TIJELO ZADUŽENO ZA OČUVANJE PODRUČJA KOTORA NE RADI, VLADA NE REAGUJE: Savjet postoji samo na papiru

Od januara 2016. do decembra prošle godine Savjet je trebalo da ima više od 70 sjednica, ali je održano svega 17. Ministarstvo i Vlada ne ispunjavaju svoje obaveze

Jedno od ključnih tijela koje bi trebalo da pomogne očuvanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO postoji samo na papiru. Savjet za upravljanje područjem Kotora se nije sastao više od godinu i po dana, a trebalo bi da ima redovne mjesečne sastanke i podnosi godišnje izvještaje. Uprkos tome, Vlada nije iskoristila zakonsku mogućnost da smijeni članove Savjeta i postavi nove.

U cilju efikasnijeg upravljanja područjem koje se od 1979. godine nalazi pod zaštitom UNESCO, Skupština Crne Gore je prije nepunih deset godina donijela lex specialis - Zakon o zašiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Područjem se upravlja u skladu sa Menadžment planom Kotora. Zakonom je uvedena obaveza uspostavljanja Savjeta koji, između ostalog, vrši monitoring stanja Područja Kotora, priprema godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i daje saglasnost za inicijative i programe koji se odnose na tu oblast.

Potreba za osnivanjem Savjeta nametala se i zbog prekomjerne urbanizacije i ostalih problema ovog zaštićenog područja, čiji status je od strane UNESCO dovođen u pitanje. Međutim, efekti koje je Savjet trebalo da ima, posebno u posljednjih godinu i po otkada se ovo tijelo ne sastaje, sve su upitniji.

Ostavku u ovom tijelu podnijela je u februaru 2020. godine predstavnica NVO Expeditio Aleksandra Kapetanović, koja je kazala se Savjet u tom trenutku nije sastajao nepunih godinu.

"Iako je predviđeno da se sastaje jednom mjesečno. To govori ne samo o nefunkcionalnosti ovog sistema nego i o neshvatanju izuzetno problematične situacije u kojoj se Područje Kotora trenutno nalazi i značaja upravljanja područjem Svjetske baštine generalno", navodi se u ostavci Kapetanović u koju je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid.

Problemi u funkcionisanju Savjeta počeli su znatno ranije. Tokom 2016. godine bilo je svega pet sjednica, 2017. godine ovo se tijelo nije nijednom sastalo, a nešto je intezivniji bio rad 2018. godine, kada je organizovano devet sjednica. Ali, u 2019. godine samo se jednom sastao, a 2020. godine dva puta. Prošle godine nije bilo niti jednog sastanka. Dakle, za šest godina, Savjet je trebalo da ima više od 70 sjednica, ali bilo ih je svega 17, vidi se iz zapisnika koje je CIN-CG dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) Opštine Kotor za period do decembra.

Od formiranja Savjeta bilo je više promjena vasti u Kotoru, ali to nije uticalo na efikasniji rad ovog tijela, koje je trebalo značajno da doprinese očuvanju Područja Kotora.

Zakonom je predviđeno je da predsjednik Opštine Kotor bude istovremeno i predsjednik Savjeta, a pored njega tijelo ima deset članova. Osim pet članova koje imenuje Skupština opštine Kotor, propisano je da ostali predstavnici budu iz resora kulture, uređenja prostora i zaštite životne sredine, uprave nadležne za zaštitu kulturnih dobara, Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem grada.

"Iako su Zakonom definisane nadležnosti Savjeta veoma značajne, u praksi se pokazalo da on postoji samo kao forma, da služi kao platforma za razmjenu infomacija različitih aktera, ali da u sušitini nema nikakvog uticaja na procese koji se dešavaju na Području Kotora", kaže Aleksandra Kapetanović.

Ona ističe da bi bilo potrebno definisati nove mehanizme i tijela za upravljanje Područjem.

I bivši član Savjeta, profesor Arhitektonskog fakulteta Ilija Lalošević, mišljenja je da Savjet nije sam po sebi dovoljan i da bi Crna Gora i grad Kotor, u cilju zaštite i upravljanja Područjem, trebalo da primijene raniji model, a to je obezbjeđivanje institucionalnih, kadrovskih i drugih preduslova za zaštitu "in situ", odnosno u okviru samog područja na Listi UNESCO-a, koji je uobičajen u cijelom svijetu, o čemu svjedoče i brojni primjeri u okruženju, poput onog u susjednoj Hrvatskoj.

"Smatram da pored Savjeta koji bi i dalje imao savjetodavnu i kontrolnu ulogu, treba da se formira, odnosno restituiše institucija kojoj bi se povjerilo upravljanje zaštićenim područjem, tzv. 'site manager', poput nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor. Bez obzira na novije reforme sistema zaštite kulturnih dobara, slične institucije, i danas imaju drugi zaštićeni gradovi i područja, kao na primjer Dubrovnik, gdje funkciju upravljača zaštićenim kulturnim dobrom ima Zavod za obnovu Dubrovnika," kazao je za CIN-CG profesor Lalošević.

Lalošević je bio direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor, koji je funkcionisao od 1980. do 2011. godine.

Zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor prestao je sa radom prije desetak godina, a potom je transformisan u područna odjeljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Zakon o zaštiti kulturnih dobara predvidio je donošenje Menadžment plana za kulturna dobra koja imaju međunarodni značaj, odnosno koja su upisana na UNESCO listu ili su nominovana za upis. Menadžment plan donijet je za Područje Kotora u decembru 2011. godine.

Zakonom je propisano da je Savjet dužan da svake godine do 1. marta dostavi Vladi godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana. Međutim, izještaj je predat jedino za 2017. godinu, vidi se iz dokumenta koji je CIN-CG dobio.

