Govor mržnje u Crnoj Gori dominantno izazivaju političari, političke partije i državni zvaničnici, a takav govor pravni sistem ne kažnjava, neki su od zaključaka izvještaja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Autorka izvještaja Ana Nenezić je istakla da je monitoringom medija, od aprila 2022. do decembra 2023. konstatovano 100 incidenata, najviše od strane političara i medija.
„ Utvrđeno je da su najčešći narativi mržnje u odnosu na polne, etničke, vjerske ili ideološke razlike, te da je primjena regulative u praksi neefikasna“, navela je Nenezić.
Direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović je dodala da su opasne poruke sve dostupnije, kao i kanali kojima se šire, te da je u pozadini uvijek mržnja koju podstiču političke elite.
Ona je dodala da je CIN-CG, tokom četvorogodišnjeg praćenja ove oblasti konstatovao više stotina incidenata i dao veliki broj reakcija na govor mržnje, čija su meta bile etničke i religijske grupe, manjinske zajednice, žene, posebno one u javnoj sferi, pripadnici različitih seksualnih orjentacija, kritički orjentisani pojedinci... Zabrinjavajuć je i porast bujanja nacionalizma, dodala je Tadić Mijović, ali i retorika pojedinih religijskih lidera, te relativizacija ratnih zločina iz devedesetih.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović je naglasila da se nada da će novi set medijskih zakona biti usvojen u aprilu, te da će ova regulativa pomoći u borbi protiv govora mržnje.
Ministarka i generalni direktor za medije u Ministarstvu Neđeljko Rudović su pojašnjavali da je medijskim zakonima i strategijom predviđeno značajno više sredstava za Fond za pluralizam, od preko 2,5 miliona eura, čija će nova tema biti borba protiv govora mržnje i kao podrška onima koji se drže profesionalnih standarda. Takođe, planira se formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje, SOS linija za žrtve takvog govora, ali i da hitan sudski postupak može pokrenuti i meta govora mržnje, a ne samo tužilac.
„ Najvažnija aktivnost će biti formiranje ove Mreže koja će javno osramotiti one koji nas lažu i šire govor mržnje“, istakao je Rudović.
On je dodao i da će novčano biti kažnjavani neregistrovani mediji, te da neće postojati mogućnost oglašavanja u takvim medijima.
Doskorašnja zastupnica Evropskog suda u Strazburu Valentina Pavličić je istakla da pravosuđe mora biti brana govoru mržnje, te da sudski organi ne primjenjuju pravilno standarde u toj oblasti: „Govor mržnje je otrov sistema društva“.
„ Kada budemo imali jednog političara u Crnoj Gori osuđenog zbog govora mržnje, onda će i drugi razmisliti kako će reagovati. Govor mržnje je danas mnogo perfidniji i teži za prepoznavanje“, zaključila je direktorica Agencije za elektronske medije (AEM) Sunčica Bakić.
Konferenciju je organizovao CIN-CG, u završnici četvorogodišnjeg međunarodnog projekta „Mreža za izvještavanje o različitosti“. Nosilac projekta je Media Diversity Institute iz Londona, a projekat je finansijski podržala Evropska komisija.