RASTE KINESKI UTICAJ U CRNOJ GORI: Ogrlica od bisera i omča od dugova

Ogroman kredit i iznenadne rastuće investicije mogu postati ozbiljan problem za malu zemlju u trenutku kada ne bude mogla da vraća dugove, upozoravaju EU, međunarodne organizacije i analitičari 

Svaki građanin Crne Gore duguje u prosjeku više od hiljadu eura Kini za do sada povučeni iznos kredita za auto put. Dug po ovom osnovu trenutno iznosi 640,54 miliona eura i pojedinačno zauzima drugo mjesto, odmah nakon euroobveznica. 

Ako Crna Gora ne uspije da vrati ovaj dug, može se desiti da Kina plijeni najvrjednije resurse, pa i teritoriju, predviđeno je ugovorom sa Exim bankom. 

Dug prema Kini će se još uvećati otprilike za 300 eura po građaninu, kada se povuče preostalih 144.095.162 miliona dolara kredita i podvuče crta ispod dodatnih troškova najveće crnogorske investicije. Zavisnost od Kine ne završava se samo kreditom za auto put, koji je građanima u nasljeđe ostavila decenijska vlast DPS-a. Tu je i kredit od oko 60 miliona eura za kupljene brodove, čiju je isplatu nova Vlada Crne Gore privremeno odložila. 

Na kineski dug i rastući uticaj te države u Crnoj Gori upozoravaju Evropska unija (EU) i međunarodne organizacije. 

Analitičari skreću pažnju da Kina jača svoju poziciju u Crnoj Gori i preko investicija, koje su počele iznenada da rastu. Od 2006. do kraja 2019. godine iznosile su svega oko deset miliona eura. Ali, samo u 2020. godini ova suma je bila 71,2 miliona eura i Kina je izbila na drugo mjesto, iza Rusije. Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), doduše, od ukupnog iznosa, na interkompanijski dug (pozajmice između vlasnički povezanih kompanija) odnosi se najveći dio, oko 70 miliona. 

Ipak, Kina u Crnoj Gori još ne postaje veliki investitor kao u okruženju (Željezara, toplovod, pruga, Koridor 11, rudnik Bor u Srbiji, termoelektrane u BiH), ali je zato veliki zajmodavac i izvođač radova i značajno učestvuje u spoljnotrgovinskom bilansu.

Prema podacima Monstata, Crna Gora najviše robe pored Srbije i Njemačke, uvozi iz Kine. Prošle godine uvoz iz ove zemlje iznosio je gotovo 222 miliona ili deset odsto ukupnog, dok je izvoz bio svega 17,4 miliona eura. Kao i  za veliki dio svijeta, Kina je za Crnu Goru, pored visoke tehnologije, značajna i kao veliki isporučilac medicinske opreme u borbi sa pandemijom izazvanom COVID 19. Pored donacije od 30 hiljada vakcina Sinofarma, kojom se već č2imunizuje najugroženiji dio stanovništva, zdravstvene vlasti su objavile da su ugovorile isporuku još 150 hiljada doza. 

Ključni aranžman sa Exim bankom za potrebe izgradnje jedne dionice autoputa Bar-Boljare dužine 41 kilometar, u okviru je kineske inicijative Pojas i put (Belt and Road Initiative – BRI). Izvođač radova je kineska kompanija CRBC koja je u Crnoj Gori, prema ugovoru, oslobođena poreza. 

BRI je program politike i ulaganja čiji je cilj razvoj infrastrukture i ubrzanje ekonomske integracije zemalja duž rute istorijskog Puta svile, sa fokusom na države Azije, Istočne Afrike, Istočne Evrope i Srednjeg Istoka. Cilj pomorskog puta svile je da preko mora poveže Kinu sa jugoistočnom Azijom, Indonezijom, Indijom, Arapskim poluostrvom, Somalijom, Egiptom i Evropom.

U tom smislu je, kako se navodi u izvještajima međunarodnih organizacija, Kinezima interesantna i Luka Bar.