Kapetanović ističe da taj godišnji izvještaj daje najkompletniju analizu i ocjenu stanja na Području Kotora.

U izvještaju se navodi da, između ostalog, efekti sprovođenja Menadžment plana "u domenu sprečavanja prekomjerne i nekontrolisane urbanizacije nisu postojali", da su brojni primjeri narušavanja i uništavanja vrijednosti prostora "pokazatelji nedosljedne primjene Zakona o zaštiti kulturnih dobara i drugih zakona" ali i da takvom stanju doprinosi "nekompetentnost većine učesnika u izradi planova, projekata kao i u izvođenju radova".

Uprkos tome što se Savjet nije sastao od maja 2020. godine do decembra prošle godine, a izvještaj o Menadžment planu nije slat godinama, Vlada nije iskoristila svoju zakonsku mogućnost da razriješi to tijelo.

Iz Generalnog sekratarijata Vlade su CIN-CG kazali da u periodu od imenovnja Vlade Zdravka Krivokapića 4. decembra 2020. godine nije podnošen predlog za razrješenje i imenovanja Savjeta, napominjući da je to posljednji put učinjeno sredinom januara 2020. godine, a na predlog tadašnjeg ministra kulutre Aleksadra Bogdanovića.

Predlog imenovanja je sada u resoru ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Iz Ministarstva nisu odgovorili više od tri sedmice na pitanja CIN-CG, između ostalog, koliko su zadovoljni radom Savjeta i na koji bi način trebalo unaprijediti zaštitu Kotora u cilju očuvanja na Listi UNESCO. Bratić je na 41. Generalnoj konferenciji UNESCO u novembru kazala da je članstvo u toj organizaciji "jedan od strateških prioriteta naše spoljne politike", zahvalila se organizaciji na podršci prethodnih godina, "s ciljem značajnog poboljšanja očuvanja prirodne, kulturne i istorijske oblasti Kotora".

Ni iz same Vlade nisu odgovorili na pitanja CIN-CG na koji način izvršna vlast štiti Područje Kotora, s obzirom da Savjet ne funkcioniše, ali ni zbog čega se izvršna vlast do sada nije bavila ovim pitanjem, a izvještaji o Menadžment planu nisu slati u zakonskom roku.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potvrdio je da Vlada nije imenovala novi sastav Savjeta, ali tvrdi da će se to tijelo uskoro sastati.

"Bez obzira na to, radna grupa koja radi na reviziji Menadžment plana obavlja svoj posao, što je u ovom trenutku prioritet. Nakon izrade dokumenta, Savjet će razmatrati isti", kazao je on za CIN-CG.

Smatra i da Savjetu treba preciznije definisati obaveze, ali i ovlašćenja u njihovom ispunjavanju, napominjući da se to može uraditi samo kroz izmjene zakonskih rješenja.

Jokić je pohvalio intenzivniju saradnju sa Vladom i Ministarstvom, ali nije odgovorio na dodatna pitanja CIN-CG da li je potvrda toga i neodržavanje sjednica Savjeta i neusvajanje izvještaja o Menadžment planu.

U protekom periodu od upisa na Listi UNESCO, desile su se promjene u prirodnom i kulturnom pejzažu područja, navodi se u jedinom izvještaju o Menadžmentu planu.

Te promjene nastale su kao posljedice intenzivne stambne gradnje, posebno poslije razornog zemljotresa 1979. godine.

"Prekomjerna gradnja nije bila izazvana ni povećanjem broja stanovnika koji bi uslovio takav intenzitet gradnje, jer je demografski rast uglavnom stagnirao ili blago rastao, a nisu bili građeni ni novi privredni objekti koji bi zahtjevali angažovanje nove radne snage a time i potrebu za povećanjem stambene gradnje", navodi se u izvještaju koji potpisuje Jokić.

U izvještaju je konstatovano i da je paralelno sa radom na izradi Mendžment plana nastajao novi talas urbanizacije koji se posebno odrazio na naselja Kostanjicu, Morinj, Risan, Dobrotu, Prčanj...

Štete izazvane izgradnjom stambenih i turističkih kapaciteta, konstatuje se u dokumentu, nepovratno su uticale na autentičnost i integritet Područja Kotora.

UNESCO je prije nepunih 20 godina dao upozorenje da prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija predstavlja jednu od najvećih prijetnji očuvanu vrijednosti Svjetske baštine Kotora.

Moratorijum na gradnju u tom području uveden je u martu 2017. godine, zbog višegodišnjih upozorenja UNESCO-a da bi Kotor mogao biti skinut sa liste zaštićenih područja, upravo zbog pretjerane devastacije prostora. Vlada u međuvremenu nije produžila moratorijum na gradnju.

Prioritet održanje statusa

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić kazao je da je Kotor grad sa možda najviše upisa na listu UNESCO na svijetu.

"S tim u vezi, za Opštinu Kotoru je apsolutni priroitet zadržavanje na svjetskoj listi baštine UNESCO. U prethodnom mandatu smo uspijeli da snažnom akcijom otklonimo prijetnju brisanja sa liste, a u ovom ćemo taj status dodatno utvrditi. Brisanje sa liste bi značilo brisanje naše zemlje sa spiska civilizovanih naroda", naveo je on.

Osim Područja Kotora od 1979. godine, na listi je prije pet godina upisana i Kotorska tvrđava, kao dio Venecijanskog odbrambenog sistema. Kulturna baština Bokotorskog zaliva, Bokeljska mornarica, upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a, kao prvo nematerijalno kulturno dobro iz Crne Gore u decembru 2021. godine.

Miloš RUDOVIĆ