Hrana zbog pandemije za godinu vrtoglavo poskupila, Vlada sprema mjere:  Marže moraju da ukoče

Cijene  bijelog hljeba će biti ograničene, a socijalno ugroženi će dobiti i besplatno dio namirnica i posebne vaučere za kupovinu, potvrđeno je Vijestima u Ministarstvu ekonomskog razvoja. Međunarodni monetarni fond procijenjuje da će, zbog posljedica pandemije, cijene hrane na globalnom nivou nastaviti da rastu

Vlada Crne Gore bi danas, na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) trebalo da ograniči maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba.

Maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog hljeba, gramaže od 500 do 600 grama, prema tom predlogu, iznosiće pedeset centi. Za hljeb od 300 grama do 400 grama maksimalna cuijena biće 40 centi.

Potvrđujući ovu informaciju, iz MER-a su za “Vijesti” rekli da se tako “stabilizuje maloprodajna cijena koja je u prethodnom periodu značajno fluktuirala, a sve u cilju osiguranja povjerenja potrošača u cijenu ove osnovne životne namirnice".

Iz MER-a kažu da je to jedna od prvih mjera koje bi trebalo da dovedu do regulacije snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica. U vezi cijena ostalih životnih namirnica, najavljuju da će uskoro prezentovati zaključke sveobuhvatne analize i predložiti usvajanje preporuka o eventualnom ograničavanju trgovačkih marži, “naročito imajući u vidu da se na ove proizvode već obračunava sniženi PDV od sedam odsto, kao i činjenicu da se ovi proizvodi dominantno uvoze po preferencijalnim tarifama od nula odsto”.

"Od trgovaca očekujemo da usvoje preporuke i na taj način pokažu društvenu odgovornost, a sve u cilju održavanja stabilne kupovne moći potrošača, kažu u MER-u. Tržišna inspekcija će, kako su rekli, kontinuirano pratiti kako se poštuju ove preporuka, što bi Ministarstvu trebalo da omogući da u kontinuitetu prati i eventualno predvidii “drugačiji mehanizam kontrole cijena".

Vlada, kako je potvrđeno “VIjestima”, planira i pomoć za socijalno najugroženije stanovnike koji će dobiti besplatno ulje za domaćinstvo, posebne vaučere i niz drugih pogodnosti.

Od juna do juna 2,4 odsto više

U crnogorskim maloprodajama porasle su u posljednjih godinu dana cijene hljeba, brašna, ulja, šećera, mesa, jaja, mlijeka i to je, kako procjenjuju analitičari, posljedica rasta svjetske potražnje, kao i smanjenja proizvodnje suncokreta, žitarica i soje, što je izazvala pandemija koronavirusa.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Monstata potrošačke cijene u junu 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku su više za 2,4 odsto.

"Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena usluga smještaja, goriva i maziva za motorna vozila, mesa, mlijeka, sira i jaja, usluga ishrane u ugostiteljstvu, šećera, džema, meda, čokolade i slatkiša, farmaceutskih proizvoda, hljeba i žitarica. Potrošačke cijene u periodu od januara do juna 2021. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 1,2 odsto", saopšteno je iz Monstata.

Iz MER-a kažu da u jeku evidentnog porasta cijena prehrambenih proizvoda na globalnom nivou kontinuirano prate stanje na crnogorskom tržištu, te da je utvrđeno da pojedine kategorije namirnica bilježe dvocifren, pa čak i trocifren procentualni rast u odnosu na prošlu godinu.

Na rast cijena, kako kažu iz ovog resora, uticali su mnogobrojni faktori koji su uzrokovani, prije svega, pandemijom koronavirusa, zbog čega je došlo do poskupljrenja transporta i neophodnih repromaterijala.

“Ministarstvo preko tržišne inspekcije prikuplja podatke i analizira marže u trgovini kako bi imali sveobuhvatan uvid u sve faktore koji utiču na formiranje cijene osnovnih životnih namirnica i u skladu sa tim efikasno djelovali na stabilizaciju. Potrebno je istaći da je Crna Gora do sada vodila neadekvatnu razvojnu politiku zbog čega se pretjerano naslanjamo na uvoz, čak i onih proizvoda koje domaće kompanije mogu da proizvode. U tom pogledu, zaključak ministarstva je da naslijeđene probleme našeg hroničnog trgovinskog deficita moramo rješavati kroz adekvatne razvojne politike čiji će cilj biti jačanje domaće proizvodnje i izvoznih kapaciteta domaćih proizvođača, uz poštovanje pravila slobodnog tržišta", istakli su u MER-u.

