Sumnjivi milionski kredit supruge ministra Petra Ivanovića: Rata veća od primanja porodice

Porodica ministra poljoprivrede Petra Ivanovića prezadužena je milionskim bankarskim kreditom, koji ne može da se otplaćuje zvaničnim primanjima koje je taj vladin funkcioner prijavio Komisiji za sprječavanje sukoba interesa.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u Ugovor o stambenom kreditu koji je 2007. godine odobrila Hypo Alpe Adria banka (HAAB) ministrovoj supruzi Oliviji Ivanović.
Tim kreditom ona je kupila zemlju od 5.600 metara kvadratnih u Radovanićima u Herceg Novom.
Kredit od 751.000 švajcarcaskih franaka odobren je 12. jula 2007. godine.
U to vrijeme Petar Ivanović bio je član odbora direktora i potpredsjednik te banke. To se može zaključiti i na osnovu njegove biografije na oficijalnom sajtu Demokratske partije socijalista (DPS).

Nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora o stambenom kreditu Ivanović je “napustio” banku. CIN CG nije dobio odgovor iz Hypo Alpe Adria banke da li je taj stambeni kredit uticao da Ivanović ne bude više jedan od čelnika te finansijske ustanove.
To pitanje proslijeđeno je iz razloga što je prema mišljenju eksperata iz oblasti bankarstva kredit suviše rizičan za banku i odobren je mimo ustaljenih bankarskih propisa.
Iz banke nijesu odgovorili ni da li su službenici koji su potpisali kredit i dalje radno angažovani niti da li Ivanovićeva redovno plaća mjesečne rate za odobrene kredite:
“Podsjećamo Vas da bankarska tajna predstavlja poslovnu tajnu, te da Vam, u skladu sa Zakonom o bankama ne možemo izaći u susret, vezano za tražene podatke”, napisala je Željka Radulović iz HAAB.
Ni ministar poljoprivrede nije odgovarao na pozive i sms poruke CIN-CG.

Beler: Niko nije provjeravao
kapital korisnika kredita

Prije tri mjeseca glavni istražitelj slučaja spornih kredita Hypo Alpe Adria banke Kristijan Beler izjavio je u razgovoru za bečki dnevnik “Kurir” da je “sistem Hipo” na Balkanu funkcionisao na način da kod finansiranja nekretnina nije bilo provjere rizika, niti procjena održivosti.
“Niko nije provjeravao bonitet i kapital korisnika kredita. Čak nije provjeravano da li uopšte postoji nekretnina. Krediti su pored svega odobravani. Često su objekti bili mnogo manje vrijednosti od dobijenog kredita”, objasnio je Beler upitajući ko je uzeo razliku.
Po srednjem kursu koji je korišćen u bankarskom ugovoru, 2007. godine vrijednost jednog eura iznosila je oko 0.60 franaka, što znači da je Ivanovićeva tada dobila kredit od 449.173 eura.
Navedeno je da banci od 31. avgusta te godine do 31. jula 2027. mora po osnovu vraćanja kredita 240 mjeseci da uplaćuje po 5.658 franaka. Do 2027. Ivanovićeva treba da vrati banci sa kamatom iznos od 1.358.129 franaka.
Vrijednost franka u odnosu na euro godinama je rasla, a danas prema kursnoj listi Centralne banke Crne Gore vrijednost jednog eura iznosi 1.03 franka.
Po kursu iz 2007. godine, Ivanovićeva je u eurima trebalo da vraća banci oko 3.400 eura, a ove godine taj iznos je narastao na više od 5.000 eura.
Prema zvaničnim podacima sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa, Ivanovićeva nikada nije primala platu veću od nekoliko stotina eura.

Ukupni mjesečni prihodi porodice Ivanović od 2.380 eura, koje je ministar u svom posljednjem imovinskom kartonu prijavio, nijesu dovoljni da se “pokrije” mjesečna rata za kredit. Nejasno je kako je pored tolikog kredita i primanja, prema istom kartonu, Ivanović uspio i da uštedi 25.000 eura.
U članu dva Ugovora o bankarskom kreditu između ostalog piše: “U cilju obezbjeđenja potpune otplate dugovane glavnice, kamate, zatezne kamate i svih ostalih troškova kredita, korisnik se obavezuje da prije korišćenja kredita... dostavi Banci ovjerenu i potpisanu Administrativnu zabranu sa pripadajućom potvrdom/izjavom, na osnovu koje će se iz mjesečne zarade korisnika kredita vršiti obustava mjesečnih anuiteta po kreditu”.
Nije poznato da li je Ivanovićeva dostavila potvrdu da joj zarada pokriva mjesečne rate/anuitete.

Sa druge strane može se vidjeti da je Petar Ivanović Komisiji za sprječavanje sukoba interesa u imovinskom kartonu za 2008. godinu naveo da njegova supruga Olivija imala mjesečnu zaradu od 600 eura i da nije imala drugih primanja. Navedena je i napomena da je Ivanovićev prihod od prodaje akcija i dividende od ukupno 59.000 eura iskorišćen za plaćanje kredita.

Zemlju kupila od Begovića i Morica

Za novac koji je kreditom dobila Ivanovićeva je u julu 2007. kupila oko 5.600 metara kvadratnih zemlje u Herceg Novom. Na tu nepokretnu imovinu upisana hipoteka u korist banke, zbog kredita. Zemlja je kupljena potpisivanjem tri ugovora, u koje je CIN-CG imao uvid.
Prvo je 6. jula 2007. kupila 410 metara kvadratnih zemljišta u Radovanićima blizu Herceg Novog za 32.800 eura od tada sedamdesettrogodišnjeg Sava Begovića, koji je ugovor “potpisao” otiskom prsta.
Dva dana kasnije potpisan je i ugovor sa porodicom Moric, kada je kupiljeno 4.141 metar kvadrati zemljišta takođe u Radovanićima za 331.280 eura.
Istog dana, 8. jula, Ivanovićeva je sklopila još jedan ugovor sa istom porodicom, kada je kupljena zemlja od 1.050 metara kvadratnih u istom naselju za iznos od 84.000 eura.

Povezana i sa kreditom žene Veselina Vukotića

Hypo Alpe Adria banka je 16. jula iste godine odobrila kredit od 745.000 franaka supruzi javnog funkcionera Veselina Vukotića, koji je sa premijerom Milom Đukanovićem osnovao privatni Univerzitet Donja Gorica (UDG).
Da sa kreditom Ljiljane Vukotić ima veze i Olivija Ivanović vidi se iz ugovora o hipoteci od 11. oktobra 2007.
U ugovoru su njihovi potpisi kao hipotekarnih dužnika.
Prema katastarskim podacima njih dvije vode se kao vlasnice parcele u hercegnovskom naselju Radovanići od ukupno 1.080 kvadrata.
Dio Vukotićeve u toj parceli je 670 , dok ministarovoj ženi pripada 410 kvadrata. Zbog drastične promjene kursa, Centar za zaštitu potrošača podnio je 2013. godine tužbu Osnovnom sudu u Podgorici u ime 300 oštećenih klijenata od ukupno 500 zbog podizanja stambenih kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima protiv Hypo Alpe Adria banke. Nije poznato da li su se Ivanovićeva i Vukotićeva pridružile oštećenim klijentima, koji su tužili HAAB.

U istraživanju za ovaj tekst doprinijela Slavica Kosić, dopisnica ND Vijesti iz Herceg Novog

Ana Komatina i Vladimir Otašević