ZAKLJUČCI I PREPORUKE OKRUGLOG STOLA „DOKLE JE STIGLA REFORMA TUŽILAŠTVA”: Ključne personalne promjene u vrhu pravosuđa 

Za dalje unaprijeđenje tužilaštva neophodno je doći do konačnog političkog konsenzusa oko izbora Vrhovnog državnog tužioca (VDT), ali i ostalih imenovanja u pravosuđu, zaključeno je na okruglom stolu “Dokle je stigla reforma tužilaštva”, koji je održan 11. jula u Podgorici u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centra za građanske slobode (CEGAS) i nedeljnika Monitor.

Okrugli sto je dio završnih aktivnosti dvogodišnjeg projekta “Istraživanje istraga”. Projekat, koji je podržala Ambasada Kraljevine Holandije, kroz novinarska istraživanja i stručne analize pratio je reformu crnogorskog tužilaštva, njene ključne izazove i domete. 

Bez personalnih promjena u pravosuđu nema reforme, istakla je direktorka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović. “Prepiska sa skaj aplikacije potvrđuje da je u Crnoj Gori mafija bila u srcu sistema”, ocijenila je Tadić Mijović.

Vršiteljka dužnosti VDT-a Tatjana Begović istakla je da su od 2019. četiri državna tužioca, uključujući i nju, promjenjena na funkciji VDT-a, što dosta govori o tome koliko su mogle da se realizuju započete reforme.

“Kada vam neko kaže da nešto ne može da uradi zato što nije u punom mandate - nemojte da mu vjerujete. Može da uradi, samo je pitanje hoće li”, ocijenio je član Tužilačkog savjeta (TS) Stevo Muk.

Ministar pravde Marko Kovač je naglasio da bi dobro bilo da na čelu VDT-a bude osoba koja nije bila dio sistema.

Direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević dodala je da je osim izbora VDT-a u punom mandatu, jednako važno izabrati i druge ključne ljude u pravosuđu - članove Sudskog savjeta, predsjednika Vrhovnog suda, ali i sedmog sudiju Ustavnog suda.

Glavni specijalni tužilac (GST) Vladimir Novović ocijenio je da Specijalno policijsko odjeljenje treba izdvojiti iz Uprave policije, a da tužilaštvo kojim on rukovodi treba da bude nadležno samo za visoke javne funkcionere.

Okrugli sto su otvorili ministar Marko Kovač, ambasador Kraljevine Holandije Joost Reintjes, Tatjana Begović i Milka Tadić Mijović. Kjučne nalaze projekta predstavila je izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić, dok su panelisti bili državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović, Vladimir Novović, Stevo Muk, Tea Gorjanc Prelević i izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić.

Nakon panelista, otvorena je diskusija za sve učesnike okruglog stola. Na kraju su donijeti zaključci i preporuke, koje objavljujemo u cjelosti:

ZAKLJUČCI:

Reforma tužilaštva

• Proces tužilačke reforme ključan je za dalji napredak, a kadrovske promjene su pokazale da mogu donijeti značajne pomake. Nakon izmjena u sastavu Tužilačkog savjeta (TS) i izbora novog Glavnog specijalnog tužioca (GST) postignuti su određeni pomaci u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Za dalje unaprijeđenje, neophodno je popuniti sva mjesta u tužilačkoj organizaciji i policiji kvalitetnim kadrovima i doći do konačnog političkog konsenzusa oko izbora Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, ali i ostalih imenovanja u pravosuđu. Istovremeno, važno je napraviti otklon od kompromitovanih pojedinaca koji krše zakone i neprofesionalno obavljaju posao. U tom pravcu potrebno je razmotriti i uvođenje “vetinga”.

Unaprjeđenje pravnih procesa

• Potrebno je pravilno procesuirati slučajeve koji već dugo opterećuju crnogorsko društvo i ispitati djelotvornost istraga u tim procesima- od ratnih zločina, preko napada na novinare, torture, do kriminalnih i korupcionaških afera. Neophodno je pažljivo koristiti institut sporazumnog priznanja krivice u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, u skladu sa evropskom praksom i preispitati neke od dosadašnjih slučajeva u kojima su na osnovu sporazuma amnestirani ili simbolično kažnjavani počinioci teških krivičnih djela.