Uprkos tome što su mehanizmi kojima mogu da djeluju na anomalije na tržištu limitirani, iz ovog ministarstva su kazali da,  zajedno u saradnji sa drugim resorima spremaju više programskih rješenja kojima će reagovati na nagli skok cijena osnovnih životnih namirnica, . kako bi preduprijedili teže ekonomske i društvene posljedice.

Iz grupacije proizvođača pekarskih proizvoda su prošle sedmice poručili da zbog značajnog rasta cijena troškova proizvodnje, povećanje cijena hljeba je neminovnost koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, te razumijevanje i podršku trgovaca.

"Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 37 centi sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 50 centi. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati”, saopšteno je iz ove grupacije, dodajući da su lani imali gubitak prihoda od 11 miliona što je posljedica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa koji utiču na proizvodnju.

MMF zabrinut zbog poskupljenja

MMF je u analizi koju je objavio krajem prošlog mjeseca, objasnio da rastuće svjetske cijene hrane za proizvođače izazivaju zabrinutost javnosti. Najnoviji podaci, kako kažu, pokazuju umjerenost globalne inflacije cijena potrošačke hrane što bi bilo dodatak na poskupljenja koje su potrošači u mnogim zemljama već preživjeli prošle godine.

"Zbog različitih faktora, vjerovatno je da će efekat najviše osjetiti potrošači na tržištima u i ekonomijama u razvoju koje se još bore sa efektima pandemije", istakli su u MMF-u.

Iz ove međunarodne organizacije su kazali da je rast inflacije potrošačkih cijena hrane prethodio pandemiji koronavirusa, a da su rane mjere zaključavanja i poremećaji lanca snabdijevanja izazvali novi skok.

"Na početku pandemije, poremećaji lanca snabdijevanja hranom, prelazak sa prehrambenih usluga (kao što je ručavanje) na maloprodajne namirnice i zalihe potrošača pogurali su indekse cijena potrošačke hrane u mnogim zemljama”, ocijenio je MMF. Cijene su, prema ovoj organizaciji, bile na vrhunce u aprilu 2020.godine, a onda je taj trend ublažen “smanjujući inflaciju potrošačke hrane u mnogim zemljama”.

“S druge strane, proizvođačke cijene su nedavno porasle. Ali, treba najmanje šest do 12 mjeseci prije nego se na potrošačke cijene odraze promjene u cijenama proizvođača", objasnili su u MMF-u, dodajući da su troškovi transporta porasli dva do tri puta u posljednjih godinu dana što na kraju povećava inflaciju potrošačke hrane.

Prema podacima MMF-a ​globalne cijene proizvođača hrane od njihovog najnižeg nivoa u aprilu 2020. godine, porasle su za 47,2 procenta dostigavši u maju 2021. rekordni nivo iz 2014. godine. Tako su između maja prošle i istog mjeseca ove godine cijene soje porasle za više od 86 odsto, a kukuruza za 111 procenata.

Iz MMF-a su procijenili da će inflacija potrošačkih cijena hrane ponovo porasti u ostatku 2021. i na kraju iznositi 3,2, a naredne godine 1,75 odsto.

Iz konsultantske kuće Fideliti su naveli da je indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija pokazuje da je ona u maju 2021. godine skuplja za čak 39,7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovaj indeks prati mjesečno kretanje međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda.

"Za 12 mjeseci je najviše poskupilo ulje i to čak 124 odsto, šečer 57 odsto, žitarice 37 odsto, miliječni proizvodi 28 odsto, dok je najmanje poskupilo meso svega 10 odsto", naveli su iz Fidelitija.

Iz ove konsultantske kuće su ukazali da je Crna Gora, nažalost, država koja ekstremno zavisi od uvoza hrane i na toj poraznoj činjenici posebno treba zahvaliti neoliberalnom ekonomskom modelu koji je brižljivo podržavala i nesebično promovisala nekadašnja vlast.

" Za izmjenu tog modela biće potrebno najmanje 10 godina pune ekonomske stabilnosti", ocijenili su u Fidelitiju.

Potrebne robne rezerve strateških proizvoda

Iz Privredne komore (PKCG) za "Vijesti" ukazuju da je na porast indeksa cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, najviše uticalo poskupljenje biljnih ulja, šećera i žitarica, odnosno berzanske robe.

"Ohrabruje podatak koji je objavila ova organizacija da su u junu svjetske cijene prehrambenih proizvoda pale prvi put poslije dvanaest mjeseci uzastopnog rasta, te da je ovaj indeks iznosio 33,9 odsto u odnosu na jun 2020. godine", kazali su u PKCG.

