OSVETNIČKA PORNOGRAFIJA, ODMAZDE INTIMNIM SNIMCIMA, ČESTA I U CRNOJ GORI, ALI ŽRTVE TO RIJETKO PRIJAVLJUJU NADLEŽNIMA: Zloupotrebe ima, a presude se čekaju

Iako je prošlo više od pola godine od kako je zloupotreba privatnog materijala sa seksualno eksplicitnim sadržajem ušla u Krivični zakonik, žrtve se još plaše da prijave počinioce

Đurđa RADULOVIĆ

Čovjek s kojim sam godinama živjela je poslao intimne snimke i moje podatke pornografskom sajtu. I dan-danas se sve to tamo nalazi. O tome su saznali u gradu. Morala sam da napustim posao i preselim se.

Ovo je jedna od ispovijesti koje je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) dobio preko anonimnog onlajn upitnika namijenjenog žrtvama takozvane osvetničke pornografije, odnosno zloupotrebe privatnih snimaka sa seksualno eksplicitnim sadržajem.

Žena, čiji se život dramatično promijenio nakon svega, kazala je da bi značilo da joj je pravna pomoć bila dostupna nakon što je prijavila partnera.

I dok su pojedini ispitanici CIN-CG pokrenuli zakonske procedure zbog ove vrste zloupotrebe, drugi to još izbjegavaju.

“Stid”, napisala je jedna od žrtava kao odgovor na pitanje zašto nije prijavila partnera, nakon što je podijelio njene intimne snimke. Ona je sada u procesu psihološke terapije radi oporavka zbog teških posljedica koje je taj događaj imao po nju.

U posljednjih pola godine pokrenuto je devet postupaka za takozvanu osvetničku pornografiju, potvrdili su za CIN-CG iz crnogorskih tužilaštava. Međutim, kažu i da još nijedan slučaj nije okončan optuženjem.

Krajem 2023. godine, nakon intenzivnog zalaganja crnogorskih ženskih organizacija, djelo je ušlo u Krivični zakonik pod imenom - zloupotreba tuđih intimnih snimaka, fotografija, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem.

Do tada je krivično gonjenje počinilaca za zloupotrebu intimnih snimaka bio komplikovan i skup proces, jer u zakoniku nije bilo člana koji u potpunosti pokriva sve aspekte ovog djela, a gonio se po privatnoj tužbi. Nakon dopune Krivičnog zakonika, djelo se sada goni po službenoj dužnosti, što za žrtve značajno olakšava proces. Čak i u slučaju da žrtva izgubi na sudu, troškove u potpunosti preuzima država. Za počinioce su predviđene zatvorske kazne do 10 godina.

Iz nevladinih organizacija (NVO) koje se bave zaštitom žena od nasilja objašnjavaju da broj prijava ne predstavlja realnu sliku učestalosti tog kriminalnog djela.

U periodu od 2021. do kraja 2023. godine NVO Prima pružila je psihološku podršku za čak 103 osobe koje su bile žrtve neovlašćenog dijeljenja intimnih snimaka, od toga 87 djevojaka i 16 mladića.

“Samo tokom prethodnih pola godine javilo nam se 11 djevojaka, čiji su intimni snimci zloupotrijebljeni i zatražile su psihološku podršku i psihoterapiju. Nijedna od njih do ovog trenutka nije podnijela krivičnu prijavu”, kaže psihološkinja NVO Prima Aida Perović.

Sve statistike i istraživanja govore da je broj prijavljenih slučajeva samo vrh ledenog brijega, tvrdi Perović.

“Seksualno nasilje bilo koje vrste, a tako i zloupotrebu eksplicitnih snimaka, žrtve osjećaju kao ogromnu stigmu. One prate kroz medije kako se odvijaju slučajevi pred sudovima, a to ih nerijetko dodatno demotiviše, jer, kao što je opšte poznato, daju se kazne bliže minimalnim”, kaže Perović.