„Kina bi mogla nadograditi svoju saradnju s Crnom Gorom u Luci Bar kapitalizujući sve veće finansijske poteškoće vlasnika objekta, što bi moglo dovesti do primopredaje“, upozorio je Evropski savjet za međunarodne odnose (ECFR) u izvještaju iz februara ove godine.

Ekonomski uticaj se može preliti na politiku 

Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović ocjenjuje da kineski uticaj u zemlji brzo raste, što pokazuje i podatak CBCG o kineskim investicijama, ugovori o novim projektima koji su već zaključeni ili su u najavi, ali i nedavna donacija vakcina.

„Taj uticaj u budućnosti bi se mogao 'preliti' i na političku sferu, posebno ako Crna Gora ne pronađe rješenje za rastući javni dug, koji bi mogao pokrenuti garancije sadržane u ugovorima o autoputu, ako država ne bude mogla otplaćivati kredit od Exim banke“, rekla je Marović za CIN-CG.

Profesor u školi za globalne studije Frederik S. Pardi na Univerzitetu u Bostonu i bivši diplomata Vesko Garčević rekao je za CIN-CG da je bitan način na koji Crna Gora, ili države poput nje, u ekonomskim problemima, sa slabim institucijama i nerazvijenom demokratskom kulturom, ulaze u odnos sa Pekingom.

„Ovakav odnos može imati dugoročne loše posljedice po te države, a jedna od njih je nesrazmjerna zaduženost i finansijska zavisnost od Pekinga. To je upravo ono što se dogodilo Crnoj Gori“, kazao je Garčević.

Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija, ukupan državni dug (bez depozita), 31. decembra 2020. godine, iznosio je 4,33 milijardi eura ili 103 odsto BDP-a, uključujući novo zaduženje emitovanim euroobveznicama krajem prošle godine (750 miliona). Od ukupnog duga se oko 14,5 odsto odnosi na kineski.

Ugovor sa kineskom Exim bankom za kreditiranje dionice autoputa od Podgorice do Kolašina sa 943,99 miliona dolara sklopljen je 30. oktobra 2014. godine, a otplata glavnice počinje ove godine. 

Iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a o tome da li ih brine zajam prema Exim banci, postoji li opasnost da Kinezi u slučaju kašnjenja otplate uzmu Luku Bar i da li su planirani novi projekti sa njima. Uputili su na Ministarstvo finansija iz kojeg su za CIN-CG rekli da nema bojazni da obaveze prema Exim banci neće biti blagovremeno servisirane, jer je to omogućeno uspješnom emisija euroobveznica u decembru prošle godine.

Prva rata kredita za autoput dospijeva 21. jula, kada će biti plaćeno 36.608.708 dolara. Od toga se na glavnicu odnosi 28.567.726, a na kamatu 8.040.982 dolara.

„Preostali nepovučeni iznos iz kredita Exim banke za autoput, od ukupno ugovorenog iznosa od 943.991.500 dolara, iznosi 144.095.162,76 dolara. Planirano je da se preostala sredstva povuku do momenta završetka realizacije autoputa“, kazali su iz Ministarstva finansija.

Crna Gora kao Šri Lanka?

U ugovoru sa Exim bankom piše da se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupakom u skladu sa ugovorom“. Arbitraža je u Pekingu.

Definisano je i da Kinezi mogu prestati da isplaćuju kredit ili odmah traže isplatu glavnice i kamate „bez daljih zahtjeva, obavještenja ili drugih pravnih formalnosti“, ako, između ostalog, Crna Gora ne plaća glavnicu, kamatu Exim banci ili „prema svojim povjeriocima uopšte“, koji nemaju veze sa Kinezima.

Njemački stručnjak za međunarodne odnose i Kinu Moritz Rudolf kaže za CIN-CG da takva klauzula u ugovoru o kreditu stvara mogućnost odnosa zavisnosti i da je sličan scenario bio u Šri Lanci koja nije uspjela da izmiri dug, pa je kineskim kompanijama bez naknade na upravljanje dala 85 odsto luke Hambantota na 99 godina. 

