SPUŠKI ZATVOR I BOLESTI ZAVISNOSTI:Lakše do droge nego do tretmana

Iako je u prošloj godini više od polovine zatvorenika primalo neki vid terapije za zavisnost, droge su veoma dostupne, a programi liječenja još samo u planovima

Đurđa Radulović

U zatvoru je izuzetno lako upasti u zamku bolesti zavisnosti. I od droga, ali i od ljekova. U zatvoru postaneš zavisan od standardne terapije koja se djeli, poput ljekava protiv bolova za glavu, zatim bromazepana, leksilijuma, do buprenorfina..., kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Ivan (ime izmijenjeno zbog čuvanja identiteta), sagovornik koji je pristao na razgovor pod uslovom anonimnosti.

Služio je više puta kaznu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). U zatvoru je imao najteže trenutke bolesti zavisnosti, ali je, kako kaže, tu i odlučio da promijeni smjer života.

"U jednom trenutku sam shvatio da moram da počnem da se liječim", kaže on.

Ipak, UIKS mu nije pomogao u tome.

"Odmah nakon zatvora, otišao sam na tretman rehabilitacije", kaže Ivan.

Zatvor i dalje nema i ne sprovodi programe za bolest zavisnosti, konstatovano je iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Godišnjem izvještaju ove institucije za 2023. godinu.

Nadalje se navodi da se psihijatrijsko liječenje u UIKS-u uglavnom svodi na medikamentozni tretman, da je psihoterapijski tretman za lica zavisna od psihoaktivnih supstanci ograničenog dometa, kao i da se ni radno-okupaciona terapija ne sprovodi u potrebnom obimu.

U UIKS-u se sprovodi program terapije za bolest zavisnosti ljekovima buprenorfin i metadon.

"Prema preliminarnim podacima, ukupan broj pritvorenih i zatvorenih lica koji je u 2023. godini bilo na terapiji buprenorfinom je 1.242, dok je 131 lice bilo na terapiji metadonom", navodi se u izvještaju Zaštitnika.

"S obzirom da u prosjeku ukupan broj zatvorenih lica godišnje bude oko 2.000, može se reći da je preko polovine primalo neki vid terapije za bolest zavisnosti", pojasnili su za CIN-CG iz kancelarije Zaštitnika.

Mreža snabdijevanja drogom

Ivan priča da je tokom boravka u zatvoru koristio nelegalne supstance, ali i neadekvatno upotrebljavao one legalne, odnosno ljekove koje u zatvoru prepisuje psihijatar.

"Zatvor je dug i kad je kratak. Supstance ti pomažu da preguraš", objašnajva Ivan.

"Prema podacima koje dobijamo od osoba na izdržavanju zatvorske kazne, i od onih koji su ranije bili u zatvoru, u UIKS-u postoji mreža snabdijevanja drogom", kažu za CIN-CG iz Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK, koja u okviru svojih programa radi sa zatvorenim osobama koje pate od bolesti zavisnosti.

Iz ove organizacije naglašavaju da nemaju podatke o načinima na koje droga ulazi u zatvorski sistem.

"Postoje načini na koji se droga nabavlja i plaća unutar samog zatvora, ali o načinima na koje ulazi u zatvor nemamo relevatne podatke", kažu iz LINK-a.

Kako objašnjavaju, najčešće se preprodaju terapijski ljekovi za bolest zavisnosti, poput buprenorfina, ali ima i takozvane "ulične droge" (marihuana, heroin, kokain...).

"Međutim, koliko se često ove droge mogu naći na tržištu u UIKS-u i u kojoj količini, nije nam poznato", objašnjavaju iz LINK-a, napominjući da nije riječ o zvaničnim podacima.

