NEDOVOLJNO SE ULAŽE IZ ZEMALJA ČLANICA EU I NATO: Stranci investiraju najviše u nekretnine, ne podstiču razvoj
Investitori iz Srbije, Rusije i Turske prednjačili su u Crnoj Gori lani. Profili zemalja iz kojih se najviše ulaže nije usklađen sa evroatlantskim ciljevima Crne Gore. Strani investitori nezadovoljni ambijentom i uslovima za ulaganja, Vlada bez strategije
Predrag Nikolić/Đurđa Radulović
Tokom prošle godine vodeći strani investitori u Crnu Goru bile su Srbija, Rusija i Turska, čija ulaganja zbirno čine više od trećine ukupnih stranih direktnih investicija (SDI) u 2024. Iz ove tri zemlje uloženo je oko 318 miliona od ukupno 889 miliona SDI. Ulaganja iz zemalja Evropske unije (EU) znatno su manja, i iznose svega 250,5 miliona.
„Dubina procesa integracija nije se odražavala na promjenu profila investitora, pa na vrhu liste ne dominiraju zemlje EU. To je statistika iza koje se krije mnogo prostora za istraživanja“, kaže u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Gordana Đurović, redovna profesorka Ekonomskog fakulteta, nekadašnja ministarka za evropske integracije.
Trend ulaganja iz zemalja van zapadnog bloka nastavljen je i nakon obnove nezavisnosti, 2006. i deklarisana priključenja u EU i NATO za ključne prioritete. Od tada do danas, u Crnu Goru se slilo preko 14,6 milijardi direktnih stranih investicija (SDI). Od toga je 10 zemalja uložilo najviše, oko devet milijardi, a među njima su samo četiri članice i EU i NATO (EU), uz Turski koja je dio NATO saveza.
SDI po zemljama porijekla, tabela načinjena na osnovu podataka CBCG
Među prvih deset stranih ulagača od zemalja EU našle su se Italija, Austrija, Kipar i Njemačka, čije ukupno ulaganje iznosi nešto preko tri milijarde.
Prvo mjesto po SDI zauzima Rusija, sa preko dvije milijarde, koja je svake godine od nezavisnosti bila među prvih pet ulagača. Za njom slijede Švajcarska, Italija i Srbija, od kojih je iz svake uloženo nešto preko milijardu. U prvih deset su i Turska, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Azerbejdžan, svaka sa preko pola milijarde ulaganja.
Ukupna ulaganja zemalja EU od 2006. do danas čini manje od polovine ukupnog SDI, tj. 6,1 milijardi.
Iz kabineta premijera Milojka Spajića kažu za CIN-CG da su neki od najznačajnijih projekata u Crnoj Gori realizovale kompanije iz EU, kao što je podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije, koji je realizovala italijanska kompanija Terna, te da veliki broj predstavništava stranih kompanija sa sjedištem u Srbiji indirektno investiraju u Crnu Goru.
Nadalje, tvrde da se, shodno putu ka EU, u budućnosti očekuje veći priliv investicija iz država zapadne Evrope.
,,Uslijed globalnih dešavanja tokom posljednjih nekoliko godina, zabilježen je pad interesovanja investitora iz Rusije, paralelno sa porastom interesovanja investitora iz EU i drugih država, te se ne možemo saglasiti sa konstatacijom da u Crnu Goru ne ulažu razvijene države EU”, tvrde iz kabineta.
Međutim, podaci iz prošle godine, koje smo naveli na osnovu statistike Centralne banke Crne Gore (CBCG), demantuju te tvrdnje, jer su Srbija, Rusija i Turska i dalje vodeći strani direktni investitori.
Iz poreskih rajeva dolazi mnogo novca
U prvih 20 najvećih investitora u Crnu Goru od nezavisnosti su i poreski rajevi – Djevičanska Ostrva sa 184 miliona i Panama sa 173 miliona. A kada se na te cifre dodaju prihodi i sa nekih drugih sličnih adresa (Barbados, Bahami, Belize, Džerzi, Mauricijus, Sejšeli, Gibraltar, Bahrein, Kajmanska Ostrva, Maršalska Ostrva...) oni prelaze 600 miliona eura. Samo to je više nego što je u Crnu Goru od nezavisnosti uložila recimo Njemačka, koja je jedna od najvećih investitora iz EU. Ulaganja iz netransparentnih zona su zapravo daleko veća, jer ovdje nijesu uračunate of-šor kompanije koje dolaze sa Kipra, Velike Britanije, Holandije ili nekih drugih zemalja, jer nijesu dostupni podaci koliko je ulaganja sa ovih destinacija došlo iz of-šor firmi, a koliko od kompanija sa transparentnom vlasničkom strukturom.
