UGOVOR DRŽAVE SA NOVIM BOKSITIMA OKO EKSPLOATACIJE RUDE UROŽAVA ZAŠTIĆENE ŠUMSKE VRSTE: Munika je preživjela ledeno doba, a hoće li Vladu Crne Gore­

Ugovorom o eksploataciji rude boksita sa privatnom nikšićkom kompanijom, koji je potpisao ministar Šahmanović, odobrena je i sječa 90.000 kubnih metara drvne mase, uključujući i zaštićenu vrstu - muniku. Uprava za šume isključena je iz procesa donošenja koncesionog akta i odluka, a protiv sječe šuma je i Ministarstvo poljoprivrede

Tijana LEKIĆ

Kompanija „Novi Boksiti“ Nikšić dobila je koncesiju za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju potencijalnih ležišta crvenih boksita u koncesionom bloku četiri, na teritoriji Opštine Nikšić. Pomenuti koncesioni blok se nalazi na području Kuta II koji pripada domenu planine Prekornici, koja je ujedno i dom najvećim zajednicama munike na Balkanu, posebne vrste bora koja je zaštićena zakonom.

Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima (Uprava za šume) su naveli da u okviru koncesionog područja na kojem je planirana eksploatacija rude, čak 656 hektara su šume i šumsko zemljište. Pravo upravljanja nad tih 656 hektara ima Uprava na šume.

Na tom području nalazi se veliko šumsko bogatstvo, preko 90 hiljda kubnih metara vrijednih vrsta, od čega je čak 23 hiljade kubnih metara munike. „Polovina površine pripada zaštitnim šumama nad kojim se, shodno važećem Zakonu o šumama, ne može vršiti promjena namjene do čega bi moralo doći pri realizaciji predmetnog ugovora”, istakli su iz Uprave za šume za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Ugovor o koncesiji potpisao je 17. oktobra 2024. godine ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović, nakon što je za to dobio ovlašćenje Vlade Crne Gore na sjednici 12. septembra 2024. godine.

,,Koncesioni ugovor ne prepoznaje prisustvo munike, koja je zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode, iako ona čini čak 26 odsto ukupnog drvnog fonda u koncesionom području. Planirana sječa bi dodatno ugrozila ne samo muniku već i održivost cjelokupnog ekosistema ovog područja”, komentariše ovu koncesiju Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa (CDE) za CIN-CG.

Crveni boksit je ključna sirovina za proizvodnju aluminijuma. Njegova ekonomska i strateška važnost ogleda se u širokoj primjeni i velikoj potražnji na globalnom tržištu. Prema podacima Privredne komore Crne Gore, dokazane rezerve crvenog i bijelog boksita u našoj zemlji prelaze 40 miliona tona, što čini čak oko jedan odsto ukupnih svjetskih rezervi.

S druge strane, munika (pinus heldreichii) je vrsta bora koja raste isključivo na planinama Balkana, s izolovanim nalazištima na Apeninima. „Munika je reliktna vrsta, što znači da je preživjela ledeno doba. Njena staništa su od izuzetne ekološke važnosti i u Crnoj Gori su zaštićena još od 1976. godine“, kaže Mićanović.  

Iz CDE-a objašnjavaju da su šume munike već decenijama pod izuzetno visokim pritiskom zbog masovnih šumskih požara i sječe, a da bi dodatni gubici ugrozili ne samo ovu vrstu, već i cjelokupni šumski ekosistem i opstanak vrsta koje zavise upravo od ovih šuma. ,,Šume munike zahtijevaju obnovu, a ne dodatno uništavanje već brutalno devastiranih šumskih područja“, upozorava Mićanović.

Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede isključeni iz procesa dodjele koncesije

Uprava za šume, koja je nadležna na tom području, bila je isključena iz procesa donošenja koncesionih akata i odluka o davanju koncesije. Njima je ostalo da tek po ugovorenom poslu upozore na moguće štete.  

Pored Uprave i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPSV) uputilo je kritike na račun ove koncesije.

„S obzirom na to da se munika, kao endemska vrsta Balkanskog poluostrva, nalazi na Crvenoj listi ugroženih vrsta biljaka Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN), napominjemo da su zabrane njene sječe ustanovljene u procesu usklađivanja našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije u predpristupnoj fazi i da smo ih već u obavezi primjenjivati“, istakli su u dopisu koji je ministar Vladimir Joković, u ime MPSV, proslijedio Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa (MRNG) 31. januara 2025. godine, tri i po mjeseca nakon potpisivanja koncesije.