Takozvana osvetnička pornografija već neko vrijeme predstavlja jedan od najproblematičnijih oblika sajber nasilja nad ženama, mada su žrtve i muškarci i nebinarne osobe. Počinilac je uglavnom partner, odnosno osoba s kojom je žrtva bila u odnosu povjerenja u trenutku kada su intimni snimci napravljeni. Ova vrsta zloupotrebe kolokvijalno je poznata pod nazivom osvetnička pornografija, ali je takav naziv pogrešan, upozoravaju stručnjaci. Intimni snimci se ne bi smijeli izjednačavati s pornografijom, pošto nijesu napravljeni za potrebe šire publike, pa se i ovom terminologijom dodatno ponižava žrtva.

MALOLJETNICE ČESTE ŽRTVE

“Većina djevojaka koje se nama javljaju su maloljetnice”, kaže Perović.

Predatori su često ljudi iz bliskog okruženja, ali ne samo momci i vršnjaci, već porodični prijatelji, kumovi, komšije koje žrtva jako dobro poznaje.

“Mi i ovakve vrste odnosa nazivamo incestuoznim, iako ne podrazumijevaju krvno srodstvo, ali su nasilnici iz bliskog okruženja porodice, koji često borave u domu porodice i obratno”, objašnjava Perović.

“Na primjer, žrtvi je uobičajena situacija da je nasilnik stavi u krilo, miluje po kosi i ostvaruje određeni fizički kontakt u prisustvu roditelja, koji isprva ne djeluje zabrinjavajuće. Zato žrtvi nije neobično ni kada nasilnik ponovi to kad je nasamo sa žrtvom. Međutim, tada predatori nastavljaju i sa seksuaknim dodirima”, objašnjava Perović.

“Ti muškarci obično pripremaju maloljetnice, počnu s nekim porukama, dok im se u potpunosti ne približe”, tvrdi on.

Takvo ponašanje približavanja žrtvi, iskorišćavanjem povjerenja da bi se ostvarile seksualno-silovateljske namjere, naziva se ‘grooming’, za šta ne postoji adekvatan sinonim u našem jeziku. Nasilnik ubjeđuje žrtvu da je za njega posebna, da je seksualna veza njihova tajna ili je čak ucjenjuje ubistvom ili povređivanjem roditelja, ukoliko im kaže. Ubrzo kreću ucjene snimcima, jer za njih predstavlja veliki rizik da porodica sazna”, pojašnjava sagovornik.

Perović dodaje da roditelji ne treba da forsiraju djecu da budu “pristojna” i da ne odbijaju poljupce i zagrljaje odraslih, objašnjava Perović: “Iza takvog ponašanja se nekad krije i otpor djeteta prema predatoru”.

I očevi bliskih drugarica žrtava mogu biti predatori. Iz Prime objašnjavaju da su im poznata dva slučaja: jedan silovanja, a drugi ucjene snimcima od strane očeva najboljih drugarica žrtava.

Problem je, tvrdi, što roditelji forsiraju djecu da budu pristojna, da ne odbijaju poljupce i zagrljaje odraslih, a iza toga se nekad krije i otpor djeteta prema predatoru.

“Prije nekoliko godina, dok sam bio srednjoškolac, jedan momak je krišom snimio seksualni odnos između njega i djevojke. Taj snimak, na kojem se djevojka jasno vidjela, završio je na pornografskom sajtu, imao je stotine hiljada pregleda. Djevojka je bila primorana da napusti školu zbog pritisaka koje je trpjela”, govori za CIN-CG nekadašnji učenik jedne crnogorske škole.

U regionu je raskrinkano više velikih Telegram, Vajber i drugih sličnih grupa na kojima su se dijelile intimne slike ne samo žena, već i djevojčica, ali i napravljene fotografije djelova tijela, čak i sopstvene majke, sestre, kćerke. Te grupe pune su zahtjeva muškaraca da im se dostave privatni snimci i fotografije maloljetnica.

Udruženje Osnažene iz Srbije objelodanilo je da se u nekim od tih grupa i uz novčanu nadoknadu dijele privatne fotografije i snimci, često i maloljetnih djevojka. Desetak ovih grupa razmijeni preko 10.000 poruka dnevno. Materijal se prodaje po cijeni od minimum 50 eura, a kada nasilnici zarade dovoljno na svojoj žrtvi, onda podijele snimke i fotografije sa svima.