CIN-CG-a je razgovarao sa sedmoricom muškaraca koji su proveli duže vrijeme kao zatvorenici u Spužu. Šestorica od njih su ušli u zatvor zbog problema direktno povezanih sa bolešću zavisnosti - kriminalnih djela povezanih sa preprodajom i posjedovanjem droge, ili zbog pljački, a sve da bi došli do novca za psihoaktivne supstance. Oni nisu dobili odgovarajući tretman za bolest zavisnosti kada su došli u zatvor. Svih sedam izvora, koji su nepovezani među sobom, tvrde da su nelegalne supstance tokom njihovog boravka, koji obuhvata period od 2013. do 2022. godine, bile dostupne, da su su ih oni ili njihovi poznanici u zatvoru koristili. Tvrde i da je neadekvatna upotreba ljekova učestala, a dvojica sagovornika CIN-CG-a su i sami kortistili medikamente mimo propisa. Kažu da u UIKS-u pristup problemu zavisnosti nije odgovarajući, i da im je tokom izdržavanja kazne najviše falila podrška, razgovor sa stručnjacima, resocijalizacija.

Mediji su posljednjih godina izvještavali o više slučajeva prilikom kojih su nelegalne supstance ili pribor za injektiranje pronađene u zatvoru.

"Niti za jedan zatvorski sistem na svijetu ne može se reći da je u potpunosti čist", kaže za CIN-CG v.d. zamjenika direktora UIKS-a Nebojša Janković. Ipak, tvrdi Janković, nivo bezbjednosti u UIKS-u značajno je podignut u posljednje dvije godine, pa je tako i broj nedozvoljenih predmeta, poput telefona, značajno manji.

Iz UIKS-a nisu odgovorili na pitanje CIN-CG da li je i koliko bilo predoziranja zatvorenika tokom posljednje decenije, te da li je i koliko puta u posljednje tri godine primijenjen lijek nalokson, koji se koristi za umanjenje efekta predoziranja opijatima.

Najveći broj zatvorenika zbog povrede zakona u vezi sa drogom

Najveći broj zatovrenika UIKS-a je 2022. služio kaznu zatvora zbog povreda zakona u vezi sa drogom, njih 23 odsto, navodi se u posljednjem Izvještaju o zatvorima (SPACE) Evropskog savjeta. Ovo su pokazali i prethodni izvještaji o Crnoj Gori.

"Bolest zavisnosti, nesrećne porodične okolnosti, uglavnom loše djetinjstvo, to je nešto što prati najveći broj zatvorenika u Spužu. Prosječni zatvorenik u UIKS-u je napaćena osoba, a ljudi obično zamišljaju monstrume", kaže za CIN-CG jedan od izvora, Boris (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta), koji je veliki dio svog života proveo u zatvoru.

On je u ranim tinejdžerskim godinama ušao u kriminal i bolest zavisnosti.

"Misliš da si kul, da si konačno moćan, jer je do tad tvoj život bio samo dno. Trebalo mi je mnogo da ukapiram koliko je to daleko od istine", kaže Boris.

Istraživanje koje je radio Institut za javno zdravlje Crne Gore 2021. godine, a tiče se HIV-a i AIDS-a među zatvorenicima, na uzorku od oko 40 odsto osoba na izdržavanju zatvorske kazne u UIKS-u, pakazalo je da je većina, preko 60 odsto njih, probala drogu nekad u životu, od čega je trećina koristila drogu injektiranjem.

Oni koji počine krivična djela i uđu u sistem pravosuđa i zatvora, u prosjeku češće i duže koriste droge od generalne populacije, i to na rizičnije načine, uključujući injektiranje, navodi Evropski moniotirng centar za droge i zavisnost o drogama (EMCDDA) u publikaciji iz 2023. "Zatvori i droge: zdravstveni i socijalni odogovor". Zbog toga su zatvori važna ustanova za intervencije u vezi sa bolešću zavisnosti, navodi EMCDDA.

I u Evropi, slično kao u Crnoj Gori, veliki procenat zatvorenih lica služi kaznu zbog djela u vezi sa drogom.

U Crnoj Gori do sada nisu rađene detaljne analize koje se tiču upotrebe droga u zatvoru.