U dopisu koji je MPSV uputilo MRNG-u ističe se da Uprava za šume kao ni ovo Ministarstvo nisu bili konsultovani u procesu donošenja koncesionih akata i odluka o dodjeli koncesije.

„Kako Uprava za šume, kao upravljač predmetnog prostora, nije učestvovala u donošenju koncesionog akta, niti je uopšte bila obaviještena od strane nadležnog organa o namjeri zaključenja koncesionog ugovora za područje kojim upravlja, postavlja se pitanje legitimiteta predmetnog ugovora“, zaključuju iz Jokovićevog resora.

S druge strane, iz resora ministra Šahmanovića tvrde da je javna rasprava o Nacrtu koncesionog akta održana u periodu od 22. januara do 15. februara 2024. godine i da su sve nadležne institucije, uključujući i MPSV, bile uredno obaviještene.

Cijeli posao je pokrenulo Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem čelu je bio sadašnji gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, koje jeobavijestilo nadležne institucije o javnoj raspravi putem javnog poziva. Poziv je, između ostalog, dostavljen i e-mailom na adresu Kabineta MPSV-a. ,,Na pomenuti dopis MPSV nije dostavio nikakve primjedbe ni sugestije“, navode iz MRNG-a.

Iz MPSV-a nisu odgovorili na upit CIN-CG-a da li su dobili poziv i ako jesu zašto nijesu učestvovali u javnoj raspravi. Iz Uprave za šume, međutim, potvrdili su za CIN-CG da su o koncesionom ugovoru bili obaviješteni tek 14 dana nakon zaključenja posla. 

Ministrastva različito o zakonitosti posla

MPSV i Uprava, zajedno sa osam ekoloških nevladinih organizacija, dovode u pitanje legitimitet koncesionog ugovora, ukazujući na niz proceduralnih propusta.

Jokovićevo ministarstvo u svom dopisu Šahmanovićevom resoru navodi da uočeni nedostaci u izradi plana davanja koncesija, koncesionog akta i odluke o dodjeli koncesije ograničavaju ostvarenje koncesionog prava u potpunosti.

S druge strane, iz MRNG-a tvrde da je cijeli proces sproveden u skladu sa zakonom. „Kako hronologija sprovedenih procedura pokazuje, tadašnje Ministarstvo energetike i rudarstva je postupak dodjele koncesije sprovelo u skladu sa zakonom, vodeći računa o zaštiti javnog interesa.“

Iz CDE-a upozoravaju da su neadekvatna zaštita i nedostatak transparentnosti u procesu odobravanja koncesija doveli do nekontrolisane eksploatacije prirodnih resursa bez ikakve strategije održivosti: „Institucije moraju preduzeti odgovarajuće mjere i postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o šumama,“ kažu iz CDE za CIN-CG.

Pored upozorenja nadležnima da se zakon mora poštovati iz CDE su uputili urgenciju svim nadležnim institucijama. „Ako ne postupe u skladu sa zakonom, obratićemo se nadležnim inspekcijama. Ukoliko inspekcije ne reaguju, tražićemo odgovornost organa nadležnih za njihov rad“, poručuju iz CDE-a.

Netransparentna izmjena PUP-a

U julu 2024. godine, četiri mjeseca prije nego što je ministar Šahmanović potpisao koncesioni ugovor, stupila je na snagu odluka Vlade o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić. Tom odlukom je u grafičkom dijelu predmetni lokalitet (KO Kuta II) definisan kao ležište mineralnih sirovina i eksploataciono polje.

Uprava za šume tvrdi da je tek nakon zaključenja koncesionog ugovora dobila informaciju o promjeni namjene parcele kojom gazduje, a koja je uključena u koncesiono područje za eksploataciju mineralnih sirovina.

„Odsjek za uređivanje šuma Uprave do dana dostavljanja ugovora o koncesiji nije imao informaciju o promjeni namjene parcela kojima Uprava gazduje kao šumom i šumskim zemljištem, a koje su dio koncesione površine za korišćenje mineralnih sirovina“, navodi se u zahtjevu za instrukciju o postupanju koji je Uprava za šuma uputila Ministarstvu poljoprivrede 21. januara 2025. godine, pola godine nakon izmjene PUP-a.

Iz CDE-a izražavaju zabrinutost zbog izmjena PUP-a opštine Nikšić, ističući da je promjena namjene zaštitnih šuma kroz krčenje zabranjena članom 45 Zakona o šumama.

„Zabrinjavajuća činjenica u vezi s izmjenama PUP-a opštine Nikšić jeste da je odluci o koncesiji prethodila izmjena ovog plana. Prema novim izmjenama, predmetni lokalitet (KO Kuta II) je definisan kao ležište mineralnih sirovina i eksploataciono polje, dok je ranije bio prepoznat kao šumska površina unutar gazdinske jedinice Župa-Štitovo, kojom upravlja Uprava za gazdovanje šumama i lovištima“, navodi Mićanović iz CDE-a.

