“Gotovo da nema porodice u Crnoj Gori koja na neki način nije pogođena ovim problemom, ali u posebno teškom položaju su ranjive kategorije stanovništva - žene, mladi, siromašni, osobe iz romske i egipćanske zajednice, osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT…”, naglašava Radulović.
Ona ocjenjuje i da o diskriminaciji dosta govori i podatak da je veći broj osoba koje kriju da su u oporavku, nego onih koji koriste droge.
“ Veliki problem je i što Skloništa za žrtve nasilja ne primaju žene koje koriste droge”, ističe Radulović.
Njena koleginica Perišić dodaje da je neophodno donijeti što hitnije novu Strategiju za borbu protiv droga, jer je postojeća zastarjela i nedovoljno precizna, a situacija na terenu je kritična i stalno se mijenja.
Dodaje da mnogi podaci koji su važni radi prevencije nijesu dostupni, te da i mediji često nesvjesno doprinose stigmi i distance.
“Jer ne koriste odgovarajuću terminologiju I relevantne podatke kada izvještavaju o ovim temama”, ističe Perišić.
Marko Dragićević iz NVO Linka dodaje da se koristeći neadekvatnu terminologiju podstiče stigma i diskriminacija i usporava oporavak onih koji koriste droge.
“ Takav narativ bolest zavisnosti skreće na moralni nivo i samim tim se kod tih osoba javlja I osjećaj samodiskriminacije i autostigmatizovanja”, ističe Dragićević.
Programska direktorica Juventasa Jelena Čolaković je takođe naglasila potrebu za odgovornim izvještavanjem o ovim temama navodeći da “stigmatizacija često proizilazi iz senzacionalističkog izvještavanja”.
“ U posljednjih mjesec dana četvoro ljudi se predoziralo, a mi nemamo način to da registrujemo, ni da spriječimo”, istakla je Čolaković.
Ona je dodala da se nada da će se stvari uskoro mijenjati, te da se radi na novoj Strategiji za borbu protiv droga.