REFORMA JAVNE UPRAVE (2) : KRŠENJE PRAVA ZAPOSLENIH - SLUČAJ MIRSADA ĐURĐEVIĆA - Bez sigurnosti i pravne zaštite

Mirsad Đurđević je sedam godina radio u MUP-u, kao viši savjetnik. Najviše vremena proveo je u Područnoj jedinici (PJ) Pljevlja, a bio je na ispomoći i u Tivtu i Baru. Nikada, međutim, nije dobio rješenje za stalni posao. Početkom 2015. ostao je bez posla. Te godine, u februaru, uručen mu je otkaz. Nekoliko mjeseci nakon toga na njegovo mjesto primljen je za stalno drugi službenik. I to na osnovu internog konkursa.

„Diskriminisan sam po političkoj i vjerskoj osnovi. Moja su prava iz radnog odnosa više puta povrijeđena“, kaže Mirsad Đurđević u razgovoru za za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Sada je bez posla.

Tvrdi da je on jedini službenik Područne jedinice (PJ) Pljevlja kome nakon toliko godina nije omogućeno da zasnuje stalni radni odnos. Najavio je da će svoja prava tražiti pred nadležnim institucijama. Dodaje da je radno mjesto sa njegovom stručnom spremom načelnik Miomir Borović ustupio “nekome ko ne zadovoljava uslove” .

Iz MUP-a su odgovorili za CIN-CG da je Đurđević imao isti tretman kao i ostali službenici, te da njegove primjedbe nijesu „pravno i formalno utemeljene“.

Đurđević, međutim, ističe da je bio diskriminisan i dok je radio.

"Nijesam bio raspoređen po sistematizaciji prema mojoj stručnoj spremi“ , kaže.

Bivši službenik je rekao da su se problemi nastavili i kada je poslat na ispomoć u PJ Bar i PJ Tivat. “Od juna 2013. do juna 2014. godine bio sam na ispomoći usljed nedostatka kadra u PJ Bar, iako sam zahtijevao nikada nijesam dobio rješenej za to”, istakao je Đurđević.

Đurđević tvrdi i da šest mjeseci nije dobijao nadoknadu koja sleduje službenika koji je upućen u drugu PJ usljed nedostatka kadra. “Odluku o upućivanju na ispomoć u PJ Tivat u kojoj stoji da imam pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 350 eura kao i 50 eura mjesečno zbog korišćenja privatnog automobila u službene svrhe, nikada nisam dobio. Takođe, naknada koja je bila regulisana tom Odlukom mi nije isplaćivana”, objasnio je.

CIN-CG je dobio pojašnjenje od MUP-a da Đurđeviću nijesu uručili rješenje o premještaju u PJ Bar zbog hitnosti, a naglašavaju i da je Đurović dobrovoljno pristao da tamo radi na kraće vrijeme. „Zbog toga Birou za pravne i kadrovske poslove MUP-a nije upućivan predlog za donošenje rješenja”, saopštili su iz MUP-a. U MUP-u tvrde da nije tačna ni konstatacija o tome da je tokom angažovanja u Tivtu Đurđević imao pravo na nadoknadu za upotrebu privatnog vozila u službene svrhe.

Osnovni sud u Pljevljima presudio u Đurđevićevu korist, ali je kasnije ta odluka osporena na Višem sudu i to sa obrazloženjem da se Zakon o radu ne može primijenjivati na državne službenike i namještenike.

Nevladina organizacija Institut Alternativa (IA) okarakterisala je Đurđevićev slučaj kao “ specifično kršenje prava službenika” u inicijativi koju je prošlog mjeseca uputila novom ministru unutrašnjih poslova Goranu Daniloviću.

IA, koja se bavi reformom javne uprave, analizirala je u inicijativi i izmjene koje su još u nacrtu Zakona o državnim službenicima i namještenicima . Iz IA su upozorili da bi se i predloženim zakonskim izmjenama mogla nastaviti stara praksa po kojoj starješine imaju diskreciono pravo da biraju kandidate koji nijesu najbolje rangirani tokom provjere sposobnosti.

Upozoravaju i da se novim rješenjima koja su predložena Nacrtom ne sprječava u dovoljnoj mjeri politički uticaj na zaposlene u državnim organima. Smatraju i da je neprecizna kategorizacija službeničkih mjesta. To u praksi znači da se ne povlači jasna crta između političkih i profesionalnih pozicija u državnim organima, što je i do sada bio problem.

Najviše zaposlenih u Crnoj Gori u javnoj upravi je u MUP-u, oko 5000, pa su problemi u tom resoru, kada je riječ o pravima zaposlenih, najbrojniji. I u IA ističu da su bili problematični interni oglasi preko kojih je MUP uposlio veliki broj službenika koji su bili zaposleni na određeno. “Prema našim nalazima, bilo je i službenika koji su na određeno vrijeme radili i duže od 15 godina, ali nisu dobili mogućnost da dobiju trajno zaposlenje, već, kada je za njihovu poziciju raspisan oglas, praktično su ostali bez posla”, naglasili su.

Đurđević je više puta o kršenju prava na radnom mjestu upoznao bivšeg ministra Raška Konjevića, kao i aktuelnog Danilovića. Odgovor od njih nije dobio.

Posebno ranjivi zaposleni na određeno

Milena Milošević , istraživačica javnih politika IA kaže da slučaj Đurđevića ilustruje kako se nemar i neodgovornost državne uprave može odraziti na građane. Ističe da su posebno ranjive osobe koje su zaposlene na određeno vrijeme u javnoj upravi. „Upozoravali smo nadležne u javnoj upravi da je radni odnos na određeno vrijeme brojnih službenika bio suprotan važećim propisima. Pored nas na taj je problem ukazala i Državna revizorska institucija”, pojasnila je.

Milošević ističe i da je upravo Ministarstvo unutrašnjih poslova, u kojem je Mirsad bio zaposlen, prednjačilo u nezakonitom zapošljavanju na određeno vrijeme.

Ona je ocijenila da je Vlada “kontroverznom Informacijom” iz 2013. prejudicirala ishod oglasa za radna mjesta koja su bila popunjena na određeno vrijeme, omogućivši Đurđevićevim kolegama da se prijave.“Iako su te kolege bile nepravedno privilegovane u odnosu na ostale zainteresovane kandidate, Mirsad je bio diskriminisan. Zato je ovo i priča o načinu na koji se loše prakse u našoj upravi množe, a kasnije pokušavaju 'gurnuti pod tepih'”, istakla je ona.

Iz MUP-a, međutim tvrde, da su svi kandidati imali ravnopravan status prilikom zapošljavanja: „Procedura oglašavanja bila je javna i sprovodila je Uprava za kadrove . Nikome nije bilo moguće obećati niti obezbijediti rješavanje radnog statusa, jer se na oglase mogao prijaviti svaki kandidat koji ispunjava uslove i svaki kandidat je imao ravnopravan status i mogućnost zapošljavanja”, piše u odgovoru MUP-a, na pitanja CIN-CG.

Miloševićeva je komentarisala i Đurđevićevo premještanje iz jedne područne jedinice u drugu. Sve i da su donijeta rješenja o raspoređivanju, kaže ona, takva bi praksa bila upitna jer se po pravilu iz jedne jedinice u drugu upućuju službenici koji su zaposleni na neodređeno vrijeme i koji, po isteku vremena raspoređivanja, imaju pravo da se vrate na prethodno radno mjesto.

Ana Komatina

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta "Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.