Iz DOO “Novi Boksiti” su naglasili da se u neposredoj okolini predmetnog lokaliteta decenijama ekploatiše ruda crvenog boksita i da se tu nalaze četiri aktivna rudnika. ,,Predmetna lokacija na kojoj smo prema ugovoru sa Vladom Crne Gore dobili da radimo geološka istraživanja i eksploataciju ležišta crvenih boksita je tri puta u posljednjih dvadeset godina bila predmet koncesionog poziva,” rekli su za CIN-CG iz ove kompanije.

Prikaz lokacije Kuta II, koju je uradio CIN-CG na osnovu tehničkog elaborata firme Geo Friends, potvrđuje da se na malom dijelu tog lokaliteta obavlja eksploatacija boksita. Međutim, novim koncesionim ugovorom, legitimisanim PUP-om, predviđeno je širenje prostora rudnika i velika sječa uglavnom zaštićene šume.

U CDE-u ističu da isključenje Uprave za šume iz procesa izmjene PUP-a dodatno ukazuje na netransparentnost i nedostatak koordinacije u donošenju ovako važnih odluka. „Zbog toga zahtijevamo hitno preispitivanje usvojene odluke i obustavu svih daljih aktivnosti kako bi se spriječila brutalna devastacija zaštićenih šuma“, kažu iz CDE-a.

Umjesto ekološkog, cijenili areološki aspekt

Prema informacijama Uprave za šume, u koncesionom aktu se navodi da je tadašnje Ministarstvo energetike i rudarstva tražilo mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je utvrdila da na tom lokalitetu nema zakonom zaštićenih arheoloških nalazišta.

„Uvidom u dokumentaciju zaključeno je da se u blizini koncesionog područja nalazi kulturno dobro ‘Stari rudnik, Župa’, međutim, isto ne zahvata koncesiono područje i nalazi se na udaljenosti većoj od 500 metara“, saopštili su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara za CIN-CG.

Zakon o zaštiti kulturnih dobara predviđa da se geološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina ne mogu vršiti na područjima gdje se nalaze kulturna dobra, niti u njihovoj neposrednoj blizini, bez prethodne saglasnosti Uprave.

Međutim, dodatnu kontroverzu izaziva izostanak ekološkog aspekta u postupku donošenja odluke o koncesiji. Naime, iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara navode da nisu nadležni za pitanje zaštite prirode, te upućuju na Agenciju za zaštitu životne sredine.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) su potvrdili za CIN-CG da procjena uticaja nije rađena. Međutim, shodno Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu nosilac projekta je dužan da EPA-i podnese zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata.

„Koncesinar je dužan da na istražno-eksploatacionom prostoru 'Bloka br. 4', pri planiranju i sprovođenju investicionog zahvata, sprovode postupak prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, u skladu sa zakonom“, piše u nacrtu Koncesionog akta koji je odradio tadašnje Ministarstvo energetike i rudarstva krajem 2023. godine.

S druge strane ,,Novi Boksiti” kažu za CIN-CG da prema informacijama kojima oni raspolažu, navedeni elaborat nije potreban za istražne radove koje trenutno rade u skladu sa projektom.

Iz Uprave za šume smatraju da je bilo neophodno izraditi procjenu uticaja na životnu sredinu prije zaključenja predmetnog ugovora.

,,Novi boksiti’’ pod istragom zbog obilježavanja koncesione površine

Sumnju da je posao utanačen i prije zvaničnog potpisivanja ugovora podgrijava i krivična prijava Uprave za šume. Naime, mjesec dana prije potpisivanja ugovora nikšićka područna jedinica Uprave za šume podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, za koja je navedeno i da se sumnja da su zaposlena u privrednom društvu ,,Novi Boksiti”. ,,Prijava je podnesena zbog toga što su NN lica izvršila obilježavanje površine pod šumom i šumskim zemljištem (odjeljenja 81a i 125a, gazdinska jedinica „Župa-Štitovo“) u nadležnosti Uprave za Šume bez znanja i učešća iste”.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Nikšić su za CIN-CG odgovorili da je povodom ove prijave formiran predmet i da se preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje kako bi se prikupile relevantne činjenice za donošenje odluke u ovom predmetu.