Neke od ovih grupa imaju i šifru za maloljetnice “minus 18’’ (-18).

“Ovdje se radi i o krišom fotografisanim ženama i djevojkama na ulici, u sobi od strane partnera ili od strane muških članova porodice”, kaže za CIN-CG Staša Ivković iz udruženja Osnažene.

Grupe koje su Osnažene otkrile, kaže, okupljaju muškarce iz više država regiona, a broje i do 70.000 članova. Među njima ima i ljudi iz Crne Gore. I pored toga što su ovakve grupe prijavljene policiji, neke od njih i dalje funkcionišu.

“Ono što smo mi mogle da vidimo, u određenim grupama, je da se traže fotografije, snimci i podaci i djevojaka iz Crne Gore”.

Rodna aktivistkinja iz Crne Gore Nina Pavićević, poznata kao Kritički, prijavila je još 2021. više Telegram i Vajber grupa u kojima se dijele intimni privatni snimci.

Ona je o ovim grupama, od kojh je samo jedna “Ex-Yu balkanska soba” imala više od 36 000 članova, obavjestila državne organe svih zemalja regiona.

CIN-CG je imao uvid u odluku Okružnog javnog tužilaštva Banjaluke iz 11. jula 2024. koja se tiče prijave Pavićevićeve - u njoj se, između ostalog, navodi da se u grupama pominje da su neke fotografije i snimci iz Crne Gore, odnonso Budve. To znači da postoji velika mogućnost da su žrtve i počinioci crnogorski građani i građanke. U ovoj odluci Tužilaštvo navodi da neće postupati po prijavi jer ništa ne indikuje da su aktivnosti grupa vezane za Banja Luku ili Republiku Srpsku.

“Do danas nijesam dobila nikakav konkretan odgovor od ostalih državnih organa, uključujući i crnogorske”, kazala je Pavićević za CIN-CG.

MEĐU POČINIOCIMA MALOLJETNICI I STRANCI

Od ukupno devet pokrenutih postupaka za to krivično djelo, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Podgorica pokrenulo je osam, od toga dva protiv maloljetnika.

“Za predmete koji se odnose na maloljetna lica, u jednom slučaju je pokrenut postupak za izricanje krivične sankcije, a u drugom je u toku pripremni postupak... Pokrenuta su i četiri predmeta protiv nepoznatih počinilaca. “U ova četiri predmeta su upućene zamolnice Irskoj, Holandiji i SAD-u radi utvrđivanja identiteta počinilaca”, objasnili su iz podgoričkog ODT-a.

Formiran je i jedan predmet protiv punoljetnog lica, koji je u međuvremenu okončan odbačajem, a jedan predmet je ustupljen na dalje postupanje ODT Bar, kazali su.

Iz ODT Bar, međutim, nijesu pokrenuli predmete za djelo iz novog člana po kojem se zloupotreba tuđih intimnih snimaka definiše u Krivičnom zakoniku od decembra 2023. Umjesto toga, otvorili su predmet za drugo, blaže krivično djelo, po kojem se tzv. osvetnička pornografija ranije gonila - neovlašćeno prisluškivanje i snimanje, kao i neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta ili snimka.

Osim što počinioce u tom slučaju čekaju manje kazne, ova djela se ne gone po službenoj dužnosti, što je otežavajuća okolnost za žrtvu. Nije jasno na osnovu čega su iz ODT Bar preinačili ovo djelo u blaže, nakon što im je proslijeđeno iz podgoričkog tužilaštva. Iz ODT Bar nijesu odgovarali na pitanje CIN-CG zašto ne gone djelo po novom članu.

U januaru je pokrenut i predmet u ODT Bijelo Polje, koji je u fazi izviđaja.

Prije izmjena Krivičnog zakonika prijave za zloupotrebu snimaka bile su rjeđe, što pokazuju izvještaji Tužilačkog savjeta. Tako je 2022. i 2021. godine zbog krivičnog djela - neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta ili snimka, bilo prijavljeno po pet osoba, navodi se u izvještajima Tužilačkog savjeta. To ipak pokazuje da je poboljšanje legislative makar donekle ohrabrilo žrtve da prijave djelo.