,,To ulaganje preko of-šor kompanija može da ukazuje na skrivanje vlasnika kapitala ili porijekla kapitala. Takođe i domaći kapital može osnovati firmu u zemljama koje važe za poreski raj, a potom, osnovati firmu u Crnoj Gori koja će se potom oporezivati po nižoj stopi u matičnoj kompaniji. U ovim slučajevima, od presudne je važnosti nadzor Poreske uprave'', kaže za CIN-CG Zarija Pejović, ekonomski analitičar.
Nadzora za orgomni kapital koji je ulazio u Crnu Goru uglavnom nije bilo. Investicije skrivenih vlasnika više su uticale na enormno bogaćenje pojedinaca nego na dobrobit društva i građana. Investiranje preko of-šor kompanija su koristili često i crnogorski građani, koji su i tako skrivali tragove sumnjivo stečenog kapitala i legalizovali ga u zemlji.
Globalnu istragu o of-šor finansijskim poslovima pod nazivom Pandora papiri vodio je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sa partnerima iz 117 zemalja. Baza procurjelih podataka sadrži skoro 12 miliona dokumenata koja su prikupljena iz registara zemalja Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname, Belizea, Kipra, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura, Velike Britanije, Švajcarske i tako dalje.
Ova afera iz 2021. još uvijek nije dobila pravosudni epilog u Crnoj Gori. U Panama papirima se pominju bivšu premijer i predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo koji su 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju imovinom skrivajući se iza mreže kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.
Ne ulaže se u razvoj zemlje
Nije samo problem odakle novac dolazi. Gordana Đurović ističe da, ni po strukturi, investicije ne ukazuju na aktivno ulaganje u realni sektor, a time i razvoj zemlje, što predstavlja izazov, jer se Crna Gora od nezavisnosti gotovo u potpunosti oslanjala na rast i razvoj od SDI. ,,Neto priliv SDI bio je prosječno oko 14 odsto BDP-a godišnje, što govori o modelu razvoja zasnovanom pretežno na privlačenju SDI, dok izostaje izvozna orijentacija, posebno u robnom izvozu'', objašnjava za CIN-CG profesorica Đurović.
Međutim, iako se od nezavisnosti SDI bliži cifri od 15 milijardi, od čega su neto SDI gotovo 10 milijardi, ta su sredstva nedovoljno korištena za razvoj, objašnjava Đurović.
Struktura SDI, tabela sačinjena na osnovu podataka CBCG
Struktura investicija od nezavisnosti pokazuje da je najviše novca otišlo u nekretnine, 32,9 odsto, ulaganje u realni sektor je iznosilo je 31,6 odsto, dok je 30,6 odsto SDI otišlo u interkompanijski dug, odnosno pozajmljivanje novca lokalnim kompanijama od strane matičnih firmi iz inostranstva, što predstavlja ulaganja koje ne povećavaju osnovni kapital.
Zarija Pejović objašnjava da učešće interkompanijskog duga u SDI u iznosu od 30,6 odsto, što upućuje na to da matične firme, umjesto da vrše dokapitalizaciju kćerki firmi u Crnoj Gori radije ih kreditiraju i na taj način kroz rashode za kamatne stope umanjuju oporezivu dobit, a time smanjuju i poresku obavezu prema Crnoj Gori na dobit pravnih lica.
Ulaganja u nekretnine prelaze polovinu ukupnog SDI u 2023. i 2024. što je zabrinjavajući trend, s obzirom da Crna Gora ne diverzifikuje privredni sektor i ne podstiče izvoz, kažu sagovornici CIN-CG. ,,Iz Srbije stižu zdravija ulaganja, jer dio novca ide u realni sektor - dakle podstiče se razvoj zemlje, dok novac iz Rusije uglavnom ide u nekretnine, što zamrzava razvoj“, navodi Đurović.