Rast cijena je posljedica, kažu u ovoj organizaciji, smanjene proizvodne aktivnosti u periodu pandemije, kao i naglog rasta tražnje kada je došlo do obnavljanja i jačanja privrednih aktivnosti. Pored toga, na rast cijena hrane značajan uticaj je imalo povećanje transportnih troškova i cijena energenata.

"Budući da je došlo da rasta cijena osnovnih životnih namirnica Vlada Crne Gore bi, u cilju zaštite potrošača, trebalo da sačini paket pomoći za socijalno ugroženo stanovništvo. Uz to, u ovim situacijama postoji mogućnost interventnih nabavki, koje se primjenjuju u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu. PKCG je upravo zbog ovakvih okolnosti, u više navrata ukazivala na neophodnost robnih rezervi strateških proizvoda", istakli su u PKCG.

U komori smatraju da prevazilaženje cjenovnih izazova u dugom roku podrazumijeva nastavak započetog restrukturiranja privrede, odnosno ulaganje u razvoj sektora u kojima postoje komparativne prednosti (prvenstveno održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, energetika, turizam, ICT...), kao i rasta obima ekonomskih aktivnosti.

"Jedan od mogućih pravaca koji može da stabilizuje domaće cijene većeg broja životnih namirnica je povećanje proizvodnje domaće hrane. S tim u vezi, bitna je podrška povećanju konkurentnosti privrede i jačanje sposobnosti izvoza. Drugi pravac je nastavak privlačenja stranih investicija i ulaganja u infrastrukturu kako bi se snizili pojedini ključni troškovi proizvodnje, ali i podstakao dalji razvoj proizvodnih sektora", zaključuju u PKCG

UPCG: Hitno smanjiti akcize na gorivo

U Uniji poslodavaca za "Vijesti" su kazali da od Vlade očekuju da što hitnije razmotri mogućnost smanjenja svog učešća u formiranju cijene goriva, odnosno da smanji akcize na promet goriva.

"Povećanje cijene goriva u aktuelnoj ekonomskoj krizi koju je izazvala pandemija koronavirusa je potez koji vodi daljem rastu cijena brojnih drugih proizvoda i usluga (hrane, odjeće i obuće koja se uvozi, transportnih usluga...), a posebno onih za kojima postoji "nužna tražnja". Sve to doprinosi pogoršanju standarda građana i dodatno usporava proces oporavka privrede", rekli su u UPCG.

U Uniji su kazali da efekti povećanja cijene bilo kog energenta, a posebno goriva, proizvode rast ostalih cijena i to često u procentu koji je veći i od samog stepena povećanja cijene goriva.

"Sve to dovodi do povećanja cijena ostalih proizvoda i usluga što predstavlja ekonomsku nužnost na koju su privrednici prisiljeni, jer im u suprotnom, zbog negativnog uticaja ovog troška (cijene goriva), slijede još veći gubici u poslovanju i veća nelikvidnost Dakle, u pitanju je posljedica koja je iznuđena", istakli su u UPCG.

Gorivo je od početka godine poskupljivalo deset puta. Posljednje poskupčjenje je bilo početkom ove sedmice. Litar benzina eurosuper 98 sada košta 1,42 eura, eurosupera 95 staje1,38 eura, eurodizela 1,21, a lož ulja 1,19 eura.

Socijalno ugroženima 70 tona ulja

Vlada Crne Gore odlučila je da 70.000 litara ulja, koje je nabavljeno istovremeno sa pšenicom iz uvoza, upiše kao državnu imovinu i podijeli socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, kazali su iz MER-a.

"Pored programa socijalnog bona, koji je ranije najavilo Ministarstva finansija i socijalnog staranja, ovo je još jedna mjera socijalnog karaktera koju smo odlučili da primjereno implementiramo u cilju održavanja stabilnosti potrošačke moći", rekli su iz ovog resora, najavljujući mjere za “smirivanje“ tržišta.

"Na taj način bismo obezbijedili da zašitimo standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih kategorija stanovništva, kroz stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica i kroz druge mjere socijalnog karaktera, a da pritom ne djelujemo represivno na tržište", poručili su iz ministarstva.

Ministarstvo finansija će u okviru projekata socijalni bon podijeliti vaučere vrijednost od 30,50 i 100 eura i njima će moći da se trguje u marketu koji bude izabran na javnom pozivu.

Prijave za obezbjeđivanje vaučera za trgovinu prehrambenih proizvoda za zainteresovana preduzeća traju do 24. jula, nakon toga će Ministarstvo finansija u roku od tri dana od završetka javnog poziva na internet stranici objaviti listu kompanija koje su ispunile uslove i zaključiti ugovore sa preduzećima

Marija MIRJAČIĆ