Konferencija "Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija": Najvažniji ekološki resursi ugroženi, napadi na novinare i dalje neriješeni

Crna Gora proglašena je ekološkom državom prije tri decenije,a nakon toga je krenulo razaranje naših najvažnijih resursa, istakla je predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović, drugog dana konferencije, koju CIN-CG organizuje u okviru projekta "Istraživačko novinarstvo,ekološke teme,učešće građana/ki", zajedno sa nedeljnikom Monitor i Balkanskom mrežom za istraživačko novinarstvo (BIRN). "Između proklamacije i prakse velika je praznina", ocijenila je Tadić Mijović.

Ona je naglasila i da nema ozbiljnijih pomaka u nekim od najvažnijih slučajeva napada na novinare.

" I dalje imamo zatvorenost i otežan pristup informacijama u istraživanjima",upozorila je predsjednica CIN-CG-a.

" Ugrožen je najjznačajniji resurs Crne Gore,a odnos medija prema ekološkim temama treba da prosvjećuje,imamo ekološku državu,ali i neekološki odnos prema njoj",ocijenio je Krivokapić.

Šefica Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa čestitala je CIN CG-u i njihovim partnerima na uspješnom projektu i profesionalnim standardima koje su uveli u istraživanju ove oblasti.

"Vlasti moraju stvoriti ambijent za slobodno istraživačko novinarstvo,kako bi javnost dobijala prave informacije", istakla je Popa.

Pauline Ades Mevel iz Reportera bez granica podsjetila je da je u posljednjih 10 godina ubijen 21 novinar zbog istraživanja iz oblasti ekologije.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istakao je da je dobro što ekologija dobija sve više na značaju.

" Iza svake veće sistematske devastacije životne sredine stoji korupcija",ocijenio je Abazović.

Zato, dodaje,kada pričamo o uništavanju životne sredine treba da pričamo i o tužilaštvu i sudovima.

"Vladavina prava je najveći problem u Crnoj Gori",ocijenio je potpredsjednik Vlade.

Ambasador Francuske u Crnoj Gori Christian Thimonier je ohrabrio je sve članove društva da produkuje ekološku svijest, te istakao da je jako važna uloga medija u mobilisanju društva u tom pravcu.

Bojana Jovanović iz Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) je istakla da u Srbiji upravo predstavnici vlasti napadaju ili stvaraju atmosferu u kojoj je dopušteno napadati novinare,te da se pomoću medijske mašinerije obračunavaju sa novinarima.

Predsjednik Komisije za praćenje nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović je istakao da je utisak javnosti da se u posljednje vrijeme malo lakše diše što se tiče slobode medija,ali da je zabrinjavajuće što ništa nije urađeno u rješavanju starih slučajeva napada na novinare. On je ocijenio da mora doći do promjena u tužilaštvu da bi se rješavali ovi slučajevi.

V. d. direktora Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Neđeljko Rudović kazoo je da je “cilj svake vlade koja želi da doprinese putu Crne Gore pod broj jedan bi trebalo da bude stvaranje ambijenta za slobodno i profesionalno i novinarstvo”.

On je napomenuo da se poglavlja 10 i 23 direktno odnose na rad medija.

Kod poglavlja 10, Rudovic je kazao na konferenciji CIN-CG da Crnu Goru ovdje očekuje ispunjavanje dva završna mjerila.

Kod poglavlja 23, on je na konferenciji CIN-CG, izmedju ostalog, napomenuo da u tom dijelu ostaje veliki broj izazova.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak kazao je na panelu “Glavni izazovi u okviru poglavlja 10, 23 i 27” da javna administracija ne smije da ostaje nijema na pitanja novinara i gradjana. “Najvažnije ljudske pravo je pravo na zdravu životnu sredinu”, kazao je on.

Mrdak je dodao da je bitno da gradjani znaju dokle se stiglo sa ispunjavanjem mjerila iz poglavlja 27.
Poglavlje 27 treba da ispunimo zbog nas samih, a ne EU, poručio je on.

“Ne moramo da sredimo KAP i bazen crvenog mulja zbog EU, nego zbog nas”, naveo je on kao jedan od primjera.
Mrdak je kazao da treba insistirati na primjeni najsavremenije tehnologije.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO), kazala je da se dvije stvari neće naći u firmalnim dokumentima, a kojima bi se izbjegli mnogi problemi.