,,Efekat investicija u nekretnine na priveredni rast izražava se u uvećanju potrošnje. Ovo dovodi do rasta cijena nekretnina, što opet otežava domaćem stanovništvu kupovinu nekretnina i za osnovne, egzistencijalne potrebe“, kaže Pejović.
Iz kabineta premijera međutim tvrde da investicije u nekretnine mogu donijeti korist društvu. ,,One ne predstavljaju nužno i negativan uticaj na ekonomiju, posebno kroz rast građevinskog sektora, povećanje turističkih, poslovnih, stambenih kapaciteta i rast potrošnje povezan sa kupovinom nekretnina, što su generalno investicije sa bržim povratom u odnosu na investicije u realni sektor.” Kako navode, ovakva ulaganja doprinose zapošljavanju, jačanju pratećih djelatnosti i povećanju budžetskih prihoda kroz poreze i takse. ,,Takođe, potrebno je istaći da je ova vrsta ulaganja, dominantno kroz program ekonomskog državljanstva, podstakla ubrzani razvoj sjevernih opština, posebno opštine Kolašin”, naglašavaju za CIN-CG iz kabineta premijera.
Međutim, prema upozorenjima više stručnjaka, arhitekata i prostornih planera projekat ubrzane urbanizacije Kolašina doveo je do devastacije ovog grada i okoline, a jedan od razloga bio je upravo institut ekonomskog državljanstva. Ubrzana urbanizacija, dovela je i do devastacije drugih vrijednih prostora u zemlji.
Ulaganje u kompanije manje nego tokom kovid krize 2020.
Posljednje dvije godine SDI je značajno opao, nakon uspona 2021. i 2022, a naročito je izražen pad ulaganja u kompanije i banke. I prošle i 2023. godine ulaganje u domaće kompanije bilo je manje nego u godini kovid krize- 2020. kada je iznosilo 123 miliona. Ukoliko se na to doda inflacija u odnosu na 2020. podaci su zaista zabrinjavajući. Tako je 2020. ulaganje iznosilo 123,8 miliona, godinu kasnije značajno više 215 miliona, a i u 2022. je zabilježen rast od 219, 4 miliona, da bi u 2023. došlo do ogromnog pada – iz inostranstva uloženo je svega 95,2 miliona. Lani se stanje malo poravilo, ali bilo je svega 113,9 miliona ulaganja u kompanije, što je gotovo duplo manje nego u 2023. godini.
I dok se ulaganje u kompanije značajno smanjilo, analiza podataka CBCG pokazije da ulaganje u nekretnine nije opalo - posljednje tri godine kretalo se u prosjeku oko 450 miliona godišnje.
Struktura SDI 2020.- 2024, podaci CBCG
,,Analiza priliva SDI u Crnoj Gori pokazuje trend smanjenja u posljednjem periodu, uz promjene u samoj strukturi investicija. Naime, dolazi do opadanja investicija u kompanije i banke, dok se porast dešava u sektoru nekretnina. Ovaj signal se odražava na slabljenje investicione atraktivnosti Crne Gore, na koju je uticala i politička nestabilnost u zemlji”, navodi se u Bijeloj knjizi Savjeta crnogorskih stranih investitora iz 2024.
Trend rasta ulaganja bio je naročit u postpandemijskom periodu i nakon agresije Rusije na Ukrajinu. U prvoj godini invazije 2021, SDI je porastao i približio se cifri od milijardu. Naredne, 2022. godine ta brojka je bila preko milijardu. Međutim 2023. i 2024. SDI je iznosio manje od 900 miliona.
„Crnoj Gori treba više ulaganja u kompanije a manje u nekretnine, jer samo takva ulaganja imaju održiv i mjerljiv efekat na razvoj lokalnih zajednica i zemlju u cjelini“, ističe Đurović.
Prema podacima iz više različitih izvora, stranih državljana koji su privremeno pronašli dom u Crnoj Gori ima oko 100.000. Međutim, važno je napomenuti da povećana potrošnja i dolazak stranih državljana nijesu pokrenuli značajne investicije u realnom sektoru, kao ni otvaranje novih radnih mjesta, ističu sagovornici CIN-CG.