Potrebno je vrijeme, objašnjavaju iz NVO Prima: “Žene uglavnom ne prijavljuju zbog straha od osvete, nepovjerenja u institucije, ali i narušenog samopouzdanja... Djevojke se stide jer znaju da će, ukoliko prijave nasilje, i brojni drugi ljudi vidjeti snimke: policija, inspektori, tužioci, sudije, a vrlo moguće i roditelji, te da će slučaj nakon prijave dospjeti u medije.”

Tu je i uvjerenje da im se baš zbog sadržaja snimka neće vjerovati, da će od strane institucija doživjeti osudu.

“Plaše se da će nadležni smatrati da nijesu dostojne pravne pomoći i zaštite od nasilnika. Osim toga, prijava donosi novo suočavanje s nasilnikom, koje je naročito bolno”, kaže Perović.

ŽRTVE RIJETKO PRIJAVLJUJU

Osim distribucije u cilju ponižavanja i mučenja žrtve ispitanici CIN-CG-a suočili su se i s ucjenama i prijetnjama da će njihovi privatni snimci biti objavljeni. “Nakon raskida je prijetio da će izlijepiti grad, a naročito zgradu suda u kojoj radim, intimnim slikama s poražavajućim natpisima poput “besplatan seks za klijente”, navela je jedna od ispitanica u našem upitniku.

Iako njen partner nije objavio fotografije, ispitanica CIN-CG-a doživjela je to na stresan način. Zbog toga je prijavila slučaj. Kako kaže, osjećala je da joj je u tim trenucima bila najpotrebnija psihološka podrška.

I druge ispitanice CIN-CG-a kazale su da su prošle kroz veoma stresne periode zbog ucjena distribucijom snimaka. Jedna od njih imala je svega 15 godina. Kako kaže, nije prijavila bivšeg partnera upravo zbog svojih godina.

Novi član Krivičnog zakonika tretira i ucjene da će privatni eksplicitni sadržaj biti objavljen. Za ucjene će zatvorske kazne biti jednake kao za pokazivanje trećem licu, i to do dvije godine ako je žrtva odrasla osoba, a do osam godina ako se radi o djetetu.

Međutim, žene najčešće ne prijavljuju prijetnje, već se za pomoć obraćaju tek kada je sadržaj podijeljen, objašnjavaju za CIN-CG NVO Sigurna ženska kuća (SŽK).

“Ni jedna djevojka ili žena koja nam se obratila za pomoć nije prijavila prijetnje (dijeljenjem intimnog sadržaja) iako su ih trpjele duže vrijeme. Prelomni trenutak u kojem traže pomoć je kada se uvjere da je kritični sadržaj distribuiran drugima, na društvenim mrežama, ili u vajber grupama”, kažu iz SŽK.

Žene se obraćaju kad nasilje eskalira, kako bi se informisale o oblicima pomoći koje pružamo i zakonskim procedurama, kažu iz te organizacije.

“Povjerenje u institucije je na jakom niskom nivou, žene procjenjuju da ne bi dobile adekvatnu zaštitu i podršku, smatraju da bi naišle na osudu i ispitivanje od strane institucija, te da nasilnik ne bi bio kažnjen zbog nedostatka dokaza. Ovakve bojazni su opravdane jer iskustvo žena koje su prijavile onlajn nasilje institucijama nije ohrabrujuće. Žrtve proces suđenja opisuju kao izuzetno iscrpljujući.”

TEHNOLOGIJA I NOVI OBLICI NASILJA

Nove tehnologije i vještačka inteligencija (AI) omogućavaju nasilnicima pristup sve širem izboru alata, objašnjavaju sagovornici CIN-CG.

I u Crnoj Gori su se pojavili slučajevi AI zloupotrebe, tako što se fotografije ili tuđi profili na društvenim mrežama uz pomoć programa i aplikacija obrađuju kako bi se dobio seksualno eksplicitan sadržaj.

