EK zahtijeva dijalog o imenovanjima u pravosuđu, političari i dalje samo o foteljama: Tužioci odlikaši, a pravosuđe na aparatima

U periodu od 2012. do 2021. godine, od 116 tužilaca koji rade u osnovnim, višim i Specijalnom tužilaštvu, njih 115 ocjenjeno je - odlično. Jedino je tužilac Osnovnog tužilaštva u Kotoru Srđa Jovanović dobio ocjenu dobar. I svi rukovodioci tužilaštava ocijenjeni su najboljom ocjenom.

Ovi podaci dugo su bili tajna, ali ih je za potrebe našeg istraživanja nedavno dobio Centar za građanske slobode (CEGAS).

Ocjene daje Komisija koju formira Tužilački savjet (TS), a čine je vrhovni državni tužilac i pet članova TS, od kojih su tri tužioci, a dva su iz redova uglednih pravnika. Samo oni koji imaju ocjenu manju od dobar ne mogu napredovati.

Ako se imaju u vidu izvještaji Evropske komisije (EK) nije jasno na osnovu kojih kriterijuma su ovako dobro prošli predstavnici tužilaštva, kada se iz godine u godinu ponavlja iz Brisela da je vladavina prava jedan od najvećih izazova na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).

Ovo je možda najbolji primjer koliko je potrebna reforma tužilaštva, ali se ni nakon pet mjeseci od izglasavanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, ne nazire kada bi novi TS mogao biti kompletiran, niti šta bi trebalo da budu prvi koraci u reformi tužilačke organizacije.

Iako su predstavnici parlamentarne većine obećavali da će novim rješenjima konačno započeti proces promjena, trenutno se čini kao da to nije prioritet.

Zbog nesporazuma u vladajućoj koaliciji oko izbora jednog člana TS iz redova uglednih pravnika, Skupština Crne Gore još nije kompletirala TS, a to se od pojedinih partija uslovljava rekonstrukcijom ili promjenom Vlade.

Kada su tužioci izabrali svoja četiri člana u Savjet, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić proglasio je novi TS, sa šest članova, u kome su pored tužioca i vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca (vd VDT) Dražen Burić, koji po funkciji predsjedava tim Savjetom i predstavnik Ministarstva pravde, državni sekretar Boris Marić.

Međutim, taj krnji Savjet još nije održao ni konstitutivnu sjednicu, a nema naznaka ni da će je održati, dok Skupština Crne Gore ne završi svoj posao oko izbora uglednih pravnika.

Na prvoj sjednici, TS bi trebalo da razriješi sa pozicije vd VDT-a Dražena Burića i izabere novog vršioca dužnosti najviše tužilačke funkcije u zemlji. Kako nezvanično saznajemo, na tom prvom zadatku moglo bi doći do problema, jer u Zakonu piše da se novi vd VDT-a mora izabrati na prvoj sjednici TS, a nije precizirano na koji se način bira - da li je neophodan konkurs ili je dovoljna većina glasova članova Savjeta.

Novom Savjetu neće biti tako lako ni da razriješe glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića, iako ga često navode kao jednu od prepreka za obračun sa korupcijom i kriminalom na najvišem nivou, zbog navodnih veza sa vrhovima DPS-a i bivše garniture Uprave policije. Katniću je, u junu prošle godine, prethodni saziv TS jednoglasno potvrdio drugi mandat, a tek za dvije godine trebalo bi da ide u penziju. Imajući u vidu rezultate Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), sumnja se da će on efikasno moći da se uhvati u koštac sa komplikovanim slučajevima, kao što su recimo „pandora papiri“, u kojima su otkrivene ofšor kompanije predsjednika Mila Đukanovića i njegovog sina. Evropski parlament je zahtijevao da se navodi do kojih je došao Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) ispitaju pred nacionalnim pravosudnim organima.

Prema Zakonu, VDT, tri člana Savjeta ili ministar pravde imaju mogućnost da pokrenu postupak za smjenu Katnića zbog nestručnog ili nesavjesnog obavljanja funkcije, težeg prekršaja kojim je nanijeta značajna šteta po tužilaštvo, ili ako je osuđen.

