TRANSRODNA ZAJEDNICA JOŠ ČEKA ZAKON O PRAVNOM PREPOZNAVANJU RODNOG IDENTITETA NA OSNOVU SAMOODREĐENJA: Dehumanizacija traje

Trenutna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava. Ovu dehumanizujuću praksu može promijeniti  Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, ali se na njegovo usvajanje još čeka

Milena RADONJIĆ

„Momenat u kom sam shvatio da sam slobodan roda koji mi se nametao, postao sam slobodan svih drugih okova, kaže za CIN NCG  transmuškarac i građanski aktivista Nikola Ilić.

“Osjećaš se kao da si korak bliže autentičnosti i svojoj suštini. Otvara se prostor za iskustva koja priželjkujemo, umjesto onih na koja smo primorani”, objašnjava Ilić i dodaje da „nakon prilagođavanja pola, u odrazu vidi sebe“.  Kaže da veoma raduje količina empatije koju ljudi umiju pokazati i prihvatiti transrodne osobe.

Transrodna zajednica, međutim, još čeka na Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, koji bi olakšao institucijama da ih jasnije vide, a koji je trenutno u formi Nacrta.

Iz Asocijacije Spektra za CIN-CG objašnjavaju da procedure trenutno definišu da je promjena oznake pola u dokumentima moguća nakon izvršene tranzicije, što Ministarstvo unutrašnjih poslova tumači tako što zahtjeva prinudnu sterilizaciju.

“Tranzicija može biti socijalna, hormonska ili medicinska. MUP ovu odredbu tumači tako što zahtijeva prinudnu sterilizaciju kako bi osoba imala pravo na promjenu oznake pola”, pojašnjava aktivista ove organizacijeAleksa Radonjić.

Radonjić kaže da je zbog toga važno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je na čekanju, jer bi trenutnu “dehumanizujuću” praksu konačno izbacio iz upotrebe.

Akcija za ljudska prava (HRA) tu praku nazvala je okrutnom i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava.

„Usvajanje ovog zakona omogućiće transrodnim osobama promjenu oznake pola i matičnog broja u ličnim dokumentima bez obaveze da podnose medicinsku dokumentaciju ili dokaze o obavljenim medicinskim procedurama, kao što su operacije ili hormonske terapije“, kaže za CIN - CG načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović.

Prema njenim riječima , ovaj Zakon predstavlja značajan korak ka unapređenju ljudskih prava u Crnoj Gori, između ostalog, jer smanjuje i administrativne barijere i nasilje u vezi sa promjenom integriteta.

Administrativne barijere

„Lična dokumenta nisu samo papir, imaju široku primjenu u svakodnevnom životu, poput prelaska granice, odlaska u poštu, banku, ili bilo koju drugu ustanovu ili instituciju. Kada sistem primorava trans osobe da prođu kroz proces gentialne rekonstrukcije kako bi uskladile dokumenta sa svojim identitetom, on zapravo primorava na autovanje svaki put kada dođe do upotrebe dokumenata. Identiteti trans osoba koje iz raznih razloga – ličnih, medicinskih ili drugih – ne žele ili ne mogu da prolaze kroz genitalnu rekonstrukciju nije ništa manje stvaran“, objašnjava Nikola Ilić.

On ističe  da sterilizacija kao preduslov za promjenu oznake pola u dokumentima predstavlja primoravanje onih koji ne žele da prolaze genitalnu rekonstrukciju da to učine ne bi li imali jednak tretman u društvu.

“Oni koji iz medicinskih ili drugih razloga nisu prošli kroz proces sterilizacije i promijenili oznaku pola u dokumentima, trpe svakodnevno nasilje kada se njihova dokumenta, izgled i rodni identitet preispituju. To se dešava svaki put kada pođete u neku instituciju, kada uđete u banku ili svratite do pošte da pokupite paket. Svaka situacija u kojoj morate da predate identifikacioni dokument, a takvih je mnogo, dovodi do preispitivanja, pogotovo kada se vaš izgled možda ne poklapa sa oznakom u dokumentima i onime što drugi "očekuju”, navode iz Spektre.

Aktivista Spektrea Marko Vukčević kaže za CIN- CG da novi Zakon očekuju na sjednici Vlade i u Parlamentu, te da su kompromisi morali biti napravljeni, kako bi samoodređenje ostalo princip koji je temelj ovog zakona.

Kompromis zarad samoodređenja

“Jedno od ograničenja novog Zakona je činjenica da osoba ne može biti ni u braku ni u životnom partnerstvu kako bi pristupila ovom pravu, što znači da će osobe koje jesu u ovim zajednicama morati da se razvedu kako bi pristupili pravu”, objašnjav Vukčević.

Posebno ih je, kako je naveo, pogodio kompromis da se podigne granica sa 15 na 18 godina. Smatraju da to nanosi nemjerljivu štetu mladima koji imaju podržavajuće roditelje i kojima bi život bio značajno kvalitetniji da mogu da pristupe ovom pravu.

