Ključne teme poglavlja 27 za istraživanja

Organizacije civilnog drustva i nezavisni mediji su najzasluzniji za građansku emancipaciju Crne Gore u proteklih 30 godina, poručio je danas vršilac dužnosti (v.d.) direktora Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Neđeljko Rudović.

"Ne mislim da su to političke stranke, ne čak ni akademska zajednica, već u prvom redu mediji i organizacijie civilnog društva", kazao je on na konferenciji "Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija". koju organizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), BIRN i Monitor. Rudović je istakao da se doprinos medija i civilnog društva sada vidi i kroz izradu medijskih zakona i strateških dokumenata.

Za razliku od drugi zemalja bivšeg regiona, Rudović je kazao da je Crna Gora imala izuzetno žilave medije i NVO sektor. "To nije bio slučaj u drugim zemljama bivše Jugoslavije", kazao je Rudović. On je kao primjer naveo da su aktivnosti civilnog društva i medija sačuvale Taru od potapanja. "Ta kampanja za Taru trajala je 3-4 mjeseca i na kraju se uspjelo. To je svima dalo krila i pokazalo da se može", kazao je on.

Izvršna direktorica Nezavisnog dnevnika (ND) i Televizije Vijesti Marijana Bojanić kazala je da su zajednickim aktivnostima sa predstavnicima civilnog sektora spriječeni mnogi ekološki problemi.
Saradnja i djelovanje profesionalnih medija i NVO je, prema njenim riječima, možda i presudno važna za proces evropskih integracija.

"Zajednički pritisak na donosice odluke može zaista da dovede do važnih rezultata", kazala je Bojanić. Ona je istakla da svakodnevno svojim istraživačkim radom "guramo institucije da rade posao koji oni ne žele da rade". "Slabe institucije zahtijevaju snažne medije", kazala je ona, dodajući da te institucije rade sve da oslabe rad profesionalnih medija. Ona je zaključila da bez profesionalnih medija ne možemo računati da ćemo imati i profesionalno izvještavanje.

Esad Kočan, glavni i odgovorni urednik nedjeljnika Monitor, ocijenio je na konferenciji je da saradnja nezavisnih medija i profesionalnih NVO izvanredna. "Mi jedni bez drugih ne bi mogli da funkcionišemo", kazao je on.

On je rekao da su ekološke teme egzistencijalne teme. Govoreći o situciji u Crnoj Gori, Kočan je istakao da ono "što smo mi proživjeli za 30 godina neki su proživjeli za 200 godina". On je kazao da se decenija dešavao strahoviti pritisak na grupacije koje tretira kao neprijatelje - NVO i nezavisne medije, istovremeno "zagušivanje ogromnom proizvodnjom paramedija i paranvo organizacija".

Ekolog Vuk Iković kazao je na konferenciji da su mediji saveznici zaštite životne sredine i da sve veća osviješćenost i medijska pismenost na temu ekologije.
"Novinar može da bude nosilac jedne snažne ekološke ideje", kazao je on.

On je rekao da su mediji posljednjih sedmica ukazali na više ekoloških problema, koji su sada u fazi rješavanja. Iković je kritikovao nastup premijera Zdravka Krivokapića i vicepremijera Dritana Abazovića, navodeći da su oni na jučerašnjoj konferenciji navodili probleme, ali ne i rješenja u istoj oblasti. Prema njegovom mišljenju, brojni problemi ostaju neriješeni, ali je poručio da ne možemo očekivati da ih neko riješi umjesto nas.

Ključne teme poglavlja 27 za istraživanja

U toku paneka Ključne teme poglavlja 27 za istraživanja govorili su panelisti Darko Saveljić, ornitolog i ekološki aktivista iz Crne Gore, Aleksandar Dragićević, aktivista NVO KOR, Dina Đorđević, istraživačka novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraćivačko novinarstvo BIH, i Nikola Marković, v.d. direktora RTV Nikšić. 

„Kriminal nad prirodom i dalje nije prešao prag senizibilnosti tužilaštva,“ istakao je Saveljić. On je dodao da su problematični i kapaciteti naših institucija, zbog činjenice da postoji nedostatak znanja za vođenje administracije, zatim volje i sposobnosti da se ti procesi vode. 

Kao jedan od aktuelnih problema istako je činjenicu da investitor nije obavezan da uradi procjenu uticaja na životnu sredinu, već je dovoljno da pribavi informacije, što je dovoljan pokazatelj nivoa svijesti kada su ove teme u pitanju. 

Dragićević je kazao da su teme svuda oko nas, i pozvao novinare da se obraćaju aktivistima jer uvijek imaju nešto zanimljivo i novo kada su u pitanju teme poglavlja 27. 

On je istakao tri tek „zagrebane“ teme na kojima je potrebno više raditi. „ Kruzeri i zagađenje koje oni proizvode, pitanje novca od MHE i u čijim džepovima taj novac završava, kao i pitanje devastacije Tare koje će tek osjetiti generacije u budućnosti. 

Dina Đorđević, Leila Bičakčić i Nikola Marković složili su se da od eksploatacije prirode profitiraju uglavnom krugovi bliski vlasti. 

„Svi smo mi isti region sa istim problemima. Ekološke teme su teme ogromne korupcije“, kazala je Bičakčić. 

Ona je dodala da u BiH situaciju dodatno komplikujeje administrativni sistem,  jer „se tu može pojaviti bezbroj nivoa vlasti koji će izvlačiti svoj dio kolača.“

Marković je istakao da su „vrijednost životne sredine i njenu valorizaciju, prije države i svih nas prepoznali su tajkuni. “

Dina Đorđević je istakla da do sada nije bilo dovoljno regionalne saradnje, obzirom na sličnost problema svih država regiona, ali da je to nešto na čemu svakako treba raditi.