„Važno je postaviti pitanje da li je neophodno imati takvu klauzulu, jer može izazvati veliko negodovanje građana ako se pokrene. Bitno je napomenuti da Pojas i put nije dobrotvorna inicijativa, već su u pitanju ekonomski i politički interesi. Cijena za Crnu Goru mogla bi biti vrlo visoka ako ne ispuni zakonske obaveze sa kineskom stranom. To je kocka“, rekao je Rudolf.

U Ugovoru o projektovanju i izgradnji autoputa je navedeno da se u slučaju kašnjenja završetka radova do 90 dana obračunava naknada štete od 0,01 odsto ugovorenog iznosa dnevno, a nakon tog perioda 0,02 odsto. Ukupno obeštećenje zbog kašnjenja ne može da iznosi više od pet odsto. 

Prvi rok za završetak radova je bio maj 2019, ali je već nekoliko puta prolongiran, a penale kineski izvođač ne plaća, što ukazuje na inferioran odnos Crne Gore. 

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je 17. marta, bez diplomatske uvijenosti, tražio pomoć EU da se kineski uticaj prekine.

“Dobili smo kredit od milijardu dolara, koji predstavlja jednu trećinu ukupnog duga koji je direktno povezan sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da vratimo taj novac, da taj zajam zamijenimo za zajam kod neke evropske banke, da sklopimo saradnju sa nekom evropskom finansijskom institucijom i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je Abazović u Briselu na na sjednici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET). 

U petak u crnogorskom parlamentu, on je korigovao svoj stav objašnjavajući da “nikakvog negativnog odnosa prema Kinezima, Rusima ili Amerikancima nije bilo”

“Mi smo donijeli zakon koji su pratile brojne kontroverze i koji može biti omča oko vrata finansijskom sistemu”, kazao je Abazović. 

I prvobitno ugovorena cijena za autoput od 809,6 miliona eura će biti prekoračena. Prema podacima MANS-a više od 100 miliona eura biće izdvojeno za dodatne i naknadne radove koji nijesu predviđeni ugovorom, a uključuju elektrifikaciju i vodosnabdijevanje autoputa, kao i priključne puteve i petlje Smokovac, Veruša i Mateševo. Ovaj propust se javno pripisuje tadašnjem ministru saobraćaja Ivanu Brajoviću, ali niko za sada ne odgovara.

Osim finansijskih, projekat autoputa izazvao je i ekološki problem. CRBC je osumnjičen za devastaciju korita rijeke Tare 2019. godine i nedavno je zbog toga Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu uputilo otpužni predlog Osnovnom sudu.

Povjerljivi podaci o kineskim ulaganjima

Pored interkompanijskog duga, u izvještaju Centralne banke navedeno je da se preostali dio investicija prošle godine odnosi na ulaganja u domaća preduzeća i banke i prodaju nepokretnosti u Crnoj Gori. To je označeno sa „C“, što znači da se radi o povjerljivim podacima koji se odnose na najviše tri strane kompanije, u ovom slučaju kineske.

 „Što se tiče kineskog ulaganja u Crnu Goru, preporučujemo da direktno kontaktirate izdavača podataka o ulaganju“, odgovorili su iz kineske Ambasade u Podgorici na pitanja CIN-CG-a o tome koje kineske kompanije su najveći investitori i koje su uložile ovaj iznos.

Prema podacima koje je CIN-CG dobio od Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) u Crnoj Gori ima 179 firmi, čiji su vlasnici Kinezi. Većina se bavi prodajom na veliko i malo odjećom, za razliku od regiona gdje su već vlasnici ili koncesionari rudnika i željezara.

Od kompanija koje sa bave drugim djelatnostima, pored CRBC-a koji gradi autoput, izdvaja se i Dongfang electric international corporation (DEG), dio konzorijuma u kojem je i firma Blaža Đukanovića, sina predsjednika države. Oni bi trebalo da rade ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, koja kasni i pod znakom je pitanja zbog promjene vlasti. Tu je i China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) Montenegro, koja dobija poslove na rekonstrukciji željeznice.