Kakva će biti efikasnost SDT-a uveliko zavisi i od toga ko će biti izabran za VDT, za koga je potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina u parlamentu. Nema, međutim, naznake da će Skupština brzo izglasati novog čelnika crnogorskog tužilaštva, jer je za to neophodna i podrška opozicije.

Ako je komplikovano doći do dogovora oko VDT-a, postavlja se pitanje zašto predstavnici parlamentarne većine makar ne izaberu one članove TS oko kojih nemaju spora - trojicu uglednih pravnika i jednog predstavnika nevladinog sektora i tako krenu sa mrtve tačke. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) nije uspio dobiti odgovor na ovo pitanje. Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica u telefonskom razgovoru obećao je odgovore na naša pitanja, ali je kasnije ignorisao brojne pozive.

Ni njegov partijski šef, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić nije odgovarao na pitanja da li će inicirati dijalog ne samo oko imenovanja u TS-u, već i oko izbora VDT-a, ali i ostalih pozicija u pravosuđu.

Ni vršilac dužnosti VDT-a Dražen Burić nije želio da govori za CIN-CG sa obrazloženjem da je obećao intervju drugom mediju.

EK naglašava odgovornost političara

U posljednjem godišnjem Izvještaju EK o Crnoj Gori naglašava se da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira. Podvlači se odgovornost političke elite koja ne uspijeva da obezbijedi kvalifikovanu većinu za ključna imenovanja u pravosuđu.

Ističe se da bi trebalo do kraja ispoštovati preporuke Venecijanske komisije (VK) oko izmjena u tužilačkom sistemu - Evropsku komisiju zabrinjava i što je prekinut mandat uglednim pravnicima u ranijem sazivu TS-a nakon izglasavanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Navodi se i opasnost od politizacije TS-a. „Širok politički konsenzus o imenovanjima uglednih pravnika biće ključan da spriječi politizaciju Savjeta“, zaključuje se u izvještaju. Napominje se da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca.

Nije problem samo TS. Parlament ne uspijeva već tri godine da obezbijedi ni većinu za četiri ugledna pravnika u Sudskom savjetu, pa je zbog toga produžen mandat članovima kojima je istekla funkcija još u julu 2018. Sudski savjet radi u nekompletnom sastavu, sa osam članova od predviđenih 10. Fali jedan sudija i jedan ugledni pravnik.

„Oba savjeta moraju poboljšati transparentnost rada, uključujući objavljivanje potpuno obrazloženih odluka o unapređenjima, imenovanju i disciplinskim mjerama“, navodi se u izvještaju EK.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Bojan Božović je za CIN- CG ocijenio da je izvještaj EK vezan za poglavlje 23 realan i objektivan.

„Ovakav izvještaj daje jasnu poruku da moramo tražiti rješenja u dijalogu, kao i da sve institucije sistema i svi akteri u ovom društvu, u skladu sa svojim ovlašćenjima, snose odgovornost za stagnaciju u pristupnom procesu po ovom pitanju”, istakao je Božović, koji je i šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava).

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) i kandidat nevladinog sektora za člana TS Stevo Muk za CIN-CG navodi da su ocjene iz izvještaja očekivane i da su „opomena i dobra osnova za mnogo više rada u narednom periodu“.

„U izvještaju se konstatuje napredak u broju procesuiranih slučajeva organizovanog kriminala, ali se ukazuje i na brojne slabosti i nedostatke kao i na to da ,i dalje postoji zabrinutost zbog institucionalnog učinka Tužilačkog savjeta'. Po ko zna koji put se ukazuje i na nedovoljne učinke u sistemu disciplinske odgovornosti tužilaca“, napominje Muk.

Kako je Skupština Crne Gore mjesto u kojem se imenuju najznačajnije pozicije u pravosuđu, najveća odgovornost za cijeli proces, pripada predsjedniku Skupštine Crne Gore, ocjenjuje Muk. Ističe i da bi trebalo razgovarati „u paketu“ o svim imenovanjima u pravosuđu - sudijama Ustavnog suda, članovima Sudskog savjeta i izboru VDT-a.

Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ističe da partije na vlasti djeluju loše, jer nijesu u stanju da se dogovore oko ključnih imenovanja vezanih za vladavinu prava, koja je prioritet, i u odnosu na koju je Evropska komisija dala najgoru ocjenu do sada.

„To dovodi u pitanje ključna obećanja vladajuće većine. Čak i kada se izađe iz ove blokade, pamtiće se da je normalno funkcionisanje pravosuđa zavisilo od pojedinačnih interesa i prepucavanja političkih partija, iako su sve one obećavale ‘oslobađanje’ tužilaštva i ostvarivanje pravde”, poručila je Gorjanc Prelević. Trgovina oko izbora članova TS, dodaje ona, umanjuje povjerenje građana u političare, tužioce i državu.

Novi TS proglašen, ali ne funkcioniše

Izmjene tužilačkog zakona su izglasane krajem maja i po rokovima u tom zakonu, novi TS mogao je biti kompletan do septembra mjeseca.

Izmjenama Zakona predviđeno je da Tužilački savjet ima 11 članova, od kojih je pet tužilaca, uključujući i predsjednika Savjeta odnosno VDT-a, i pet uglednih pravnika, od kojih je jedan predstavnik NVO, dok je 11. član predstavnik Ministarstva pravde.

Na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika, koji je trajao do 1. jula, javilo se 16 kandidata. Većina u Odboru se saglasila da trojica advokata: Miloš Vuksanović, Siniša Gazivoda i Filip Jovović, ispunjavaju uslove da budu članovi Savjeta. Međutim predstavnicima Demokratske Crne Gore (DCG) je sporan bio četvrti kandidat - advokat Nikola Bulatović, zbog kako su isticali njegove navodne bliskosti sa Demokratskim frontom (DF).

Zbog toga je zaustavljen proces izbora članova TS iz redova uglednih pravnika, pa i predstavnika nevladinog sektora Steva Muka, iako je on dobio podršku članova Odbora.

Konferencija državnih tužilaca je, početkom avgusta, na tajnoj sjednici izabrala četiri tužioca: Sanju Jovićević, Đurđinu Ninu Ivanović, Tatjanu Begović i Nikolu Samardžića za članove TS-a. I taj se izbor dovodio u pitanje, jer je bilo nezvaničnih informacija da je bilo neregularnosti i nedovoljnog broja glasova u prvom krugu za jednog od kandidata. Vrhovno državno tužilaštvo je demantovalo te navode.

Predsjednik parlamenta je nakon toga proglasio novi TS, u krnjem sastavu, kako bi se zaustavila namjera Savjeta u prošlom sazivu da vrši imenovanja i bira rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici i tri tužioca VDT-a.

Prethodni saziv TS je predložio i da se za VDT izabere aktuelni vršilac dužnosti Dražen Burić, ali se Skupština Crne Gore nije izjašnjavala o tom prijedlogu.

Predsjednik Skupštine je proglašavajući novi Savjet naveo da TS može da funkcioniše i odlučuje sa najmanje šest od predviđenih 11 članova. Novi Savjet, međutim, od tada nije zakazao nijednu sjednicu.

Direktorka HRA naglašava da to što TS ne radi, znači da nema uslova za izbor tužilaca, ali ni za utvrđivanje njihove odgovornosti za nezakonit ili neetičan rad.

Pravna savjetnica HRA Marija Vesković ističe da vd stanje u ODT Podgorica traje već više od dvije godine i da se ne može vršiti izbor do uspostavljanja TS. Ona naglašava da, ako do dogovora oko svih kandidata za TS ne može da dođe u vladajućoj većini, glasaju makar o onima oko kojih nema spora.

Međutim, kako dodaje, očigledno je da za tim trenutno nema volje, kao ni za razmatranje predloga za izbor VDT-a, koji je prethodni sastav TS dostavio Skupštini još krajem jula. „Od početka avgusta, nadležni skupštinski odbor je održao tri sjednice i ova dva pitanja nijesu uopšte bila na dnevnom redu, a pitanje izbora uglednih pravnika je postalo predmet političkog ultimatuma za dogovor o rekonstrukciji Vlade”, ističe Vesković.

I državni sekretar Bojan Božović ističe da nekompletan TS u ogromnoj mjeri otežava rad cjelokupnog tužilaštva, kao i njegovu reformu kroz izbor novih tužilaca.

Dodaje da ovakvo stanje ne bi trebalo još dugo da traje i da se u Ministarstvu nadaju da će TS biti kompletiran tokom novembra mjeseca.

Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), uglednim pravnicima u prošlom sazivu TS-a Ranki Čarapić, Milanu Filipoviću, Velimiru Rakočeviću i Aneti Spaić je prestao mandat 5. avgusta, kada je proglašen novi TS.

Njima su mandati trebali da traju do januara 2022. Kako sada stvari stoje, veliko je pitanje da li će do tada biti izabrani novi članovi ovog tijela.

Blokiran i sudski sistem

I u sudstvu je slična situacija, brojna su vd stanja ili se radi sa manjim brojem sudija od predviđenog broja. Savjet je u avgustu ove godine konstatovao prestanak funkcije 23 sudija koji su ispunjavali uslove za penziju. U Vrhovnom sudu sada ima svega šest sudija od 18 koliko je predviđeno, pošto je čak 12 njih otišlo u penziju. Sudski savjet nije uspio ni da dvotrećinskom većinom izabere novog predsjednika Vrhovnog suda, nakon što je Vesna Medenica krajem prošle godine dala ostavku.

Predsjednike nemaju ni Upravni sud, osnovni sudovi u Kolašinu, Beranama, Baru, Rožajama i Kotoru, ali ni Sud za prekršaje u Budvi.

U toku je postupak ocjenjivanja velikog broja kandidata koji su se prijavili za slobodna mjesta u Vrhovnom, Upravnom, Privrednom i višim sudovima.

„Nadamo se da će se i taj postupak sprovesti u što kraćem roku i da bar u sudstvu nećemo imati vd stanje, a pogotovo u Vrhovnom sudu gdje to stanje traje deset mjeseci”, podsjeća Vesković.

I Ustavni sud trenutno funkcioniše u nepotpunom sastavu i na ivici kvoruma. Nakon odlaska u penziju sudija Hamdije Šarkinovića i sutkinje Mevlide Muratović, taj sud radi sa svega pet sudija, od kojih bi uskoro i Dragoljub Drašković trebalo da ide u penziju. Tako da bi taj sud uskoro mogao ostati sa četiri sudije, što je kvorum za odlučivanje u predmetima, ali to znači da bi svi morali biti jednoglasni da bi donijeli neku odluku.

Skupština više godinu dana ne uspijeva da izabere nove sudije ni za Ustavni sud.

Ustavni sud neće skoro o penzijama

Iz Ustavnog suda za CIN-CG nijesu odgovorili kada će odlučivati o nižim starosnim granicama za odlazak u penziju, ali i o ustavnosti izmjena tužilačkog zakona, ali prema nezvaničnim informacijama, zbog komplikovane situacije i u tom sudu, teško da će skoro biti donijeta odluka.

To svakako, kako nam je nezvanično rečeno, ne sprečava odgovorne da sprovode propise koji su donijeti.

Izmjenama Zakona o tužilaštvu je predviđeno da prestaje tužilačka funkcija ostvarivanjem prava na penziju, a isto je već bilo predviđeno Zakonom o sudovima.

Dok je Sudski savjet odlučio da ispoštuje odredbe zakona oko odlaska u penziju, iako je tražio njihovo osporavanje pred Ustavnim sudom, prethodni TS je bio stava da čeka odluku tog suda prije nego odluči da tužioce šalje u penziju.

Maja BORIČIĆ