STEVO MUK, ČLAN TUŽILAČKOG SAVJETA: Tatjana Begović neće imati moju podršku u slučaju reizbora za v.d tužiteljku 

Žao mi je što je većina prihvatila tezu da v.d VDT i VDT u punom mandatu mora doći iz redva državnih tužilaca. Iskustvo rada u Tužilačkom savjetu me uvjerilo u ispravnost stava da su za reforme neophodni ljudi bez istorije bliskih odnosa sa državnim tužiocima

Saopštili ste da v.d državna tužiteljka Tatjana Begović nema vašu podršku u slučaju reizbora na tu poziciju, te da bi takva odluka bila nezakonita.  Koliko je izvjesno da ona opet  bude izabrana na to mjesto?
MUK: Čini se veoma izvjesnim, sudeći po nekim diskusijama članova TS na ranijoj sjednici kao i izostanku većine za raspisivanje javnog poziva. Ukoliko bude tako, takav izbor neće imati moju podršku, jer se tako ozakonjuje ranija nezakonita odluka. Dodatno, jer je nastavila sa praksama, na kojima sam zamjerao i pethodnoj vd VDT.  

Njen prethodni izbor  kritikovala je i Evropska komisija u posljednjem non pejper dokumentu. I tada ste bili usamljeni u kritici takve odluke, odnosno izbora.  Šta to govori o Tužilačkom savjetu?
MUK: Evropska komisija je kritikovala takvu odluku zbog sukoba interesa Tatjane Begović kao članice Tužilačkog savjeta, kršenja zabrane napredovanja za vrijeme članstva u Tužilačkom savjetu. Ove kritike su jasno saopštene na Pododboru za slobodu pravdu i bezbjednost kao i u tzv “non paper“ o vladavini prava. Žao mi je što je većina prihvatila tezu da vd VDT i VDT u punom mandatu mora doći iz redova državnih tužilaca. Iskustvo rada u Tužilačkom savjetu me uvjerilo u ispravnost stava da su za reforme neophodni ljudi bez istorije bliskih odnosa sa državnim tužiocima.

Više puta bili ste usamljeni ili u manjini kada su u pitanju pojedine odluke Tužilačkog savjeta.  Kako vidite rad  tog tijela u prethodnom periodu?
MUK: U prvoj godini su donijete neke dobre i važne  odluke na koje sam lično ponosan i gdje je postojala neophodna solidarnost, ali onda kada je trebalo tražiti više i otvoriti prostor za suštinske reforme, prevladala je težnja za održavanjem postojećeg stanja. Od inicijative da se promijeni zakon o državnom tužilaštvu i tadašnjoj vd VDT utvrdi neograničeni mandat, slijedili su dalji koraci na pogrešnom putu. Pokušaj da se isključi konkurencija u postupku utvrđivanja predloga VDT, višestruko problematična odluka o određivanju vd VDT u februaru, odluka o obustavi postupka za utvrđivanje odgovornosti rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici itd

Jedna od takvih je i odluka da se iz proceduralnih razloga odbije ispitivanje odgovornosti više državne tužiteljke Lepe Medenice. Taj slučaj bacio je sumnju na volju Tužilačkog savjeta da doprinose ključnim reformama u tužilatvu.  Kako vidite taj slučaj?
MUK: Vidim ga kao propuštenu priliku da se donese odluka u jedinom slučaju kada je Tužilački savjet ( kao cjelina) to mogao, a smatram i morao da uradi. Umjesto toga, izbjegnuto je da se postupak sprovede do kraja, utvrdi puna istina i donese odluka. Čak je i prethodno organizovano saslušanje aktera tog slučaja na zatvorenoj sjednici ostalo bez zaključka.

U javnosti se čulo više mišljenja da se slučaj institucionalno ipak može nastaviti. Nastavka nije bilo. Kako to komentarišete?
MUK: Zamjenica disciplinske tužiteljke je u zakonskom roku podnijela žalbu Vrhovnom sudu na odluku Tužilačkog savjeta. Članovi Tužilačkog savjeta su se upoznali sa sadržajem žalbe. Vjerujem da je iznijela niz argumenata koje će sud morati ozbiljno da razmotri.