"Trenutno ne sakupljamo podatke iz Crne Gore za analize, ali je tako nešto u planu za naredni period", kazali su za CIN-CG iz EMCDDA.

Generalno je u zatvorima visoka potražnja za drogama, a u mrežu nabavke mogu biti umiješani prijatelji i porodica, zaposleni u zatvoru i organizovane kriminalne grupe, a koriste se i prednosti savremenih tehnologija, pa su i dronovi bili popularni, navodi EMCDDA.

Ušli i izašli sa bolešću zavisnosti

Sagovornici CIN-CG-a koji su imali iskustvo zatvora uz bolest zavisnosti vjerovali su da će odlazak u zatvor doprinijeti da makar riješe problem sa zavisnošću od psihoaktivnih supstanci.

"Vjerovao sam da će mi droga biti nedostupna, i odlučio da iskoristim priliku da prekinem upotrebu", kaže za CIN-CG Darko (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta).

"Zatvorski psihijatar mi je prepisao ksalol, da mogu da se smirim i da zaspim. Međutim, ubrzo nisam mogao bez njih, i trebala mi je sve jača doza", kaže Darko.

Izašao je iz zatvora, tvrdi, sa novim problemom.

"Bio sam non-stop kao poluživ, pospan, sa stalnom potrebom za ksalolima, nisam bio ja", kaže on.

Ivan se, kako kaže, nije ni trudio da dođe do terapije u zatvoru, iako je patio od bolesti zavisnosti.

"Iako sam bio duboko u zavisnosti, nadao sam se da neću imati nikakav dodir sa drogom", kaže on za CIN-CG.

Međutim, nije bilo tako. On je prilikom svog prvog boravka u Istražnom zatvoru koristio kokain.

"Momak iz sobe je imao svoje načine nabavke velikih količina. Dijelio je to, besplatno", rekao je u razgovoru za CIN-CG, ne želeći da dalje da objašnjava.

Ipak, supstanca koju je najčešće koristio na neadekvatne načine, koja mu nije bila ni prepisana, bio je agonistička terapija za zavisnost od opijata - buprenorfin.

"Buprenorfin mi nikada nije bio prepisan, ali sam ga u zatvoru dosta koristio. Cimer iz sobe bi ga podijelio sa mnom, ili bih ga kupovao, za cigarete, od onih kojima ljekar daje tu terapiju", objašnjava on.

Buprenorfin bi trebalo koristiti isključivo kao lijek prepisan od strane terapeuta, da bi se kontrolisala bolest zavisnosti od opijata, poput heroina. Buprenorfin je i sam opijat, ali ima agonističko dejstvo, što znači da ima i efekat smanjenja potrebe za upotrebom droge. Ipak, upotreba, bez ljekarskog nadzora, može dovesti do svih štetnih posljedica bolesti zavisnosti, kao i bilo koja droga.

"Buprenorfin prima samo određeni broj zatovrenika, ali se i mnogi drugi bore sa bolešću zavisnosti", kaže Ivan.

Zbog toga se, objašnjava, u zatvoru ovaj lijek preprodaje, dijeli, a nekad i otima od onih koji ga dobijaju na recept, objašnjava Ivan.

Više zatvorenih lica, koja pate od bolesti zavisnosti, potvrdilo je za CIN-CG da je do buprenorfinske terapije teško doći, te da su je i sami kupovali "na crno" od zatvorenika koji dobijaju ovu terapiju.

"Problem je što ukoliko neko ko uđe u zatvor nije dobio tu terapiju prije zatvora, teško će je dobiti kada uđe u zatvor", kaže Ivan.

"Zatvorenici često traže da im pomognemo da dođu do buprenorfinske terapije. To je jedan od najčešćih zahtijeva kada se obraćaju zaštitniku ljudskih prava i sloboda, međutim to nije naša nadležnost, o tome donosi odluku ljekar", kažu za CIN-CG iz kancelarije Zaštitnika.