“Imali smo jedan takav slučaj, Primi se javila djevojka za pomoć koja je žrtva AI manipulacija”, kaže Perović za CIN-CG.

“Osobe s iskustvom ovog tehnološkog nasilja su spremnije da ga prijave, jer je stid manji, pošto one nijesu na snimcima”, objašnjava Perović.

Ipak, ukoliko je žrtva maloljetna, onda gotovo da nema razlike, naglašava ova psihološkinja, objašnjavajući da u tim godinama gotovo da nema razlike u percipiranju ovih vidova nasilja.

“U doba društvenih mreža i ekspanzije interneta, onlajn nasilje postaje dominantan vid nasilja pretežno nad osobama ženskog pola. Zloupotreba tehnologija je samo još jedan oblik kontrole koji nasilnici koriste, a jednostavnost upotrebe i stalan pristup koji pruža onlajn prostor omogućavaju nasilniku proširenje moći”, kažu za CIN-CG iz NVO Sigurna ženska kuća (SŽK).

Distribucija intimnih snimaka i prijetnje i ucjene da će intimni snimci biti objavljeni, slanje prijetećeg, uvredljivog ili nepristojnog sadržaja, kao i kreiranje lažnog profila na društvenim mrežama i objavljivanje neistinitih i uvredljivih sadržaja neki su od najčešćih vidova onlajn i tehnološkog nasilja nad ženama zbog kojih se žrtve javljaju, objašnjavaju oni.

“Skoro sve djevojke koje su nam se obratile za pomoć i podršku, onlajn nasilje su doživjele od strane emotivnog partnera, najčešće nakon odluke da ga napuste”, naglašavaju iz SŽK.

NEOPHODNA PRAVNA I PSIHOLOŠKA POMOĆ

Svi ispitanici CIN-CG, njih 15, kazali su da bi voljeli da su imali lako dostupnu pravnu i psihološku pomoć u trenutku kada su prolazili kroz pakao ucjena i dijeljenja njihovih intimnih snimaka.

NVO Prima i SŽK pružaju besplatnu psihološku pomoć, a NVO SŽK pruža i besplatnu pravnu pomoć.

“U posljednjih pola godine od izmjena Krivičnog zakonika, za zloupotrebu snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem našoj organizaciji se obratilo pet djevojaka/žena čiji su postupci u toku”, naveli su iz ove organizacije.

To znači da je SŽK pravno pomogla više od polovine osoba koje su ove godine prijavile slučajeve tužilaštvima.

Psihološka pomoć za žene koje trpe seksualno uznemiravanje ili su žrtve dijeljenja intimnih snimaka bez dozvole sastoji se od podrške u vidu psihološkog savjetovanja i/ili psihoterapije, koje imaju za cilj da pomognu žrtvama da se nose s traumom, smanje stres i anksioznost, povrate samopouzdanje i obnove osjećaj sigurnosti, objašnjavaju iz SŽK.

“Kod djevojaka i žena koje su doživjele ove oblike nasilja dominantni su osjećaj uznemirenosti, neprijatnosti, ljutnje i srama.”

Da bi se žrtve ohrabrile da prijave ovo i druge oblike rodno zasnovanog nasilja, neophodno je uvesti i hitne mjere zaštite u okviru krivičnog postupka, za slučajeve koji zahtijevaju trenutnu zaštitu, u vidu zabrane komunikacije počinioca sa žrtvom”, apeluju iz SŽK.

Dodaju i da treba omogućiti svim žrtvama i besplatnu pravnu pomoć.

Iz SŽK tvrde da su dopune i izmjene Krivičnog zakonika odrađene na dobar način: “Izmjenama se inkriminiše ponašanje djelotvornim i srazmjernim sistemom kažnjavanja s ciljem da odvrati od takvog ponašanja. Ovaj član zakona obuhvata i krivična djela obuhvaćena EU Direktivom djeljenje intimnog ili manipulativnog materijala i uznemiravanje na internetu”.