Šta bi trebalo  prvo mijenjati u zakonskom okviru radi postizanja  bolje efikasnosti rada TS?
MUK: Komisija za normativnu djelatnost radi na pripremi polaznih osnova za moguće izmjene Zakona o državnom tužilaštvu. Tužilačkom savjetu treba omogućiti mehanizme da obezbijedi funkcionalnost tužilaštva. Aktuelni zakonski okvir nam ne daje prostor da riješimo problem koji već dugo postoji u nekoliko osnovnih državnih tužilaštava gdje imamo samo jednog državnog tužioca koji je istovremeno i rukovodilac tužilaštva. Moglo bi se čak dogoditi da u nekim od njih uskoro ostanemo bez tužilaca, a da nemamo zakonske mogućnosti da reagujemo. Potrebno je da se reformiše sistem disciplinske odgovornosti, kako u pogledu opisa osnova za odgovornost, tako i u pogledu kruga inicijatora koji se mora proširiti. Disciplinski postupak treba pojednostaviti, precizirati u samom zakonu. Aktuelni sistem ocjenjivanja ne ostvaruje svrhu, jer su čak i nakon izmjena Pravila ocjenjivanja, tužioci i dalje “odlični“.  To je možda i najteže otvoreno pitanje – kako izgraditi pravedan I podsticajan sistem ocjenjivanja. Važno je i da se utvrdi efikasniji sistem nadzora državnoh tužilaštava, jer primjer započetog nadzora Vrhovnog državnog tužilaštva nad radom SDT, govori da u tom dijelu imamo zabrinjavajuće izazove. Nadzor traje već punu godinu dana, a bez informacije I objašnjenja u kojoj je fazi I kada će biti okončan.

Kako komentarišete nedavno mišljenje ASK kada su u pitanju izmjene Zakona o specijalnom tužilaštvu, da neka rešenja imaju „visoke korupcijske rizike“?
MUK: Korišćenje takvih fraza iz zakona u ovom slučaju je besmisleno. Glavni Specijalni državni tužilac traži upućivanje tužilaca u SDT, jer ima ograničene kadrovske kapacitete, a Tužilački savjet pozitivno odgovara na takav zahtjev GSDT. Dakle, naši napori su bili usmjereni upravo na osnaživanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije sporno da bi pravne norme koje uređuju ovo pitanje mogle da budu kvalitetnije izvedene, i radiće se na izmjenama Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu. Međutim, teško je oteti se utisku da je oglašavanje ASK selektivno, da iza svega stoje drugi motivi i da sve liči na pokušaj da se umiješa u neke aktuelne sudske postupke. Tužilački savjet se argumentovano izjasnio o ovome u javnoj izjavi koju sam podržao.

Rijetke pohvale kada je u pitanju posljednji non pejper Evropske komisije o vladavini prava stigle su na adresu Specijalnog državnog tužilaštva. To tužilaštvo i  dalje čeka poboljšanje kadrovskih i prostornih kapaciteta. Kako to vidite?
MUK: Država je dužna da obezbijedi bolje uslove za rad, i to će vjerujem uskoro biti slučaj nakon preseljenja SDT u prostorije stare zgrade vlade. Moguće da je to moglo da se realizuje brže, uz jasnije dogovore i koordinaciju, i uz punu finansijsku podršku države, bez čekanja na inostrane donatore. Kadrovski kapaciteti zavise od više faktora. Najprije od stare kadrovske politike i kapaciteta specijalnih tužilaca, zatim od kapaciteta ekspertskog kadra gdje hronično nedostaju IT struka i finansijska forenzika. Otvoreno je pitanje direktnog pristupa bazama podataka. Vlada je propustila da ovo pitanje stavi na dnevni red, nakon što je na inicijativu Instituta Alternativa organizovana tematska sjednica radne grupe za poglavlje 24 “Stepen funkcionalnosti sistema za bezbjednu razmjenu podataka“ u novembru 2022.godine. Bio sam na toj sjednici i svjedočio zapanjujućem izostanku komunikacije i koordinacije državnih organa.