Kinezi su, preko povezanih firmi iz Crne Gore i Malte, većinski vlasnici Vjetroelektrane Možura, ali ta investicija u zvaničnim podacima nije direktno pripisana Kini. Na Malti je ubijena novinarka Dafne Karuana Galicija koja je istraživala korupciju prilikom promjene vlasništva vjetroelektrane. Zbog toga je mala malteška vlada i više osoba je procesuirano. Istraga o ovoj aferi u Crnoj Gori još kaska. 

Teorija Biserne ogrlice

Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), do marta prošle godine 138 zemalja se pridružilo inicijativi Pojas i put potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Kinom.

Ipak, analitičari upozoravaju sa iza zvaničnog cilja povezivanja, stoji dublji motiv – da Kina ostvarivanjem ove inicijative postane globalna supersila i da ekonomski prestigne Evropsku uniju i SAD.

U izvještaju beogradskog Centra za međunarodnu javnu politiku se navodi da su SAD i dalje najmoćnija vojna sila u svijetu i zbog velikog broja nosača aviona (globalfirepower.com procenjuje da ih SAD ima 11) može da reaguje u bilo kojem dijelu svijeta u kome su narušeni njeni interesi veoma brzo i efikasno. Kina posjeduje samo dva.

SAD ima vojne baze širom svijeta, Kina nema. 

„Zbog toga je Kina razradila takozvanu teoriju biserne ogrlice koju možemo definisati kao lanac luka u Indijskom okeanu u kojima će kineska mornarica moći da usidri svoje brodove i na taj način zaštiti svoje intrese u državama novog puta svile. Svaka luka predstavlja jedan biser“, objašnjava se u izvještaju. 

Prema  izvještaju američkog Centra za strateške i međunarodne studije, u Africi kineske kompanije upravljaju sa 46 luka. 

Garčević navodi da je Kina već postala supersila mjereno ekonomskim, vojnim i drugim potencijalima u koje se može ubrojati i tzv. meka moć i da nema sumnje da je Pojas i put efikasno ekonomsko, političko, pa i kulturološko oruđe za širenje uticaja Pekinga, što nije drugačije od onoga što su druge velike sile radile.

Marović: Opasnost zbog loših ugovora 

Jovana Marović kaže da je projekat autoputa jedna od glavnih prijetnji finansijskoj održivosti i zbog loše ispregovaranih uslova može dovesti do još većih problema. 

Garčević navodi da projekti koji države sprovode sa Kinom nijesu unaprijed loši ili dobri, niti je ovdje riječ da ne treba sarađivati sa Pekingom. 

„Ovdje se radi o tome da države u demokratskoj tranziciji, ili hibridni režimi, prilikom saradnje sa Kinom jačaju određenu vrstu razvojnog modela ili modela upravljanja državnim i prirodnim resursima koji nijesu u skladu sa normama na kojima se zasniva demokratska, odgovorna uprava, a to je ono što su sve zemlje postavile kao cilj i što je, na kraju, povezano sa ispunjavanjem normi za članstvo u EU“, kazao je Garčević.

On podsjeća da je većina projekata sklopljenih sa kineskim partnerima obavijena velom tajne, a mogućnost kontrole ostalih državnih institucija (parlament) je svedena na minimum. 

„U mnogim slučajevima sklapanje projekata je povezano sa korupcijom. Ne poštuju se mjere zaštite životne sredine. Ovdje nije u pitanju samo Tara, već i drugi projekti na kojima su u regionu angažovane kineske kompanije. Na primjer, prije dva mjeseca, krajem januara, grupa od 25 poslanika Evropskog parlamenta je pisala EK upozoravajući na ekološke incidente u Srbiji koje su izazvale kompanije u kineskom vlasništvu“, rekao je Garčević.

Dugoročno, kako dodaje, ovako se jača poslovna kultura koja Crnu Goru čini neatraktivnom za ulagače iz država EU ili ostalih zapadnih zemalja i ostavlja Crnu Goru da bude evropska ekonomska i politička periferija.

Megaprojekti ugrožavaju stabilnost zemlje

U novom izvještaju američkog Centra za strateške i međunarodne studije, koji je objavljen u martu, ocijenjeno je da su kineske ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu pomogle da se učvrsti spoljna podrška kineskim vanjskopolitičkim ciljevima, uključujući prepoznavanje „politike jedinstvene Kine“ i odbranu kršenja ljudskih prava, međunarodnog prava i predatorskog ekonomskog ponašanja.