Kazne mogu iznositi do dvije godine ukoliko je žrtva punoljetna i ukoliko je materijal pokazan jednom licu. Ukoliko je veći broj lica imao pristup intimnim snimcima, kazne su do tri godine. Za ovo djelo učinjeno prema djetetu kazna će iznositi od jedne do osam godina, ili od dvije do deset, ukoliko djelo počini službeno lice tokom vršnja dužnosti.

Ipak, da bi se žrtve osjećale dovoljno osnaženo da prijave počinioce, potrebno je da sudovi dosljedno primjenjuju zakon i strožu kaznenu politiku u praksi, kako bi se zapravo ostvarila svrha kažnjavanja, objašnjavaju iz SŽK.

“Uz to, adekvatno reagovanje institucija, koje podrazumijeva vjerovanje žrtvi i prioritetno procesuiranje ovih oblika nasilja nad ženama, će snažno doprinijeti prevenciji i zaštiti žrtava svih oblika seksualnog nasilja”. kazali su iz ove organizacije.

Od ključne je važnosti edukovati one koji sjede u institucijama i s kojima žrtve prilikom prijavljivanja imaju susret, apeluju iz udruženja Osnažene.

U njihovom istraživanju u Srbiji, žrtve su navele da su se policajci smijali ili smatrali da “to nije tako veliki problem u odnosu na druge”, a bilo je i neumjesnih komentara od strane policije, objašnjavaju iz udruženja Osnažene.

LGBT U POVEĆANOM RIZIKU DA BUDU ŽRTVE

“Moje privatne intimne fotografije s jednog sajta bile su skrinšotovane i dijelili su ih po Tviteru (X platforma) zbog čega sam doživljavao stres na poslu i strah od okoline. Moja bezbjednost i privatnost su bile ugrožene, a sve to na osnovu seksualne orijentacije i nacionalne pripadnosti”, naveo je u anonimnom upitniku CIN-CG-a jedan od ispitanika, pripadnik LGBT.

Iako su žrtve češće žene nego muškarci, ni muškarcima to strašno iskustvo nije strano, a naročito ako su pripadnici LGBT. Ova populacija je, prema nekim istraživanjima, u povećanom riziku da bude žrtva ove vrste nasilja. Jedna australijska studija iz 2017. pokazala je da je jedna od četiri LGBT osobe bila žrtva dijeljenja intimnijih snimaka.

“LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama, suočavaju se s visokim rizikom od osvetničke pornografije zbog povećane homofobije i diskriminacije u društvu. Sociokulturološka situacija dodatno otežava njihov položaj jer su često stigmatizovani i marginalizovani, što ih čini lakšim metama za ovakve oblike zlostavljanja”, kaže za CIN-CG Miloš Knežević.

Duboke psihološke i emocionalne posljedice koje ovaj fenomen nosi dodatno su pojačane kod LGBTIQ+ osoba zbog već postojećih stigmi i diskriminacije, objašnjava Knežević.

“Strah od osude i daljeg viktimiziranja često sprečava žrtve da prijave ove slučajeve nadležnim institucijama, što rezultira manjim brojem prijava i otežava pružanje pomoći. Ova situacija dovodi do začaranog kruga ćutanja i straha, što dodatno pogoršava mentalno zdravlje žrtava”, kaže Knežević.

Osvetnička pornografija takođe ima dalekosežne društvene implikacije. Ona doprinosi održavanju kulture straha i tišine unutar LGBTIQ+ zajednice, čime se dodatno pogoršava njihova marginalizacija.

Nepostojanje adekvatne pravne zaštite i podrške za žrtve dodatno komplikuje situaciju.

“Rješavanje problema osvetničke pornografije u Crnoj Gori zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje jačanje zakonskog okvira kako bi se ovakva djela strogo kažnjavala, a posebnu pažnju treba posvetiti LGBTIQ+ osobama, kroz programe sistema podrške i kampanje koje promovišu toleranciju i inkluziju. Takođe, neophodno je osnažiti digitalnu pismenost građana/građanki kako bi bolje zaštitili svoju privatnost na internetu i znali kako da reaguju u slučaju zloupotrebe”, poručio je Knežević.