Istraživanje BIRN-a iz 2023. pokazalo je da 64 odsto od gotovo šest hiljada kompanija koje su u Crnoj Gori otvorili ruski državljani nakon invazije na Ukrajinu, ima samo jednog zaposlenog, a preko 20 odsto nema registrovanih radnika osim osnivača. Budžet Crne Gore je od ovih kompanija tokom prve godine agresije Rusije na Ukrainu imao prihod od svega 4,8 miliona eura, pokazalo je ovo istraživanje BIRN-a.
Vlada bez strateške vizije
Iz Spajićevog kabineta kažu za CIN-CG da je prioritet Vlade da usmjeri ulaganja investitora, naročito stranih, u realni sektor crnogorske privrede. Međutim, prema riječima Đurović percepcija investicione zajednice je da je Crna Gora kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, država gdje sigurnost za privatnu imovinu i ulaganja nije dovoljno snažna. Državi ne ide u prilog ni manjak kontrole stranih investitora, nedostatak brzog reagovanja u slučaju lošeg poslovanja i kršenja ugovora, kršenje rokova realizacije investicija i tako dalje, dodaje ona.
,,U više navrata, istakli smo da su potencijali Crne Gore za strana ulaganja, a time i razvoj i diverzifikaciju ekonomije, neupitni i značajni. Međutim, za njihovu potpunu valorizaciju, neophodno je osigurati predvidivi i transparentni poslovni ambijent. Poštovanje i jačanje principa vladavine prava je nužno kako bi se osigurao predvidivi i stimulišući poslovni ambijent'', istakli su za CIN-CG iz Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori. Oni navode da godinama ukazuju na to, ali da se indeksi ne popravljaju.
Iz Vlade pak za CIN-CG ističu Crna Gora aktivno preduzima korake za jačanje ekonomske stabilnosti, otvaranja novih radnih mesta i povećanja konkurentnosti. Kako kažu rade na rješavanju izazova u tom procesu, a to su dostupnost kvalifikovane radne snage, razvoj infrastrukture, rješavanje pitanja zaštite životne sredine i restutucije zbog kojih su, kako navode, neke investicije u realnom sektoru stopirane. Kako navode, rade na unapređenju zakonodavnog okvira ne bi li se stvorila povoljnija investiciona klima.
Međutim, Svjet stranih investitora u Crnoj Gori smatra da suštinski problemi ostaju, uprkos, prividnom napretku u periodu nakon pandemije, kako se ističe u njihovoj publikaciji Bijela knjiga za 2024. ,,Reformski koraci koje preduzima Vlada Crne Gore nedovoljni su i neadekvatni za suočavanje sa ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju održivost crnogorske ekonomije”, navodi se u publikaciji. Ističe se da je rast BDP-a kojim se Vlada hvali, baziran na rasta plata i penzija, a ne na povećanju produktivnosti iz proizvodnje i investicija, što ne doprinosi dugoročnom razvoju. Stabilizacija javnih finansija je takođe posljedica potrošnje stranaca, a ne stvarnih strukturnih reformi. Navodi se i da je povećanje minimalnih plata upitne održivosti - jer se ne oslanja na rast realnog sektora.
Bijela knjiga navodi i da je: ,,ekonomija bez strateške vizije, zavisna od potrošnje; alarmantan deficit u trgovinskoj razmjeni od 14 odsto, odnosno manjak izvoza, inflacija koja je bila iznad prosjeka EU 2022. i 2023 koja je otežala opstanak malih i srednjih preduzeća, naročito u nerazvijenim regionima, te problem pretrpanog javnog sektora koji je najveći poslodavac u zemlji, manjak diversifikacije djelatnosti i preveliko oslanjanje ekonomije na turizam.“
U Bijeloj knjizi nalaze se i preporuke za hitno djelovanje: razvoj poljoprivrede, prerađivačke industrije, tehnoloških sektora, smanjenje prekomjernog zapošljavanja u javnom sektoru, pružanje podrške malim i srednjim preduzećima, naročito u manje razvijenim regionima kao što je sjever i kreiranje povoljnog ambijenta za produktivne SDI.
Ako bi se nešto od ovog ispunilo i struktura SDI bila bi značajno povoljnija za realni sektor i cjelokupne ekonomske prilike u zemlji.
Leave a Reply
English
Facebook
Youtube
X (Twitter)
Instagram2023, Centar za istraživačko novinarstvo CG - Sva prava zadržana