„Megaprojekti koji opterećuju poreske obveznike neodrživim dugom mogu ugroziti makroekonomsku stabilnost zemlje u slučaju nepredviđenih ekonomskih šokova, kao što to pokazuje slučaj crnogorskog autoputa Bar-Boljare“, piše u izvještaju pod nazivom Crvene zastave: isprobavanje kineskih projekata na Zapadnom Balkanu“.

Ovaj izveštaj, treći u nizu o kineskim ekonomskim aktivnostima na Zapadnom Balkanu, daje preporuke za odgovore na sve veći ekonomski i politički uticaj Kine u regionu i listu crvenih zastava koja pomaže u identifikaciji aktivnosti koje zahtevaju dalji nadzor.

Ukazuju na sklonost Kine da finansira vrlo vidljive megaprojekte sa podjednako visokim cijenama (npr. crnogorski projekat autoputa za povezivanje Srbije sa Lukom Bar). 

„Sam dug nije neto negativan, ali rizici se povećavaju kada projekti ograničavaju sposobnost neke države da servisira svoje dužničke obaveze ili ispuni svoje razvojne ciljeve javnom potrošnjom“, objašnjavaju iz američkog Centra. 

Kineski predsjednik Si Đinping je prilikom otvaranja Samita "17 plus 1" 9. februara ove godine rekao da je obim trgovine Kine sa 17 zemalja Centralne i Istočne Evrope dostigao je 103,15 milijardi dolara u 2020. godini, čime je prvi put premašena vrijednost od 100 milijardi dolara.

Samit (dio inicijative Pojas i put) se tradicionalno održava već devetu godinu, a na kraju je usvojena Pekinška lista aktivnosti za 2021. godinu kojom je definisana dalja saradnja Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Detalji nisu objavljeni.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je učestvovao na Samitu, nije odgovorio na pitanja CIN-CG-a da li je bilo riječi o novim projektima, u kojima će Crna Gora sarađivati sa Kinom.

Đukanović je na samitu rekao da Crna Gora sa Kinom želi da „ojača saradnju u ekonomiji, energetici, saobraćajnoj povezanosti i turizmu“. 

On nije odgovorio ni na pitanje za CIN-CG da li strahuje od rastuće zavisnosti Crne Gore od Kine i da li vjeruje da će nova Vlada uspjeti da servisira obaveze prema Exim banci.

Uticaj preko regiona

Kineski uticaj na Crnu Goru može se ostvariti i preko Srbije jer je jedan od najvećih projekata, koji grade Kinezi, autoput Požega – Boljare, na koji treba da se nastavi crnogorski autoput  Bar-Boljare.

„Pet najvećih infrastrukturnih projekata u (Aleksandar) Vučićevom planu Srbija 2025: od rekonstrukcije pruga Beograd - Subotica i Beograd - Niš, preko auto-puta Požega - Boljare i beogradskog metroa, do najnovijeg projekta izgradnje kanalizacije, ukupno vrijednih skoro 12 milijardi eura – svi se finansiraju iz kineskih kredita i sve bez tendera grade kineske građevinske firme, pa će uskoro svako naše domaćinstvo Кini biti dužno 6.250 eura“, objavio je NIN.

U tekstu, koji potpisuje bivši državni sekretar u srpskom Ministarstvu finansija Dušan Nikezić, navodi se da je trgovinski odnos sa EU od 25 milijardi eura, prilično uravnotežen - pokrivenost uvoza izvozom je 89 odsto - razmjena sa Кinom je gotovo potpuno jednosmjerna, pošto izvoz pokriva samo 11,5 odsto kineskog uvoza. 