Izmjene zakonodavstva

• Za punu funkcionalnost potrebno je napraviti određene zakonske izmjene i dopune. Prevashodno, važno je izmjeniti Zakon o tužilaštvu u skladu sa preporukama Evropske komisije, a takođe pripremiti izmneje i dopune Zakona o krivničnom postupku. Dodatno, u cilju veće efikasnosti, potrebno je smanjiti nadležnosti SDT-a i ograničiti ih na gonjenje visokih funkcionera, dok bi se ostala tužilaštva bavila nižim funkcionerima. Takođe je potrebno izdvojiti Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Uprave policije (UP) i pripojiti ga SDT-u ili formirati posebni organ. Potrebno je poboljšati kapacitete za vođenje finansijskih istraga, kao i efikasnije koristiti Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, uključujući uvođenje preventivne konfiskacije imovine i upravljanje oduzetom imovinom.
• Prilikom izmjene ili donošenja novih zakona, posebno ključnih zakona u oblasti pravosuđa, potrebno je održavati odgovarajuće i kvalitetne javne rasprave. To će osigurati široko učešće i demokratski nadzor, a takođe će pružiti priliku za sticanje važnih uvida i povratnih informacija.

Jačanje institucionalne saradnje

• Potrebno je jačanje institucionalne saradnje između tužilaštva, sudova, policijskih organa i drugih relevantnih organa u lancu pravosuđa. Ova saradnja bi trebalo da se očituje kroz redovne međuinstitucionalne sastanke, razmenu informacija, i zajedničke obuke.

Poboljšanje transparentnosti i odgovornosti

• Važno je ojačati transparentnost rada TS i pojedinačnih tužilaštava. Objavljivati sva relevantna dokumenta na zvaničnim stranicama TS i državnih tužilaštava, u skladu sa smjernicama Evropske komisije. Takođe, neophodno je unaprijediti sistem krivične, disciplinske i etičke odgovornosti tužilaca, sistem ocjenjivanja i nadzora nad pravosudnim institucijama. Spriječiti zastaru krivične odgovornosti, uraditi analizu slučajeva odbačenih krivičnih prijava zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, utvrditi razloge zbog kojih je došlo do zastarjelosti i sankcionisati tužioce koji ne postupaju u zakonskim rokovima.
• Tužilački savjet bi trebalo da nastavi da unapređuje transparentnost svog rada. To uključuje objavljivanje svih relevantnih dokumenata i informacija na zvaničnom sajtu.

Unapređenje obuka i edukacija

• Obuka tužilaca i drugog osoblja treba da bude kontinuirana i da uključuje najnovije trendove u pravosuđu, uključujući upotrebu novih tehnologija, forenziku, taktike istrage, i međunarodne standarde za prava osumnjičenih.
• Važno je kontinuirano unapređivati stručnost i kapacitete tužilaca u SDT-u, posebno u pogledu složenih krivičnih predmeta, kao što su korupcija, pranje novca i organizovani kriminal. To može uključivati specijalizovane obuke, studijske posjete drugim zemljama, ali i angažovanje eksternih stručnjaka.
• Dodatno, trebalo bi da se preduzmu dodatni koraci na polju prevencije korupcije, uključujući uvođenje i provođenje politika integriteta, sprovođenje redovnih revizija i unapređenje sistema izveštavanja o sumnjivim aktivnostima.

Uloga civilnog društva

• Civilno društvo treba da ima veću ulogu u nadzoru rada tužilaštva. To bi moglo uključiti jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za nadzor, kao i unapređenje mehanizama za saradnju sa tužilaštvom.