Koliko rezultati SDT mogu  biti valorizovani ukoliko ostatak pravosuđa nije reformisan, ili je u vd stanju?
MUK: Najvažnije je da dio sudstva koji je specijalizovan za slučajeve iz nadležnosti SDT, specijalizovano vijeće Višeg suda u Podgorici, bude sposobno da u razumnim rokovima donese prvostepene presude. To sada nije slučaj. Pogledajte broj optužnica SDT od osnivanja do danas i broj prvostepenih presuda i sve će biti jasno. Svjedočimo da se optužena lica nakon isteka maksimalno dozvoljenog trajanja pritvora od tri godine, sada nalaze na slobodi, a da će se na presude još dugo čekati. Suđenja traju predugo, između ostalog i zbog zloupotrebe procesnih prava. Drugo,  čak ni presude bez trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom, neće dati značajnije efekte. Tu hronično izostaju odgovarajući kadrovi. Nedavno je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, uz podršku ambasade SAD akreditovan master program za forenzičke računovođe, kao važan element u bori protiv korupcije I organizovanog kriminala. Možda bi država mogla da obezbijedi stipendije za ovaj ili neki sličan program u inostrastvu za jedan broj lica koja bi se obavezala da će u narednom periodu raditi za SDT ili policiju na poslovima finansijskih istraga. Treće, već se predugo kasni sa efikasnim korišćenjem mehanizama obezbjeđenja integriteta službenika policije, a koji su  uspostavljeni novim Zakonom o unutrašnjim poslovima. Bezbjednosne provjere, poligrafsko testiranje  jedinica za antikorupciju . Četvrto, neophodno je da se reformišu uslovi u kojima borave lica kojima je određen pritvor. Pritvor ne smije biti prostor za dalje, nesmetano vođenje aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa.

Kako vidite stanje u pravosuđu generalno?
MUK: Aktuelno stanje je posljedica višedecenijskog srastanja sa ranije vladajućom partijom, dijelom i kriminalom, ali i izgrađenog mentaliteta i organizacione kulture koja teži održavanju postojećeg statusa. Aktuelno stanje je i rezultat propuštanja da se suštinske reforme izvedu u trogodišnjem periodu koji je za nama. Nakon što je javnost upoznata sa razmjerama infiltracije organizovanog kriminala i korupcije u sam vrh policije, tužilaštva i sudstva, sada je jasno da se mora uvesti vjerodostojan sistem dodatnih provjera i garancija integriteta. Za razliku od mišljenja da tzv “vetting“ ili tranzicionu reevaluaciju sudija i tužilaca treba posmatrati kao jednokratni mehanizam, vjerujem da treba uspostaviti sistem redovnih, periodičnih kontrola koji bi uključio potpunu kontrolu imovine i prihoda, bezbjednosne i druge provjere tužilaca i sudija.

Očekujete li da će nova parlamentarna većina uspjeti da odblokira procese u tom smjeru?
MUK: Nastavak pravosudne reforme treba da stavi u sam vrh prioriteta, ne samo zbog ispunjavanja obaveza u pregovorima o članstvu u EU, već zato što bez nezavisnih sudova i samostalnog, proaktivnog i efikasnog tužilaštva nema ni vladavine prava, ni funkcionalne demokratije ni zaštite ljudskih prava. Nova vlada i skupština moraju pokušati da pronadju kompromis u vezi sa izborom ključnih pravosudnih funkcija. Međutim, ne podržavam izbor bilo koga i po svaku cijenu. U dijelu zakonodavnih aktivnosti, čeka ih dosta posla, između ostalog, priprema i usvajanje Zakona o sudskom savjetu i sudijama, izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, izmjene Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu i Zakonik o krivičnom postupku.

Milena PEROVIĆ
www.monitor.co.me