Zvuk kolica sa ljekovima

Iz UIKS-a kažu za CIN-CG da je zatvorski psihijatar nadležan za prepisivanje ove terapije i da je za uvođenje te terapije potrebna procedura.

"Ukoliko nekom licu nije prepisana ova terapija prija dolaska u UIKS, za uvođenje je potrebno izvršiti odgovarajuću procjenu zavisnosti od psihoaktivnih supstanci od strane psihijatara i tek se tada uključuje terapija", kažu iz UIKS-a.

Kako kažu sagovornici CIN-CG-a, do neadekvatne upotrebe buprenorfina dolazi i zbog načina na koji se lijek dijeli.

"Medicinska lica koja dijele terapiju nikada ne ostaju dovoljno dugo da provjere da li se tableta istopila ispod jezika pacijenta, što je pravilan način upotrebe lijeka", kaže Ivan.

Zatvorenici koji dobijaju terapiju stave je pod jezik i trude se da lijek ostane očuvan. Pravilo je da se broj koji pokazuje gramažu na tableti mora vidjeti da bi mogla da "uđe na tržište", objašnjava Ivan.

U zatvoru su glavna "valuta" cigarete, objasnili su sagovornici CIN-CG-a.

"Buprenorfin od dva grama je bio četiri pakovanja cigareta, buprenorfin od osam, osam pakovanja", kaže Ivan.

Zavisnost može doći i od različitih vrsta ljekova za smirenje, antidepresiva, antipsihotika.

"Kada se predveče čuje zvuk zatvorskih kolica sa terapijom, odmah znamo da će nam makar privremeno biti lakše", objašnjava Ivan sumornu atmosferu, u kojoj se predugačak dan, bez odgovarajuće sistemske podrške, prekrati supstancama.

Od 1.059 osoba lišenih slobode, koje su 22. marta ove godine boravile u UIKS-u, njih 112 koristilo je buprenorfin. Osam zatvorenika koristilo je drugu vrstu terapije za opijatsku zavisnost - metadon. Antipsihotik "leponeks" koristilo je njih 35, bromazepam (leksilijum) koristilo je 40, a 90 je koristilo klonazepam, dok je njih 162 koristilo različite vrste antidepresiva.

Iako sve osobe lišene slobode nemaju prepisanu terapiju, upućeni sagovornici tvrde da svako može da dođe do makar neke tablete.

"Dovoljno je da pitaš sestru ili medicinskog tehničara sa kolicima sa ljekovima, da ti da nešto za spavanje. Ponekad ti možda kaže da treba da napraviš pauzu, ali uglavnom dođeš do tablete", kaže Ivan.

Ipak, iz UIKS-a nisu potvrdili ove navode.

Kombinacije tableta, koje se neadekvatno koriste, mogu biti jedanko štetne kao nelegalne supstance, objašnjavaju sagovornici.

"U zatvoru sam svjedočio da se sve što ti padne na pamet može koristiti na pogrešne načine, mrvljenje i ušmrkivanje tableta, ubrizgavanje", kaže Ivan.

"Liftovi" za razmjenu droge, telefona, ljekova...

Takozvani "liftovi" su glavno sredstvo razmjene robe u zatvoru, uglavnom nelegene, potrvrdilo je više sagovornika CIN-CG.

Za "lift" je potrebna najlonska kesa i neko sredstvo, obično čaršav ili metla koje će spustiti tu kesu, u susjedne sobe, uzduž ili poprijeko. Osim toga, razmjene se dogovoraju i dovikivanjem.

"Kad jedna grupa šeta, onda možete doviknuti nekome i dogovoriti što god vam treba", kaže za CIN-CG Marijan (ime je pseudonim).

Liftovima se razmjenjuju i telefoni, droga, ljekovi.

"To se odigrava pred očima komandira i veoma rijetko se desilo u mom sedmogodišnjem zatvorskom iskustvu da komadir kaže 'skloni taj lift'. I to je uglavnom to, jednostavna opomena da se lift vrati nazad u ćeliju", kaže za CIN-CG Ivan.