“Ovaj kompromis suštinski znači da ostaje norma da djeca između 16 i 18 godine i dalje moraju prolaziti sterilizaciju kako bi pristupili ovom pravu, tako da argument da je kompromis napravljen zbog dobrobiti djece ne stoji”, ocijenjuje  Vukčević.

Ograničenje je, dodaje on, da pravu mogu pristupiti samo crnogorski državljani, što je, kako kaže, regresivnije od svih evropskih zemalja koje imaju ovakve zakone, a koje dozvoljavaju i rezidentima.

“Ovo je posebno problematično zbog velikog broja ljudi koji danas bježe od rata i koji ovo pravo nikad neće moći da ostvare u matičnim državama. Zakonsko rješenje ograničava i one koji su na izdržavanju krivične kazne ili dok traju pravne posljedice, pa ne možemo govoriti da je pravo na samoodređenje dostupno baš svima jednako uzevši u obzir ova sva ograničenja”, rekao je Vukčević.

Ipak, smatra on, veliki korak će se napraviti ako se zakon usvoji, kako na praktičnom nivou za živote svih ljudi koji i dalje moraju prolaziti sterilizaciju, tako i na vrijednosnom.

Biljana Pejović ističe da se obezbjeđivanjem prava na identifikuju u skladu sa osjećajem priznaje dostojanstvo i autonomija.

Pravo da budeš ono što jesi

„Promjena počinje osnovnim poštovanjem i razumijevanjem da niko ne traži više od prava da bude ono što jeste“, jasan je Nikola Ilić.

Društvo koje to omogućava je, kako kaže, društvo koje je bolje za sve, ne samo za trans zajednicu.

Ilić navodi da je želja da bude ono što jeste eliminisala sve opcije osim prilagođavanje pola, te dodaje da bi svaki drugi izbor koji bi napravio značio „gubljenje sopstva“.

„Volio bih da ljudi u Crnoj Gori shvate da trans osobe nijesu nešto što treba tolerisati već smo ljudi kao svi drugi, koji žele živjeti dostojanstveno, bez objašnjavanja i pravdanja svojih identiteta. Diskriminacija i nasilje su nešto što utiče na svaki aspekt naših života, ljudi moraju postati svjesni posljedica svojih djela“, kaže. Ilić naglašava da je važno da se njihove potrebe uzmu u obzir, da bi bez straha bili dio društva.

Dostupnost Neofolina obradovala trans zajednicu

Iz Spektre su krajem novembra ove godine saopštili da je, nakon osam godina, riješen problem nestašice hormonske terapije estradiol u injekcionom obliku.

“Prema zvaničnoj informaciji dobijenoj od strane Montefarma, na osnovu našeg zahtjeva za slobodnim pristupom informacijama, obaviješteni smo da se Neofolin nalazi na stanju, te da će biti i u buduće čime je ovaj problem sistemski riješen. Napominjemo da smo zajedno sa našim saveznicima iz civilnog sektora uložili osam godina aktivnog truda u rješavanje ovog problema”, kazali su oni.

Ilić kaže da je vijest o ponovnoj dostupnosti Neofolina veoma obradovala trans zajednicu, te da je on od životnog značaja za žene, naročito one trans.

Biljana Pejović iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naglašava da je upravo pružanje pravne, medicnske i socijalne podrške osobama koje žele živjeti u skladu sa svojim rodnim identitetom ključno za osiguravanje njihove dobrobiti i integracije u društvo.

“Važno je naglasiti da prihvatanje novog zakona ne znači nužno odricanje od tradicionalnih vrijednosti, već predstavlja napredak ka izgradnji društva koje cijeni različitost i poštuje prava svih svojih građana i građanki”, zaključila je Pejović.

Rasprava o Zakonu na čekanju

Ono što brine transrodnu zajednicu jeste odlaganje rasprave o Zakonu o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku raspravu nije uvrstila u Dnevni red za sjednicu Vlade 19. decembra što su iz Spektre kritikovali.

„Podsjećamo da rad na ovom zakonu traje punih osam godina, da su zakonski tekst pažljivo razmatrali svi relevantni akteri i da su usvojene sugestije svih učesnika u procesu.  Nacrt je dobio pozitivnu ocjenu Evropske komisije, čime su se stekli uslovi da se nađe na Dnevnom redu Vlade Crne Gore“, saopštili su.

Ukzali su i da ovaj postupak Vlade nije u skladu sa obavezujućim zaključcima relevatnih tijela UN, niti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

„ Podsjećamo da je u nedavno usvojenom Privremenom izvještaju Evropske Unije o mjerilima za poglavlje 23, navedeno da se ono može zatvoriti tek kada Crna Gora "obezbijedi efikasnu primjenu i sprovođenje prava i sloboda utvrđenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, njenim protokolima i praksom Evropskog suda za ljudska prava“, upozorili su iz te organizacije.