PREPORUKE:

Reforma tužilaštva

• Postići politički konsenzus oko izbora ključnih nosilaca pravosudnih funkcija, pravashodno oko izbora Vrhovnog državnog tužica.
• Neophodno je što prije popuniti sva mjesta u tužilačkoj organizaciji, ali i policiji kvalitetnim kadrovima.
• U cilju unaprijeđenja rezultata u radu, neophodno je razmotriti uvođenje "vetinga", kako bi se otklonili kompromitovani pojedinaci koji krše zakone i neprofesionalno obavljaju posao.
• Obezbijediti osnovne preduslove za rad Tužilaštva, prevashodno adekvatne prostorije za rad. Unaprijediti digitalizaciju pravosudnog sistema, uključujući e-sudstvo, e-tužilaštvo, e-zaštitu, e-arhivu, radi efikasnijeg rada i veće transparentnosti. Uvezati sisteme koji bi olakšali i ubrzali istrage.

Unaprjeđenje pravnih procesa

• Potrebno je pravilno procesuirati dugotrajne slučajeve i ispitati djelotvornost istraga u tim procesima.
• Razmotriti upotrebu instituta sporazumnog priznanja krivice u skladu sa evropskom praksom i preispitati dosadašnje slučajeve sporazumnih priznanja u najtežim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, kao i kaznenu politiku.

Izmjene zakonodavstva

• Unaprijediti ključne zakone u skladu sa preporukama Evropske komisije, prevashodno Zakon o tužilaštvu i Zakon o krivičnom postupku.
• Razmotriti nadležnost SDT-a i ograničiti ih na gonjenje samo najviših državnih funkcionera, kako bi se ograničeni administrativni kapaciteti mogli efikasnije koristiti.
• Izdvojiti Specijalno policijsko odjeljenje iz Uprave policije i pripojiti ga SDT-u.
• Unaprijediti kapacitete tuđilačke organizacije za vođenje finansijskih istraga i efikasnije koristiti Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
• Unaprijediti transparentnost u radu Ministarstva pravde i konsultovati zainteresovanu javnost prilikom izmjena ključnih zakona, kroz institut javne rasprave prilikom izmjene ili donošenja novih zakona, posebno ključnih zakona u oblasti pravosuđa.

Jačanje institucionalne saradnje

• Neophodno je unaprijediti saradnju između tužilaštva, sudova, policijskih organa i drugih relevantnih organa u lancu pravosuđa.
• Trebalo bi dalje unaprijediti procese istrage u SDT-u, posebno u smislu povećanja efikasnosti i smanjenja vremena potrebnog za istragu i podizanje optužnica. To može uključiti unapređenje koordinacije sa policijom i drugim organima, ali i korišćenje modernih forenzičkih tehnika i alata.

Poboljšanje transparentnosti i odgovornosti

• Treba ojačati transparentnost rada Tužilačkog savjeta i pojedinačnih tužilaštava, i objavljivati sva relevantna dokumenta na njihovim zvaničnim stranicama.
• Neophodno je unaprijediti sistem krivične, disciplinske i etičke odgovornosti tužilaca, sistem ocjenjivanja i nadzora nad pravosudnim institucijama.
• Kako bi se očuvala integritet SDT-a, trebalo bi nastaviti s jačanjem mjera prevencije korupcije unutar tužilaštva. To uključuje redovne interne revizije, transparentne procedure za izbor tužilaca i jasne smjernice za etičko ponašanje.
• SDT bi trebao da nastavi da unapređuje transparentnost svog rada i komunikaciju sa javnošću. To uključuje redovno informisanje javnosti o napretku u važnim slučajevima, ali i proaktivnu komunikaciju o općim trendovima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Unapređenje obuka i edukacija

• Obuka tužilaca i drugog osoblja treba da bude kontinuirana i da uključuje najnovije trendove u pravosuđu.
• Važno je kontinuirano unapređivati stručnost i kapacitete tužilaca u SDT-u, posebno u pogledu složenih krivičnih predmeta, kao što su korupcija, pranje novca i organizovani kriminal. To može uključivati specijalizovane obuke, studijske posjete drugim zemljama, ali i angažovanje eksternih stručnjaka.

Uloga civilnog društva

• Civilno društvo treba da ima veću ulogu u nadzoru rada tužilaštva.