Više sagovornika CIN-CG-a tvrdi da su uvjereni da pojedini korumpirani zaposleni UIKS-a, naročito komandiri, učestvuju u nabavci droga ili "gledaju kroz prste" zatvorenicima kada su u pitanju razne aktivnosti, a sve za određenu svotu novca. Sagovornici CIN-CG-a tvrde da oni nijesu učestvovali u ovakvim radnjama, ali da su svjedočili ili čuli priče o tome od zatvorenika kojim vjeruju.

"Za vrijeme mog boravka u zatvoru pekla se rakija u ćeliji, i to sve na znanje komandira", kaže za CIN-CG Petar (ime je izmijenjeno zbog zaštite identiteta)

Već pomenuti Darko tvrdi da je svjedočio zlostavljanju jednog zatvorenika od strane komandira.

"On mu je platio veću svotu novca da mu nabavi telefon. To se kreće i do 1.000 eura. Dobio je telefon, ali bi mu ga komandir uzimao i tražio dodatni novac da mu ga da na korištenje", objašnjava ovaj sagovornik CIN-CG-a.

"Činjenica je da se dešavalo da se kod zaposlenih UIKS-a nađu nedozvoljene stvari namijenjene unosu u zatvor, u odnosu na to vodili su se disciplinski i krivični postpuci", kazali su iz UIKS-a.

Stav menadžmenta je da je za takvu zloupotrebu položaja, jedina odgovarajuća mjera, prestanak radnog odnosa", kaže Janković.

Ipak, takvi su slučajevi rijetki.

"Apelujemo na javnost da dostave podatke vezane za zaposlene koji vrše zloupotrebu bilo koje vrste, kazao je Janković.

Iz UIKS-a nisu dostavili podatke za CIN-CG o tome protiv koliko zaposlenih u UIKS-u se vode disciplinski i krivični postupci i zbog čega.

Sagovornici CIN-CG sa iskustvom bolesti zavisnosti u zatvoru kazali su da im je tokom boravka u UIKS-u nedostajalo da iskreno porazgovaraju sa stručnim licem, redovna psihoterapija, programi resocijalizacije. Fali aktivnosti, većina lica nema nikakav posao unutar UIKS-a, a to je naročito slučaj u Istražnom zatvoru. Problem je što se dnevne aktivnosti mnogih svedu isključivo na dvije polusatne šetnje zatvorskim dvorištem, na šta je Evropski komitet za sprečavanje torture upozoravao više puta.

Funkcionalan tretman još samo u planovima

Jedno osuđeno lice se u pritužbi žalilo na to što UIKS "po pitanju zavisnika ne radi ništa", navodi se u Izvještaju Zaštitnika. Zaštitnik je tada dao UIKS-u preporuke da: kontinuirano sprovodi psihijatrijsku, psihoterapijsku, psihosocijalnu i radno okupacionu terapiju u tretmanu bolesti zavisnosti kod lica na izdržavanju zatvorske kazne; da razmotri formiranje odjeljenja ili zone bez droge; uključi psihologe u rad zdravstvene službe posebno u radu osoba koje koriste droge, i da se osigura da se u UIKS-u uspostavi politika tretiranja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci koja je u potpunosti saglasna sa nacionalnom politikom.

Zaštitnik je u izvještaju za 2023. ustanovio da se u UIKS-u i dalje ne sprovodi skrining na prisustvo zaraznih bolesti (hepatitis, AIDS) kao dio standardne procedure na prijemu, već samo u slučaju sumnje na postojanje ovih oboljenja, iako su zatvorenici/ce generalno rizična grupa, a naročito ako injektiraju droge.

Zatvorska populacija generalno ima više stope HIV-a, hepatitisa B i C, i tuberkuloze, generalno je lošijeg zdravlja i imaju kraći predviđeni vijek života u odnosu na generalnu, navodi EMCDDA.

