan antibiogram. Zbog toga je faktura dostavljena Fondu umanjena za 1.094 eura.
Dodatnih 100 eura umanjeno je za neopravdano propisivanje druga dva antibiotika (“pancef” i “ciprofloksacin”, jer od 43 kontrolisana recepta 12 nije bilo u skladu sa Osnovnom listom ljekova, po kojoj se ta dva lijeka propisuju isključivo uz antibiogram i na predlog ljekara specijaliste.
Izvještaji o obavljenim kontrolama pokazuju da su ta tri antibiotika propisivana neopravdano i u ulcinjskom, kotorskom, bjelopoljskom, mojkovačkom, hercegnovskom i bjelopoljskom domu zdravlja.
U Domu zdravlja Herceg Novi lani je propisano 1.578 pakovanja lijeka “ciprofloksacin” i 1.307 lijeka “pancef”. Kontrola je pokazala da su u prvom kvartalu ove godine, od 11 propisanih naloga za 112 ampula “ceftriaksona”, samo dva bila ispravna, kao nastavak bolničkog liječenja.
U barskom Domu zdravlja , ali u bjelopoljskom, pneumoftiziolozi koji rade u centrima za plućne bolesti i tuberkulozu neopravdano su propisivali ljekove koji nijesu za liječenje tuberkuloze. Svi recepti u barskom Domu zdravlja, kojim se propisuje pancef ili ciprofloksacin bili su ručno pisani, iako je praksa da se tako pišu samo u slučaju nestanka struje ili kvara u elektronskom sistemu, što se rijetko dešava.
Crna Gora je 2013. bila na drugom mjestu u Evropi po potrošnji antibiotika, uprkos tome što Zakon ne dozvoljava da se prodaju bez Ijekarskog recepta.
Članica Nacionalne interdisciplinarne komisije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike (NIKRA) Nina Pejović-Mandić ranije je kazala za “Vijesti” da bi super-baktenje, otporne na sve antibiotike, mogle da izazovu puno problema, s obzirom na to da smo u samom vrhu po potrošnji ljekova te vrste u Evropi. Ona je tada kazala da je rezistencija (otpornost) na antibiotike kompleksan problem, koji se javlja uglavnom zbog prekomjerne i česte upotrebe u situacijama kada ih nije potrebno davati.
Godišnji izvještaji o potrošnji ljekova, kao i o kontroli u domovima zdravlja, pokazuju da se i ostali ljekovi često propisuju kada ne postoje indikacije.
Tako je, prema dokumentu u koji je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) imao uvid, pneumoftiziolog u bjelopoljskom Domu zdravlja za dijagnozu J20 (akutno zapaljenje dušnica) propisivao lijek “pipem”, koji se koristi za liječenje mokraćnih infekcija.
Tablete “monopril plus”, koje se koriste za liječenje visokog krvnog pritiska, fakturisane su iz te ustanove Fondu za dijagnoze kao što je akutno zapaljenje ždrijela.
Kontrolori Fonda utvrdili su tokom kontrole barskog Doma zdravlja, da su psihijatri u toj ustanovi propisivali ljekove i za druga, a ne samo  neuropsihijatrijska oboljenja.
U budvanskom domu zdravlja utvrđeno je da su antibiotici propisivani u skladu sa propisima, međutim, i u toj zdravstvenoj ustanovi bilo je neopravdanih faktura, zbog čega je naloženo umanjenje računa za 2.337 eura.
Među neopravdano naplaćenim uslugama je i vakcinisanje osoba starijih od 65 godina protiv sezonskog gripa. U izvještaju o kontroli, u koje je CIN-CG imao uvid, piše da je za 11 osiguranika ta usluga fakturisana dva puta - prvi put 18. i 19, a drugi put 23. novembra.
Novoimenovani direktor Fonda Sead Čirgić uputio je u maju dopis direktorima domova zdravlja, u kojem tvrdi da su stručne službe, u okviru redovnih kontrola, uočile nepravilnosti i u pogledu propisivanja ljekova koji djeluju i na respiratorni sistem.

CIN-CG imao je uvid u dokument koji pokazuje da se to posebno odnosi na pet ljekova (salmeterol, flutikazon, budesonid, tiotropium bromide i montelukas). Čirgić navodi da izabrani doktori, iako su obavezni da navedenu terapiju propisuju na osnovu specijalističkog izvještaja ljekara pulmologa, pneumoftiziologa ili pedijatra pulmologa, isto to ne rade, već propisuju ljekove “na osnovu svojih procjena ili po izvještaju neadekvatnog specijaliste).
Nekoliko mjeseci ranije,  bivši direktor Fonda Kenan Hrapović upozorio je na neracionalno propisivanje terapije, uprkos upozorenjima. U dokumentu koji je uputio direktorima domova zdravlja piše da su nepravilnosti uočene kod propisivanja antibiotika, ali i antidijabetika, ljekova za liječenje bolesti krvi... Konkretno je naveo da se neopravdano izdaju “monopril plus”, za liječenje visokog krvnog pritiska, “rapten duo” protiv bolova, “diazepam” i “lorazepam” za smirenje.

Građani prosječno troše 100 eura godišnje na ljekove

Godišnji izvještaj Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) pokazao je da je lani potrošeno 66.167.804 eura na ljekove, što je za 5,86 odsto više nego u 2014. godini.
To znači da je svaki od oko 625.000 građana, koliko ih u Crnoj Gori ima prema posljednjem popisu, potrošio prosječno na ljekove više od 100 eura.
Količinski su građani najčešće uzimali ljekove protiv kardiovaskularnih oboljenja - 366,94 dnevnih doza na 1.000 stanovnika. Iz toga proizlazi da je oko 36 odsto ukupnog stanovništva, odnosno više od 220.000 građana, koristilo neki od ljekova za kardiovaskularna oboljenja. Prema izvještaju CALIMS-a, u odnosu na 2014. godinu zabilježen je porast potrošnje ljekova iz svih grupa u finansijskom pogledu.
Izvještaj je pokazao i da je smanjena potrošnja u grupi antiinfektivnih ljekova, u koje spadaju i antibiotici, nakon što su o visokoj potrošnji obaviješteni Ministarstvo zdravlja i inspekcija.
Tokom 2015. godine trošeno je 34,11 dnevnih doza antiinfektivnih ljekova na 1000 stanovnika dnevno, što je smanjenje za  4,10 odsto u odnosu na 2014.
Nadležni, međutim, poručuju da se mjere kontrole izdavanja i propisivanja moraju nastaviti, jer prosjek potrošnje antiinfektivnih ljekova u zemljama EU iznosi 22.38 dnevnih doza na 1.000 stanovnika dnevno.

Ana Komatina

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta "Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori - Osvajanje povjerenja građana" koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU