GOTOVO DECENIJU NEMA OSUĐUJUĆIH ODLUKA VIŠEG SUDA ZA PRIMANJE I DAVANJE MITA: Tamo gdje presuda nema, cvjeta korupcija

U Crnoj Gori je, za deceniju, samo nekoliko saobraćajnih i graničnih policajaca i dva savjetnika u MUP-u osuđeno za primanje mita. Očito je da borba protiv visoke korupcije ili nije prioritet institucija, ili su pak te institucije onemogućene da rade. A bilo koji od ta dva razloga morao bi biti osnov za veliku zabrinutost, kaže međunarodni ekspert za borbu protiv korupcije Drago Kos

Maja Boričić

Viši sudovi gotovo deceniju nijesu donijeli nijednu osuđujuću presudu za primanje i davanje mita. Na nižim sudovima, od 2015. su izrečene tri osuđujuće presude - jedan kućni zatvor i dvije kazne od sedam i devet mjeseci zatvora. Što se tiče davanja mita, sve kazne su uslovne, ili par mjeseci zatvora.

Iako je korupcija, čiji je glavni oblik podmićivanje, rasprostranjena u dužem vremenskom periodu u mnogim oblastima, na šta godinama upozorava i Evropska komisija (EK), u gotovo svim, malobrojnim osuđujućim presudama, osuđeni za primanje mita su policajci, i to obično na nižim pozicijama. Sve kazne su ili ispod zakonskog minimuma ili blizu njega, sa drugačijom praksom u sličnim predmetima.

U presuđenim postupcima od 2014. godine, oduzeto je ukupno oko 11.000 eura, nekoliko vozačkih dozvola, svjedočanstava i telefona.

To je bilans rezultata pravosuđa u posljednjih deset godina, kada govorimo o krivičnim djelima primanja i davanja mita, prema informacijama koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio slobodnim pristupom informacijama i pretragom odluka na sajtu sudova.

Krivičnim zakonikom (KZ) je za onog koji primi mito predviđena kazna zatvora od dvije do petnaest godina, a za onog koji daje mito od jedne do osam godina, s tim da se od kazne može osloboditi onaj ko prijavi da je dao mito, prije nego što nadležni otkriju.

Međunarodni ekspert za borbu protiv korupcije Drago Kos za CIN-CG ističe da je situacija, kada govorimo o borbi protiv korupcije, u cjelini zabrinjavajuća.

“Uz veliki broj predmeta visoke korupcije, jednostavno bi moralo biti više presuda na svim stepenima. Očito je da borba protiv visoke korupcije ili nije prioritet institucija ili su pak te institucije onemogućene u svom radu. A bilo koji od ta dva razloga morao bi biti osnov za veliku zabrinutost”.

Crna Gora deset godina nije imala ni Strategiju za borbu protiv korupcije. Taj dokument je nedavno usvojen, kao dio tzv. IBAR paketa. U Strategiji se konstatuje da bilans ostvarenih rezultata u vezi sa suđenjima i pravosnažnim presudama u slučajevima visoke korupcije gotovo da i ne postoji.

I dok se naši državnici hvale kako borba protiv korupcije značajno napreduje, u Crnoj Gori praktično nema epiloga nijedne veće “afere”, a pokrenuti slučajevi posljednjih godina protiv visokih predstavnika vlasti, pravosuđa ili policije ili još nijesu započeti pred sudom ili se nalaze na samom početku.

“Opštepoznate korupcionaške afere sa pričinjenom ogromnom štetom po budžet i građane Crne Gore nijesu procesuirane, niti su sankcionisane. Stoga su brojne strategije za borbu protiv korupcije, akcioni planovi i druga dokumenta iz te oblasti, samo mrtvo slovo na papiru”, ocjenjuje za CIN-CG advokatica Marija Radulović.

Apelacioni smanjuje kazne, ista kazna za osuđivanog i neosuđivanog

Sudeći po pravosnažnim presudama za primanje i davanje mita, crnogorsko pravosuđe se može “pohvaliti” sa nekoliko odluka protiv saobraćajnih i graničnih policajaca, dva savjetnika u MUP-i još desetak pojedinaca.

Dva saobraćajna policajca je Viši sud u Podgorici 2014. osudio na po dvije godine zatvora za primanje mita, a Apelacioni im je iste godine smanjio kaznu na po godinu zatvora.

“Pri činjenici da se ne radi o izuzetno opasnom ponašanju optuženih kako to pogrešno nalazi prvostepeni sud, već o ponašanju koje je neprimjereno službi u kojoj su zaposleni, te da su do izvršenja ovog krivičnog djela savjesno obavljali službu zbog čega su i nagrađivani, naprijed navedene olakšavajuće okolnosti cijenio kao osobito olakšavajuće”, piše u presudi koju su donijeli tadašnje sudije Apelacionog suda Milivoje Katnić, Milić Međedović i Seka Piletić.

Osuđeni su za produženo krivično djelo primanje mita, za koje je predviđena kazna zatvora od dvije do dvanaest godina, s tim da se za produženo krivično djelo kazna može povećati.

Dokazano je da su oni na putu Podgorica-Petrovac više puta uzeli mito u neutvrđenom iznosu od građana koji su vršili prekršaje u saobraćaju. Interesantno je i da je, u ovom postupku, istu kaznu dobio ranije osuđivani policajac, kao i drugi koji je bio neosuđivan.

Još jedan saobraćajni policajac je 2015. osuđen na dvije godine zatvora za produženo primanje mita, zato što je više puta na podgoričkim saobraćajnicama uzeo novac da ne prijavi i naplati prekršaje u saobraćaju. Četvorica optuženih za davanje mita policajcu, dobili su uslovne kazne.

Međutim, ovaj put sudije Apelacionog suda potvrđuju kaznu, sa potpuno suprotnim obrazloženjem, što govori o neujednačenoj sudskoj praksi za slična krivična djela.

“Činjenica da je optuženi bio aktivni pripadnik policije u vrijeme izvršenja krivičnog djela, ukazuje na povećan stepen društvene opasnosti optuženog kao učinioca, te sobzirom na broj preduzetih radnji koje su ušle u sastav produženog krivičnog djela, a činjenica da je kao službenik MUP-a više puta nagrađivan, nije od uticaja da bi mu se izrekla blaža kazna od one na koju je osuđen”, piše u odluci sudija Zorana Smolovića, Dragiše Rakočevića i Milenke Žižić.

Jedan granični policajac osuđen je na šest mjeseci zatvora za primanje mita prije deset godina. On je kontrolišući državnu granicu tražio 300 eura od državljana Kosova da ih pusti da ilegalno pređu granicu ka Hrvatskoj.

U posljednjoj osuđujućoj presudi Višeg suda iz 2015. godine, dva savjetnika u MUP-a su osuđeni da su za novac završavali ostalim optuženima razne poslove u MUP-u. Savjetnica u MUP-u je dobila četiri i po godine zatvora, a njen kolega dvije godine i tri mjeseca. Optuženi za davanje mita su dobili kućne zatvore, ili po par mjeseci zatvora.

Kućni zatvor za primanje mita i zloupotrebu položaja

Još dvije osuđujuće presude, ali po optužbi osnovnog tužilaštva, donijete su tokom 2017. Osnovni sud u Rožajama je u novembru 2017. osudio na devet i sedam mjeseci zatvora dva carinika za produženo primanje mita, za koje je bila zaprijećena kazna od dvije do osam godina. Jedan je bio dodatno optužen i za zloupotrebu službenog položaja. Oni su osuđeni da su više puta omogućili ilegalan prevoz robe preko granice.

U okviru istih događaja, rukovodiocu bezbjedonosnog sektora u rožajskoj policiji je, u odvojenom postupku, dosuđen kućni zatvor za primanje mita i zloupotrebu službenog položaja. Iako mu je i Osnovni sud u Rožajama smanjio kaznu daleko ispod minimuma i izrekao sedam mjeseci zatvora, Viši sud u Bijelom Polju je smatrao da je i to previše i 2018. godine preinačio kaznu na kućni zatvor od šest mjeseci. Sudili su Milovan Spasović, Jadranka Ćulafić i Radoslav Konatar.

“Prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio raniji život optuženog, koji je bio neporočan, obavljajući posao policajca više od 30 godina, zašta je novčano nagrađivan…”, piše, između ostalog, u obrazloženju presude.

I u oslobađajućim presudama gotovo svi okrivljeni su policajci.

Vođa smjene carinske kontrole na graničnom prelazu Debeli brijeg oslobođen je u oktobru 2015. da je uzeo mito da bi propustio čovjeka koji je prevozio kante farbe bez tranzitne deklaracije.

Jedan policajac je oslobođen u oktobru 2019. godine, po optužbi ODT-a, za primanje mita. Bio je optužen da je uzeo 300 dolara od Amerikanca u vozu, da mu ne bi pisao prijavu što nije imao pasoš.

Tri granična policajca oslobođena su optužbi u februaru prošle godine da su sedam puta tokom 2019. propuštali ilegalno cigarete, kafu, alkohol i druge robe preko granice.

“Iz transkripata se nije moglo provjeriti da li glasovi snimljeni ambijentalnim mikrofonom pripadaju nekom od okrivljenih, jer u postupku sačinjavanja transkripta nije urađena identifikacija nespornog glasa za svakog od okrivljenih, a potom preko odgovarajućeg vještaka ispitano poklapanje tog glasa sa izgovorenim riječima snimljenim u kritičnim prilikama primjenom mjera tajnog nadzora”, piše u presudi.

Još jedna zanimljiva situacija desila se tokom 2018 godine. Prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici kojom je policajac oslobođen optužbi za primanje mita, nije ni doživjela ispitivanje pred višom sudskom instancom - Apelacionim sudom, jer je Vrhovno državno tužilaštvo odustalo od žalbe, koju je podnijelo Više državno tužilaštvo u Podgorici.

Jedan carinski inspektor oslobođen je 2019. optužbi za primanje mita, jer nije bilo dokaza da je tražio mito od vlasnika jedne prodavnice.

Ali zato je čovjek koji je prijavio da je sutkinja Vrhovnog suda uzela novac za donošenje odluke u predmetu pred tim sudom, za lažno prijavljivanje sutkinje dobio 10 mjeseci zatvora, što je veća kazna nego svim osuđenima za primanje mita, u postupcima pred osnovnim sudovima.

Advokatica Radulović ističe da to što presuđena lica pripadaju nižem nivou državnih službenika, ukazuje da nema adekvatne borbe i procesuiranja korupcije na visokom nivou.

“Statistika koju u svom istraživanju prikazujete obrnuto je srazmjerna stvarnosti koju živimo u našem društvu, a koja je opet prepoznata i sa međunarodnih adresa, kada nas označavaju kao društvo sa široko rasprostranjenom korupcijom u državnom sistemu”, naglašava advokatica.

Radi se o sistemskom problemu, za čije rješavanje je potrebna stvarna volja i znanje, ocjenjuje Radulović.

“O tome ipak, sami moramo odlučiti, da li ćemo se ozbiljno i stvarno uhvatiti u koštac sa ovim problemom, ili ćemo nastaviti fingiranje borbe protiv korupcije”, zaključuje advokatica.

Fokus da bude na korupciji na najvišim funkcijama

Izvještaj Evropske komisije (EK) za 2023. napominje da Crna Gora mora imati odvraćujuću i efikasnu politiku sankcionisanja korupcije, kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti.

“Crna Gora mora dodatno da poboljša rezultate istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i konfiskacije imovine u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou”, piše u izvještaju.

U izvještaju Stejt Departmenta za 2023. se naglašava da je korupcija značajan problem u zemlji, a da vlada nije efikasno primjenjivala zakon koji predviđa krivično kažnjavanje slučajeva korupcije među zvaničnicima.

Prema evropskoj Konvenciji o borbi protiv korupcije, svaka država Evropske unije mora preduzeti potrebne mjere da bi kriminalizovala davanje i primanje mita od strane državnih službenika. Konvencijom je obuhvaćeno i učestvovanje u bilo kojem od ovih oblika korupcije i podsticanje na nju.

Grupa zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) je u posljednjem izvještaju istakla da je Crna Gora zemlja sa najvećim procentom neimplementiranih preporuka u vezi sa sudijama (67 odsto neispunjeno).

Te mjere uključuju antikorupcijske mjere unutar pravosuđa - jačanje kontrola i nadzora nad imovinskim stanjem sudija, kao i uspostavljanje jasnih i efikasnih procedura za prijavu i istragu koruptivnih aktivnosti među sudijama, ali i efikasnost u procesuiranju slučajeva - mjere za ubrzanje sudskih postupaka, smanjenje zaostalih predmeta i povećanje efikasnosti rada sudova.

“Evaluacioni tim GRECO napominje da trenutno nije stavljen pravi fokus na rizike od korupcije sa kojima se naročito suočavaju lica na najvišim izvršnim funkcijama”, navodi se u mišljenju GRECO.

Prema izvještaju Indeksa percepcije korupcije (CPI) međunarodne organizacije Transparency International za 2023. Crna Gora ima 46 poena od 100, što je rast za jedan poen u odnosu na 2022. Naglašava se da su zemlje sa najnižim rezultatima u borbi protiv korupcije svakako i zemlje koje imaju veoma niske ocjene u funkcionisanju pravosuđa. Izvještaj ističe da se Crna Gora suočava sa sistemskim problemima korupcije, te da tome najviše doprinosi slab pravosudni sistem. Naglašava se potreba za jakim, nezavisnim i transparentnim pravosuđem, kako bi se efikasno borili protiv korupcije.

I dok međunarodne organizacije uporno upozoravaju Crnu Goru da borba protiv korupcije mora biti efikasnija, u Crnoj Gori su gotovo svi čelnici institucija koje su trebalo da se bave tim poslom, uhapšeni pod sumnjom u ozbiljne zloupotrebe službenog položaja. Jedna od poluga te borbe - Agencija za sprečavanje korupcije trenutno je bez šefa, jer je direktorica Jelena Perović nedavno uhapšena pod sumnjom da je zloupotrijebila službeni položaj.

Bivši šef Specijalnog tužilaštva Milivoje Katnić sumnjiči se za zloupotrebu položaja i ratne zločine.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tereti se, između ostalog, da je posredovala da se predmeti pred sudovima završavaju u korist privatnih firmi, te da je za to primila mito…

Međutim, sudeći po tome kako su krenuli ovi procesi, opstrukciji i stalnim odlaganjima pretresa, čekaće se još dugo na pravdu i efikasnu borbu protiv korupcije na svim nivoima.