,,Nakon usmenih informacija da je protiv nas podnešena krivična prijava, mi smo zatražili i dobili zvanično informaciju od ODT u Nikšiću da protiv nas nije podnešena prijava. Ne razumijemo ni zašto bi bila podnešena. Mi smo potpisali ugovor o koncesiji sa Vladom Crne Gore, tj. Ministarstvom rudarstva, nafte i gasa.', naveli su za CIN-CG iz Novi Boksiti.

Nikšićko preduzeće Novi Boksiti je u većinskom vlasništvu Nenada Bajovića (80 odsto), a suvlasnik sa 20 odsto udjela je Ivan Ivanović. Bajović je vlasnik Autoprevoza Bajović, a Ivanović je vlasnik preduzeća Rapax.

Raskid ugovora ne donosi štetu državi

Dva mjeseca nakon zaključenog ugovora „Novi Boksiti“ upućuju zahtjev Upravi za šume za sastanak s ciljem sprovođenja procedura za sječu šume na površini nad kojom imaju koncesiono pravo. Uprava se, tvrde iz Novih Boksita, nije se odazivala na njihove uporne pozive.

Iz ove kompanije navode da su tek početkom ove godine saznali za postojanje munike na koncesionom području. ,,Naši inženjeri su nakon saznanja o navodnom postojanju munike utvrdili da se područje gdje se po mapama navodno nalazi munika, što ne znači da je ima i na terenu, zbog požara i ostalog, samo dijelom preklapa sa koncesionim područjem gdje se trenutno sprovode istraživanja,” naglašavaju iz DOO “Novi Boksiti”.

Oni dodaju da bi se, ukoliko se pronađe ruda odgovarajućeg kvaliteta koja je isplativa za eksploataciju na području gdje se utvrdi da ima munike, eventualno radila podzemna eksploatacija, što, oni smatraju, ne bi ugrozilo muniku.

Zbog brojnih nepoznanica koje prate ovaj slučaj iz resoraŠahmanovića navode da je članom 18 Ugovora o koncesiji propisano pod kojim uslovima koncedent, odnosno država, ima pravo da raskine ugovor: „Naglašavamo da je stavom pet istog člana propisano da u slučaju raskida ugovora definisanih ovim članom, koncesionar nema pravo na naknadu štete“, kažu za CIN-CG iz Šahmanovićevog ministarstva.

Simbol otpornosti

Munika, ili pinus heldreichii je vrsta koja raste na visokim nadmorskim visinama između 1.200 i 2.000 metara. Ovo drvo može da dostigne visinu od 20-30 metara i izdvaja se po tankim i zelenim iglicama, raspoređenim u parovima, kao i po svojim cilindričnim čunjevima, dugim oko 7-12 cm. Kora je sivo-smeđa i gruba, posebno na starijim primijercima.

Munika nije samo biljka koja preživljava u ekstremnim uslovima, već predstavlja i izvanredan primer prilagođavanja prirodi. Njena sposobnost da raste u visokim planinama, na stjenovitim terenima i u oštrim klimatskim uslovima, čini je simbolom otpornosti.

Iz Uprave za šume kazu da je šuma munika rasprostranjena u Crnoj Gori na površini od 10.541 hektara, što je dva odsto ukupnog šumskog bogatstva. Najviše je ima u opštini Nikšić (803.474 kubnih metara), zatim na području Danilovgrada, Kolašina, Podgorice i Andrijevice.

Munika je dugovjeka vrsta, koja može da živi stotinama godina. U 2019. godini stručnjaci su procijenili da u okolini Andrijevice postoji munika stara preko 1500 godina, nazvali su je Radmilo.

Ta dugotrajnost muniku čini dragocjenim biološkim resursom, jer njene šume koje su među najstarijima i najprirodnijima u Evropi, pružaju utočište jedinstvenoj planinskoj fauni i podržavaju biodiverzitet koji bi inače mogao biti ugrožen krčenjem šuma ili klimatskim promenama.

Njeno prisustvo je indikator zdravlja planinskog okruženja u kojem raste. Zbog svoje osjetljivosti na klimatske promene, njena distribucija i rast mogu pružiti precizne signale o uticaju promjena u životnoj sredini, čineći je referentnom tačkom za studije ekologije i zaštite. Zbog ovih razloga, munika nije samo biljka kojoj se treba diviti zbog njene ljepote i snage, već i važan element za očuvanje prirodnog okruženja.

Munika kao ugrožena vrsta drveća je zaštićena u Crnoj Gori Zakonom o zaštiti prirode, a na međunarodnom nivou Evropskom direktivom o staništima, Evropskom strategijom za biodiverzitet, Međunarodnom unijom za očuvanje prirode (IUCN) i Konvencijom o biološkoj raznovrsnosti (CBD) i Bernskom konvencijom.