On upozorava i na nepovoljnu strukturu razmjene jer Srbija kupuje „skupu telekomunikacionu, računarsku, medicinsku i vojnu opremu” a izvozi bakar, čelik ili posječena stabla. Kineske građevinske firme, kaže Nikezić, bez tendera grade skoro sve velike infrastrukturne projekte, od puteva, mostova, pruga i metroa, do elektrana i sistema za nadzor, a za sve to se Srbija zadužuje kod kineskih banaka po uslovima lošijim od tržišnih i onih koje nude evropske finansijske institucije.

Peking ne odustaje od Hrvatske

Kineska kompanija CRBC pobijedila je 2018. godine na tenderu za izgradnju mosta Pelješac i pored negodovanja iz Brisela potpisan je ugovor vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a). Most finansira EU, a trebalo bi da bude završen do kraja ove godine.

CRBC se javio i na tender za gradnju drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, a China Railway za gradnju obilaznice Novog Vinodolskog. Njihova ponuda nije prošla pa su uložili žalbe.

Hrvatski mediji pišu da Peking ne odustaje od Hrvatske koja mu je zanimljiva prije svega kao pomorska zemlja, jer „Luka Pirej u Grčkoj Kinezima više nije dovoljna pa traže nove lokacije“. 

Od kineskih investicije u BiH, najznačajniji je projekat Termoelektrana Stanari. Kineska razvojna banka odobrila je 350 miliona eura kredita za izgradnju. U zalog je dobila firmu Vuka Hamovića, EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari i pravo na koncesiju za ugljen, vodu i termoelektranu.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz BiH otkrio je da je Vlada Republike Srpske (RS) mijenjala zakonske akte i omogućila Kinezima da raspolažu koncesionim ugovorom u slučaju da EFT ne vraća kredit.

Makedoniji je Kina dala kredit 580 miliona eura za gradnju puteva od Skoplja do Štipa i od Kičeva do Ohrida. Zbog problema u izgradnji, autoput Kičevo-Ohrid, kao i crnogorsku dionicu Smokovac- Mateševo, zapadni mediji su nazvali „put za nigdje“.

Kineska naftna kompanija Geo-Jade Petroleum kupila je kontrolna prava na dva albanska naftna polja koja su tada bila pod kontrolom kanadskog Banker's Petroleum-a za  442,3 miliona dolara. 

Garčević: Upliv zbog loše politike EU

Njemački stručnjak za međunarodne odnose i Kinu Moritz Rudolf smatra da bi kineski uticaj mogao stvoriti podsticaj za približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, kako bi se uravnotežio kineski uticaj u regionu. 

„Ako, međutim, kineski uticaj u Crnoj Gori dostigne određenu tačku, to bi moglo postati prepreka i za Crnu Goru (na primjer, ako bi Crna Gora počela da glasa zajedno sa Kinom na međunarodnim forumima o pitanjima ljudskih prava)“, objašnjava Rudolf.

Garčević smatra da, iako bilo utopijski očekivati da Crna Gora ili neka država u regionu bude ravnopravan partner sa Kinom, sigurno da postoje načini na koji se mogu zaštiti nacionalni interesi. 

„Imam utisak da mi ne koristimo mehanizme zaštite koji proizilaze iz naše saradnje sa EU i drugim zapadnim partnerima. Naprotiv, regionalni lideri i mediji u regionu uticaj Brisela umanjuju kako bi u prvi plan izašli odnosi sa Kinom“, kaže Garčević.

Međutim,kako dodaje, nije sve crno-bijelo, jer je EU lošom politikom prema regionu posljednjih godina omogućila da drugi akteri, poput Kine ili Rusije, igraju značajniju ulogu u političkom životu. 

„Pogledajte samo ovaj nered u EU oko vakcinacije protiv korone i uporedite to sa politikom koju sprovodi Kina. Zar treba Peking kriviti zato što je Brisel neorganizovan?“, pita Garčević.

On smatra da saradnja sa Pekingom sama po sebi nije kočnica za ulazak u EU, jer je sasvim logično da želite da imate trgovinsku, ekonomsku i političku saradnju sa jednom od najznačajnijih država na svijetu. 

„Ali, saradnja na način kako se to čini u regionu i u Crnoj Gori može biti kočnica na putu ka EU“, zaključio je Garčević.

Biljana MATIJAŠEVIĆ