NVO Juventas koja se bavi bolešću zavisnosti i zatvorskom populacijom, apeluje godinama da je neophodno hitno otvoriti specijalnu zatvorsku bolnicu, ali i ublažiti kaznenu politiku kada su u pitanju prestupi zbog upotrebe droga.

Iz UIKS-a nisu odgovorali na pitanje koje se mjere preduzimaju kod zatvorenika kod kojih se nađu psihoativne supstance.

Čiste igle i špricevi trebalo bi da budu dostupni u svim ustanovama zatvorenog tipa, osobe koje pate od zavisnosti od opijata moraju imati dotupan izbor terapije buprenorfinom, a svi koji se suočavaju sa bolešću zavisnosti moraju imati jednake opcije za tretman kao i oni koji nijesu lišeni slobode, navodi Juventas u dokumentu "Smjernice za implementaciju programa smanjenja štetnih posljedica uptrebe droga u Crnoj Gori", i preduzeti mjere rehabilitacije.

Janković ne spori da je bolest zavisnosti izazovan problem za UIKS, i smatra da je potrebno da se na državnom nivou ulože značajna sredstva i energija.

"Činjenica da je broj osuđenih lica zbog upotrebe opojnih droga veliki, a kao i broj onih kojima je potrebna pomoć. Zbog toga je, između ostalog, u izgradnji specijalna zatvorska bolnica, koja će pomoći u rješavanju tog problema", tvrdi Janković.

Međutim, još je dugačak put do funkcionalnosti ovog objekta. Izgradnja je počela prošle godine, a rok završetka je dvije godine. Tek je onda na redu zapošljavanje kadra, što je problem sa kojim zatvorski zdravstveni sistem godinama ima izazove, o čemu je CIN-CG već pisao.

Sve preporuke govore da treba ponuditi opcije liječenja, što dokazano ima pozitivniji efekat u odnosu na kaznenu politiku.

U Crnoj Gori, za sada, za djela izvršena zbog bolest zavisnosti, ipak slijedi samo kazna.

UIKS ne odgovara da li je bilo smrti zbog posljedica upotrebe droge

Bio je simpatičan momak, znali smo da sjedimo, razgovaramo. Iz veoma siromašne porodice, kaže za CIN-CG Mladen (ime je pseudonim) govoreći o slučaju koji se desio u UIKS-u 2022.

“Desio se incident u vezi sa korištenjem psihoaktivnih supstanci”, kaže Mladen. Svjedočio je, kako kaže, da je njegov poznanik prvo mučen od strane zaposlenih. Zatim je disciplinski poslat u samicu.

“To je bilo nedaleko od moje ćelije, čuo sam ga kako vrišti. Cijelu noć”.

Kako tvrdi Mladen, ovom zatvoreniku je tokom noći pozlilo i hitno je sjutra prebačen u bolnicu. Ubrzo su saznali da je preminuo. Kaže da nekolicina njih vjeruje da je mladić preminuo zbog posljedice neadekvatne upotrebe droga. CIN-CG je preko posrednika došao da informacije od strane zaposlenih u UIKS-u da tako nešto može biti tačno.

Međutim, iz UIKS-a nisu odogvorili na pitanje CIN-CG-a da li je tačno da je taj zatvorenik preminuo usljed posljedica upotrebe psihoaktivnih supstanci, i da li je neposredno prije nego što mu je pozlilo bio smješten na disciplinsko odjeljenje.

Evropski komitet za sprečavanje torture, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i nevladine organizacije, poput HRA, upozoravali su više puta da je detaljan ljekarski pregled neophodan neposredno pred vršenje bilo kakve disciplinske mjere, poput smještanja u samicu.

CIN-CG je već pisao o propustima ljekarske službe UIKS-a i kada je u pitanju vršenje pregleda pred disciplinsku mjeru, ali i o mogućim propustima ljekarske službe, zbog toga što nema stalno dostupnog ljekara sve vrijeme.