“Prvi su politički kapaciteti, a drugo crnogorako mjerilo, što podrazumijeva da mi kao društvo znamo što želimi. Ekologija je zacijelo jedno od tih pitanja, ali i vladavina prava,” kazala je Uljarević.

Kritikujući Vladu, ona je kazala da je u mnogim djelovima samo nastavila praksu bivše vlasti. Kao primjer je navela pitanje ekonomskog državljanstva.

Istakla je da je nova vlast medju prvim obećanjima rekla da će ukinuti ekonomska drzavljanstva, a sada je odlučila da nastavi taj program, uprkos zabrinutosi medjunarodne zajednice.

Zenepa Lika, predsjednica Društva dr. Martin Šnajder Jakobi, kazala je da se o prostoru u Crnoj Gori neadekvatno brine i da je sam ministar urbanizma medju onima koji nisu legalni gradili.

Prema njenim riječima, treba raditi na jačanju svijesti da je prostor orgraničen, a da je Crna Gora veoma mala i ograničena prostorom.

“Prostorno planiranje divedeno do te mjere da se svodi na ispunjavanje želha pojedinih grupacija”, kazala je ona.
Koordinarka u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Ksenija Medenica kazala je da poglavlje 27 ima 10 podoblasti.

“Problemi su zaista brojni, ali ono što im je negdje zajedničko je nedostatak administrativnih i finansijskih kapaciteta”, kazala je Medenica.

Crna Gora proslavila je, kako je kazala, 30 godina ekološke države bez brojnih strateških dokumenata.
Da nije poglavlja 27 i obaveza prema EU, Medenica je kazala da se možemo pitati što bi bilo sa brojnim područjima, kao što je ulcinjska Solana ili Skadarsko jezero.

Direktor Media centra  Goran Đurović je na konferenciji naveo da je potrebna bolja regulativa da bi novinari kvalitetnije radili svoj posao.

Pavol Šalai, direktor Kancelarije Reportera bez granica za Evropu i Balkan, kazao je da postoji da su su medijske slobode na Balkanu pogoršale.

On je ukazao na problem nasilja nad novinarima u regionu, slabe regulacije, ali i uticaja dezinformacija na niske stope vacinacije protiv koronavirusa.

Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Bosne i Hercegovine (CIN-BiH), kazala je da su novinari najčešće stavljeni na marginu i dovodi so toga da imaju sve manje želje i volje da se bave novinarstvom.

“Istraživačko novinarstvo u stvari je potpuno gurnuto u NVO sektor. Ne postoji veliki interes ni javnih emitera, pa ni komercijalnih medija kojima je istraživačko skup sport”, kazala je ona.
Ona je ukazala na značaj uvezivanja medija i novinara u regionu.
“Mislim da imamo zajedničke interese i zajedničke teme”, kazala je ona.

Boris Raonić, generani direktor, Radio televizija Crne Gore (RTCG), naveo je na konferenciji da postoji velika mogućnost za regionalnu saradnju i da se mogu očekivati konkretni rezultati.

O statusu u medjunarodnim izvještajima, on je kazao da ne može prihvatiti nalaz Reportera bez granica da je Crna Gora najlošije rangirana u regionu.

“Javni servis već pokazao da je otvoren za sve. Javni servis će nastaviti u tom pravcu ,” kazao je Raonić.

Osnivač ND i TV Vijesti, Željko Ivanović, kazao je da izvještaj Reportera vrlo precizno detektovo Crnu Goru kao najgoru po pitanju medijskih sloboda.

Ivanovic je kazao da nigdje u regionu nema toliko napada na novinare i da nigdje Javni servis nije bio zarobljen kao u Crnoj Gori.

Ivanovic je kazao da je svaka priča suvišna dok politička elita ne napravi dogovor o tome kako treba da izgleda okvir u kome ce se mediji takmičiti u kvalitetu, a ne kome će više da se dopadnu.

Bojana Jovanović, zamjenica urednika KRIK-a, kazala je da na panelu “Proces evropskih integracija i sloboda medija u regionu: Gdje smo sada?” da je Javni servis u Srbiji zarobljen.

“Položaj slobodnih medija je veoma loš. Suočeni smo sa zastrašivanjem i pritiscima”, kazala je ona, dodajući da su najugroženiji lokalni mediji.